Svijet

Kurzarbeit - Njemačko oružje u borbi protiv masovih otpuštanja

Skoro pola miliona kompanija u Njemačkoj skratilo je rano vrijeme svojim radnicima kroz kratkoročnu radnu šemu - poznatu kao „Kurzarbeit“ - i na taj način smanjili troškove plata.

Nikada prije, čak ni tokom krize iz 2008. godine, nije porastao broj prijava za ovakav vid radnog vremena. 
 
Ovakva vrsta rada je dobro poslužila kao sredstvo za sprječavanje velikog broja otpuštanja tokom posljednje krize. Ljude šalju kući ili znatno smanjuju radne  sate, ali zvanično ih zapošljavaju uz državno finansiranje sa oko dvije trećine njihove plate.

U suštini, radnici primaju čak dvije trećine svoje plate, čak i ako ne rade, dok kompanija nije opterećena troškovima zaposlenih u vrijeme ozbiljne ekonomsko krize.

"Ovakva vrsta rada je sjajno sredstvo kako za zaposlene tako i za poslodavce. Zaposleni dobijaju sirugnost u vidu plate, a poslodavci mogu da planiraju sljedeće mjesece u poslovanju, kada će ekonomiji da uslijedi najteži period", rekao je Stefan Šnajder glavni ekonomista iz Dojč banke u telefonskom razgovoru sa CNBS-om.

Provjereno sredstvo rada 

Kada se njemačka ekonomska proizvodnja smanjila za 5% u 2009. godini, prosječno 1,1 miliona radnika je  bilo pogođeno tokom godine, što je Berlin koštalo oko 10 milijardi evra (10,9 milijardi dolara). Ali do kraja te godine stopa nezaposlenosti iznosila je 7,6% - niža nego što je bila 2008. godine.

Ovog puta, njemačka vlada očekuje da će oko 2,35 miliona ljudi koristiti  kratkoročni dodatak  koji bi Saveznu kancelariju rada mogao koštati više od 10 milijardi evra. 

Ali Njemačka, tradicionalno štedljiva sa svojim novčanim sredstvima, dobro je spremna za raspoređivanje ovih sredstava i  tokom dobrih godina se dobro uštedjelo. Čak je i sama Kancelarija rada prikupila rezerve od 26 milijardi evra koje se sada mogu koristiti za podršku kompanijama i zaposlenima.

"Za razliku od prošle krize, kada su pretežno industrijske kompanije koristile šemu, sada su to i male uslužne kompanije poput restorana i konsultanata", objasnio je Šnajder. 

Svi iz njemačkog korporativnog svijeta - poput Lufthanse, BMV-a, Folksvagena i Daimlera, poslali su svoje zaposlene na ovakav režim rada. Sve kompanije su koristile instrumente tržišta rada kako bi zadržali svoje dobro obučeno osoblje tokom pandemije koronavirusa.

Ali ovog puta to bi mogle iskoristiti i druge zemlje. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leien predložila je ideju o uvođenju programa u druge zemljame, uz podršku od čak 100 milijardi evra koje bi Komisija morala prikupiti.

Naravno, sredstva bi trebalo da garantuju države članice Evropske Unije - što  bi znači da bi Njemačka mogla da plati čak 25% tog računa.

 

Frontal/A.G.
Blog