Intervju

Dejana Ugrenović: Kroz rad u IT industriji sam stekla vrijedna iskustva i saznanja!

IT industrija predstavlja najbrže rastuću industriju u svijetu, a posljednjih godina ova grana je postala sve zastupljenija i u Bosni i Hercegovini. Da IT stručnjaci nisu uslovljeni mjestom boravka već isključivo talentom i znanjem, primjer je i Dejana Ugrenović iz Gradiške koja se trenutno nalazi u Belgiji na doktorskim studijama.

Dejana je diplomirala i magistrirala iz područja elektronike i telekomunikacija na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. Prije nego što je započela doktorat na KU Leuven, radila je u IT industriji u BiH, kao Data Scientist i Sistem Inženjer.


FRONTAL: Diplomirali ste elektroniku i telekomunikacije na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, a trenutno ste na doktoratu/PhD studijama u KU Leuven u Belgiji. Možete li nam reći za početak zašto ste za životni poziv izabrali elektroniku i telekomunikacije?

UGRENOVIĆ: U osnovnoj školi sam zavoljela fiziku i matematiku i učestvovala sam na raznim takmičenjima iz fizike. Prirodan put mi je bio upis u Elektrotehničku školu, potom Elektrotehnički fakultet, gdje sam i odabrala studijski program Elektronika i telekomunikacije. Nakon što sam završila prvi ciklus studija, počela sam da radim u IT industriji, tako da sam se postepeno preusmjerila sa oblasti elektronike i telekomunikacija na informacione tehnologije i računarske nauke čime se i sada bavim.

FRONTAL: Prije nego što ste započeli doktorat u Belgiji radili ste u IT industriji kao Data Scientist i Sistem Inženjer. Koliko Vam je značilo to iskustvo i smatrate li da je nejednak udio učešća žena u IT industriji u poređenju s muškarcima?

UGRENOVIĆ: Po završetku prvog ciklusa počela sam da radim u IT kompaniji Bravo Systems u Banjoj Luci i u toj kompaniji sam radila sedam godina nakon čega sam upisala doktorat. Smatram da mi je to iskustvo donijelo mnoga znanja, te da nas praktični rad jača u pogledu samostalnosti - kako u pogledu učenja novih stvari i rješavanja različitih problema i izazova, tako i u pogledu snalaženja u nepredviđenim situacijama.

Što se tiče odnosa žena i muškaraca u IT industriji, taj odnos jeste nejednak, ali je vidljiv porast broja žena u odnosu na prethodne godine. Ipak smatram da taj broj treba prirodno da raste, bez mnogo forsiranja, jer svako zapravo treba da se bavi onim što ga najviše zanima i privlači.

FRONTAL: Vi ste dobitnik stipendije Marie Sklodowska-Curie EU za SAS projekat (Sigurni autonomni sistemi). Reci nam nešto više o sigurnim autonomnim sistemima, koji su to najveći izazovi u Vašoj profesiji i na kojim projektima trenutno radite?

UGRENOVIĆ: Da, ja sam dobitnik Marie Sklodowska-Curie EU stipendije i moje istraživanje je finansirano od strane EU Horizon 2020 programa (812.788). Na ovom sajtu se može naći više informacija o SAS projektu: http://etn-sas.eu/

Jedan od najvažnijih aspekata prilikom razvoja autonomnih sistema je da prilikom rada sistema ne dođe do akcija koje mogu dovesti do gubitka ljudskih života. To se pokušava postići raznim metodama, pri čemu se različiti aspekti sistema (hardver, softver, komunikacija između sistema, komunikacija između komponenti unutar sistema i slično) analiziraju i razvijaju tako da budu što pouzdaniji. Primjer takvog sistema je autonomno vozilo (vozilo bez vozača), gdje algoritmi na bazi mašinskog učenja obavljaju različite funkcije (npr. detekcija i prepoznavanje saobraćajnih znakova, pješaka, automobila i ostalih objekata). Moj glavni cilj je da povećam pouzdanost u odlukama takvih algoritama. Trenutni fokus mog istraživanja je razvoj novog algoritma koji detektuje pojavu objekta nepoznate klase na ulazu klasifikatora.

FRONTAL: Možete li napraviti neku paralelu između BiH i Belgije kada je u pitanju IT industrija, ali i obrazovanje, nauka i tehnologija?

UGRENOVIĆ: Što se tiče IT industrije, smatram da postoji mnogo kompanija u BiH koje su bogate talentovanim ljudima i mogu da pruže odlične uslove, tako da se u tom pogledu ne zaostaje. Što se tiče obrazovanja, prvi i drugi ciklus sam završila na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i takođe tvrdim da se naši inženjeri po znanju mogu mjeriti sa inženjerima bilo kojeg univerziteta.

Razliku između BiH i Belgije najviše primjećujem u povezanosti industrije i akademije. Kompanije u Belgiji dosta novca ulažu u naučno-istraživački rad u okviru univerziteta. To se često ostvaruje kroz istraživačke projekte na kojima se zapošljavaju studenti III ciklusa. Ti studenti dobijaju platu i mogućnost da se potpuno posvete istraživanju kroz rad na nekom od takvih projekata. Takođe, postoje i grantovi od strane vlade ili EU fondova i u skoro svim slučajevima, pored univerziteta, i u takvim projektima su uključene i kompanije. Jedan od primjera je EU projekt SAS na kojem ja radim, koji između ostalog obuhvata i kompanije kao što su Bosch, Airbus, Jaguar Land Rover i slično.

FRONTAL: Šta biste poručili studentima i mladim ljudima u BiH?

UGRENOVIĆ: Kroz odrastanje u BiH nažalost sam dosta puta čula šta se to sve ne može. Dosta toga zaista jeste daleko teže ostvariti u BiH nego u drugim zemljama, ali zato smatram da mnogo više pažnje, a i medijskog prostora, treba posvetiti otvorenim mogućnostima, jer ipak ih ima dosta. Uvjerila sam se da imamo kvalitetan kadar i inteligentne i obrazovane ljude koji mogu da ostvare briljantne rezultate. Takođe, i ja sam imala uspješnu karijeru u BiH, prije nego što sam otišla u Belgiju u cilju sticanja nekog drugačijeg iskustva.

Svakako preporučujem studentima pri kraju prvog ciklusa da razmotre Erasmus program. Taj program omogućuje stipendije koje pokrivaju troškove života, stanovanja i studiranja u nekoliko zemalja tokom drugog ciklusa i definitivno su nešto što je zanimljivo probati na početku karijere.


Autor: Danka Savić
Twitter
Anketa

Čega se u ovom trenutku najviše plašite?

Rezultati ankete
Blog