Univerzitetski profesor akademik Rajko Tomaš smatra da bi Centralna banka BiH trebala da kreditira entitetske vlade i ističe da bi u ovakvoj situaciji Republici Srpskoj dobro došle robne rezerve, te da bi vlast o tome trebala razmisliti.

„Ja mislim da bi u ovom momentu, u uslovima vanrednih okolnosti, nepredviđenih, neplaniranih, neočekivanih, trebalo dozvoliti da Centralna banka BiH može kreditirati entitetske vlade na osnovu emisije novca u visini, recimo, od 80 posto viška deviznih rezervi iznad rezervi koje su poslužile za emitovanje konvertibilne marke. Takav novac bi imao potpuno pokriće. Osim toga 20 posto tog viška ostalo bi opet na istoj poziciji, odnosno i pored toga imali bismo opet višak deviznih rezervi i na količine emitovanog novca“, kazao je profesor Tomaš.

Zbog pojave pandemije izazvane virusom Kovid-19 vodeće ekonomije svijeta pribjegavaju nekontrolisanom štampanju novca da bi spriječili potpuni kolaps vlastitih ekonomija. Da li su to pokušaji da se srpiječi recesija ili se svijet već u njoj nalazi?

Profesor Tomaš smatra da ekonomska nauka nema standardne odgovore na ovo pitanje, te da svaka zemlja u ovakvoj situaciji mora postaviti vlastitu strategiju.

Prilagođavanja su neophodna i Republici Srpskoj, a ono što je Vlada Srpske do sada preduzela profesor Tomaš podržava ali kaže da se tu ne smije stati.

„Sljedeći strateški pravac u kome treba uporedo djelovati, jeste da se priprema podrška privrednim subjektima za njihov oporavak i povećanje njihove konkuretnosti u post-kriznom periodu. To je jako važan period jer će u toku same krize dolaziti do prestrukturiranja, do otvaranja i zatvaranja pozicija na globalnom tržištu za privrede i preduzeća, tako da ono koliko smo u mogućnosti našim preduzećima olakšamo oporavak poslije krize. To podrazumijeva mjere za povećanje konkuretnosti našeg preduzeća u post kriznom periodu. To se odnosi na različite oblike rasterećenja“, kazao je profesor Tomaš u emisiji Pečat na RTRS-u.

Da bi se izbjegao sunovrat ekonomije u Republici Srpskoj, da bi se sačuvala radna mjesta i sriječio dalji odliv radno sposobnog stanovništva neophodne su dugoročne mjere, a profesor Tomaš ih vidi u reindustrijalizaciji.

„U provođenju ovih mjera treba biti vrlo oprezan jer ne bi se smjelo dozvoliti da kriza i post-krizni oporavak bude iskorišćen za prikrivanje slabosti privrede i načina upravljanja privredom. Dakle, morali bismo obavezno u cijelom ovom procesu izbjeći tzv. tajkunizaciju, jer moramo imati na umu da kriza ne pogađa sve jednako“, poručio je profesor Tomaš.

Frontal/Danka Savić