Zanimljivosti

Tajna Ćilibarske sobe

Tokom Drugog svjetskog rata, Hitlerovi nacisti su sistematski krali najveća umjetnička djela sa ciljem preoblikovanja svijeta.

Nacistički vođa je imao u planu da napravi najveći muzej na svijetu u Linzu i ispuni ga najljepšim umjetničkim djelima. Hitler je sastavio spisak i mnoga umjetnička djela koja su se našla u vlasništvu nacista nikada nisu pronađenja.

Jedno takvo umjetičko blago je i Ćilibarska soba. To je najveći plijen kog su se nacisti dokopali, po mnogima ova veličanstvena soba je "osmo svjetsko čudo".


Izgradnja sobe počela je 1701. godine i prvobitno se nalazila u okviru  Šarlotenburške palate u domu Fridriha Prvog. Soba je poklonjena Petru Velikom čime je sklopljen savez između Rusije i Prusije. Soba je sklopljena u osamnaest velikih kutija i preneta u Zimski dvorac u Sankt Peterburg. Od dolaska u Rusiju, soba je dva puta renovirana i njena površina povećana.  Katarina Prva je sobu koristila za meditaciju, Katarina Velika za privatna okupljanja, a Aleksandar II je u sobi čuvao trofeje. 

Za izgradnju te čudesne barokne sobe potrošeno je šest tona ćilibara, angažovano preko stotine rudara i zanatlija. Ploče od ćilibara kojima je soba obložena, ukrašeni su dragim kamenjem i zlatom. Istoričari su  procjenili da je tadašnja vrijednost bila oko sto četrdeset dva miliona dolara po sadašnjem kursu. 


Ulaskom nacista u Rusiju 22. juna 1941. godine sudbina Ćilibarske sobe je zapečaćena. Nacistima je trebalo dvije sedmice da stignu do Carskog sela. Kustosi su pokušali da rastave sobu, ali se ćilibar počeo da suši, pa su cijelu sobu prelijepili tapetama. To nije zavaralo naciste koji su znali tačno šta traže. Za samo 36 sati soba je rastavljena, spakovana u 27 kutija i odvezena u Keningzber (danjašnji Kaljingrad). Tamo je soba bila izložena u muzeju Kenigzberškog zamka.

Tadašnji direktor muzeja je bio veliki poklonik ćilibara i proveo je dvije godine proučavajući sobu. Kako se bližio kraj rata, po naređenju direktor muzeja je sobu rastavio, spavakovao nazad u 27 drvenih sanduka i prema nekim izvorima preneo u podrum zamka, čekajući dalju evakuaciju. Sljedeće godine, 1944. Britansko ratno vazduhoplovstvo je bombardovalo grad i muzej je uništen. Od tada, svaki trag Ćilibarske sobe se gubi. 

Mnogi lovci na blaga, istoričari i umjetnici godina su tragali za ovim izgubljenim blagom. Neki tvrde da je soba uništena prilikom bombardovanja, neki da je izgorila u požarima sovjetskih trupa, drugi pak tvrde da je na dnu Baltičkog mora, ili da su nacisti ukrali lažnu sobu, dok se prava nalazila u posjedu Staljina. 

Rusi su 1979. godine započeli izgradnju druge Ćilibarske sobe, potrošivši 11 miliona dolara. Sobu su rekonstruisali na osnovu fotografija originalne sobe. 2003. godine,Vladimir Putin i Gerhard Šreder javnosti su predstavili novu Ćilibarsku sobu i tako obilježili 300 godina Sankt Peterburga. 


Šta se desilo sa Ćilibarskom sobom ostaje misterija. Mnogima je teško da povjeruju da je više tona ćilibara moglo tek tako da nestane. Soba se smatra najvećim izgubljenim umjetničkim blagom na svijetu. 

 

Frontal/A.G.

 

Twitter
Anketa

Da li vas samoizolacija čini nervoznim?

Rezultati ankete
Blog