Tema nedelje

Dok posljedice krize stižu na vrijeme, rebalansi budžeta uveliko kasne

Očigledno je da, iako bi trebali biti u samom vrhu na listi prioritetnih mjera u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, sa rebalansima budžeta na svim nivoima u Bosni i Hercegovini se dobrano kasni, uz činjenicu da je u ovom momentu veoma teško sa preciznošću predvidjeti koliki će biti pad prihoda u budžete.

Pandemija novog koronavirusa u se stišava, ili se barem tako čini, te se i restriktivne mjere uvedene u cilju njenog suzbijanja ublažavaju. To bi, u skladu sa najavama, uskoro u Bosni i Hercegovini trebalo dovesti i do postepenog ukidanja mjera zabrane rada privrednih djelatnosti koje su tokom pandemije morale stati.

Sa druge strane, ono što je od ključne važnosti u amortizovanju udara koji slijedi na ionako krhu bh ekonomiju su i neminovni rebalansi budžeta na svim nivoima, obzirom da je već neko vrijeme jasno da projekcije na osnovu kojih su bužeti za 2020. godinu usvojeni, nakon zamrzavanja dobrog dijela ekonomskog života u BiH, više ne vrijede. 

No, i pored svega, još uvijek niti jedan nivo vlasti u našoj zemlji nije usvojio rebalans.

Kada je državni nivo u pitanju, treba podsjetiti da je i sam Zakon o Bužetu institucija Bosne i Hercegovine za 2020. godinu i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu i dalje na čekanju. Vijeće ministara BiH je na 6. vanrednoj sjednici utvrdilo Nacrt pomenutog zakona, te na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH donijelo Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period april – juni 2020. 

No, nedugo zatim, Predsjedništvo BiH je nakon konsultacija sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, Zoranom Tegeltijom zatražilo od Vijeća ministara BiH da ponovo razmotri Nacrt zakona o Budžetu za 2020. godinu naglašavajući da se moraju uzeti u obzir vanredne okolnosti koje su nastupile nakon prvobitne izrade Nacrta budžeta za 2020. godinu.

Predsjedništvo BiH je navelo da se novi Nacrt Budžeta dostavi najkasnije do 31. maja 2020. godine, te da Bužet morta biti prilagođen situaciji prouzrokovanoj pandemijom koronavirusa “tako što će se predvidjeti uštede na strani rashoda, poštujući okvir budžeta institucija Bosne i Hercegovine koji je dogovoren na sjednici Fiskalnog vijeća 27. decembra 2019. godine.“

Do roka koje je Predsjedništvo navelo proteći će još više od mjesec dana, što je, mnogi će se složiti, u ovako teškoj situaciji dug period neizvjesnosti. 

Inače, što se rebalansa budžeta tiče, najdalje je otišla Federacija BiH gdje je prošle sedmice Zastupnički dom Parlamenta ovog entiteta, na prijedlog Vlade FBiH, usvojio Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta Federacije BiH za 2020. godinu u iznosu od 5.508.930.679 KM, što je za 554,5 miliona KM ili 11,2 posto više u odnosu na ovogodišnji Budžet FBiH.

Od najznačajnijih stvari nakon usvajanja prijedloga rebalansa iz Vlade FBiH su izdvojili da će tim putem biti omogućena uspostava Garancijskog fonda i Fonda za stabilizaciju privrede, a sve u cilju provedbe Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji bi trebao biti usvojen zajedno s rebalansom.

Međutim, rebalans, kao i  Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, ili tzv “koronazakon”, neće stupiti na snagu dok ga ne usvoji i Doma naroda Parlamenta FBiH. S tim u vezi treba napomenuti da je “koronazakon” u Zastupničkom domu PF BiH prošao sa tijesnih 50 glasova “za”, te tek treba vidjeti da li će, skupa sa prijedlogom rebalansa Budžeta dobiti potrebnu podršku u Domu naroda. Ukoliko se to desi, sve su prilike da će Federacija BiH prva napraviti taj prijeko potreban korak u pokušaju ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica u BiH nakon pandemije novog koronavirusa. 

Rebalanse budžeta najavili su i kantoni u Federaciji BiH, ali da bi oni oslikavali što realnije stanje po pitanju iznosa novčanih sredstava na koje kantoni mogu računati sa viših nivoa,  između ostalog potrebno je sačekati i usvajanje rebalansa Budžeta Federacije BiH, kao i raspodjelu 330 milona KM koji su od strane MMF-a, a putem posebne kreditne linije koja se odobrava u slučajevima vanrednih ili posebnih okolnosti, već uplaćeni na račun BiH. Novac, kako što je poznato, nije operativan jer još uvijek nije precizirano ko će vraćati 50% sredstava koje bi trebali biti proslijeđeni kantonima iz dijela koji pripada FBiH-da li će to biti kantoni, ili federalni dio vlasti.

U skladu sa Pismom namjere MMF-u, Federaciji BiH pripada 61.5% sredstava, Republici Srpskoj 37,5, dok Brčko distriktu BiH ide 1%. Kantonima u BiH pripalo bi 50% sredstava koja idu na račun FBiH, a koja bi se dalje distribuirala na osnovu broja stanovnika koje kantoni imaju u skladu sa popisom iz 2013. godine. 

Da u kantonima, kada se rebalansima budžeta radi, čekaju da se navedeni procesi na višim nivoima vlasti okončaju, te prijeko potrebni novac bude operativan, potvrdio je i premijer Kantona Sarajevo, Mario Nenadić koji je, najavljujući donošenje rebalansa budžeta u KS za početak maja mjeseca, izjavio da kanton na čijem je čelu čeka na rješenja Federacije BiH, te da se kompletiraju informacije o podršci koju će Evropska unija pružiti BiH, kao i obavijest o tome koliko će sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda pripasti Kantonu Sarajevo.

Iako je polovinom ovog mjeseca premijer Vlade Republike Srpske, Radovan Višković najavio rebalans Budžeta ovog entiteta uz navedene procjene da će se u Budžetu napraviti uštede od oko 200 miliona KM, te da će ako se “obuzda koronavirus do kraja maja gubici koje će pretrpjeti budžet iznositi između 200 i 220 miliona KM", do ovoga momenta u javnosti nema informacija kada bi tačno Republika Srpska mogla usvojiti rebalans. 

Očigledno je da, iako bi trebali biti u samom vrhu na listi prioritetnih mjera u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, sa rebalansima budžeta na svim nivoima u Bonsi i Hercegovini se dobrano kasni uz činjenicu da je u ovom momentu veoma teško sa preciznošću predvidjeti koliki će biti pad prihoda u budžete. Tako je sasvim izvjesno da će i oni rebalansi koji se budu radili, uključujući i onaj na federalnom nivou, biti predmetom ponovnog razmatranja, odnosno njihovog prilagođavanja stanju i ekonomskim parametrima tokom 2020. godine. 

Svi se slažu da su uvođenje efikasnih ekonomskih mjera od strane nadležnih insitucija i sa njima usklađeni rebalansi budžeta ključni u amortizovanju ekonomske štete koja će uslijediti. U tu slagalicu potrebno je uklopiti i dostupne mehanizme zaduženja, ali i finansijske pomoći koja se nudi BiH. Međutim, kao što vidimo, sa rebalansima i usvajanjem konkretnih ekonmskih mjera se kasni, dok negativne ekonomske posljedice, prevenstveno u vidu otpuštanja radnika, nažalost “stižu” na vrijeme i ne čekaju da se odgovorni u Bosni i Hercegovini konačno počnu ponašati odgovorno. 

 

Autor: Denis Čarkadžić

 

Twitter
Anketa

Да ли ћете искористити туристички ваучер?

Rezultati ankete
Blog