Vijesti

Od 425 kandidata za čelnike/ce opština i gradova, žena tek 29

Pitanje položaja žena u Bosni i Hercegovini, koje se pored ostalog ogleda i kroz njihovu nisku participaciju i uticaj u političkim procesima, sasvim sigurno bit će izazov sa kojim će se naše društvo boriti još dugo vremena.

U svojoj analizi pod naslovom Načelničke kanditature u KS – nastavak marginalizovanja žena u bh. politici, Istinomjer je već skrenuo pažnju javnosti da bi i na narednim Lokalnim izborima 2020. godine položaj žena u političkim strankama u BiH u odnosu na muškarce mogao biti još i nepovoljniji nego ranije.

Podsjećamo, nakon što su u Kantonu Sarajevo političke partije i koalicije ranije objavile imena svojih kandidata i kandidatkinja za načelničke pozicije u devet opština u KS, utvrdili smo da su SDA, DF, GS, SBB, stranke “Četvorke” (SDP BiH, Naša stranka, Narod i Pravda, Nezavisne bosanskohercegovačka lista) te Platforma za progres od ukupno 28 kandidatkinja i kandidata kandidovali samo četiri žene.

Ta činjenica u potpunosti je išla u prilog tvrdnjama da je pozicija žena u politici u BiH i dalje veoma loša, te da nema naznaka da bi se to u bliskoj budućnosti moglo promijeniti.

Nažalost, to se potvrdilo nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) objavila Preliminarne kandidatske liste i kandidate za Lokalne izbore 2020. godine.

Tako od je 425 kandidata za načelnika/gradonačelnika, žena kandidatkinja tek 29, što čini 6,82% od ukupnog broja.

Iako sam od sebe porazan, ovaj broj govori u prilog tome da se od minulih izbornih procesa u ovom kontekstu ništa nije promijenilo, te podsjećamo da je na prošlim Lokalnim izborima 2016. godine, od ukupno 417 kandidata za načelnike/ce, bilo samo 26 kandidatkinja. Tom prilikom, birači su odlučili da će načelničke funkcije u mandatu 2016- 2020. godina obavljati njih šest, i to Divna Aničić (SNSD, Mrkonjić Grad), Snežana Ružičić (SNSD, Jezero), Amra Babić (nezavisna kandidatkinja, Visoko), Mileva Komlenović (SNSD, Kalinovik), Mila Petković (SNSD, Novo Goražde) i Milka Ivanković (Zavičajni socijaldemokrati – Mile Marčeta, Istočni Drvar).

Koliko će nakon Lokalnih izbora 2020. godine u lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini biti načelnica, i hoće li ih uopšte biti, odlučiće ponovo birači, ali onaj dio u kojem su presudne bile odluke političkih stranaka i koalicija zorno govori u prilog tome da je položaj žena u njima daleko od onoga koje ti isti politički subjekti i njihovi predstavnici godinama proklamuju.

Činjenica da je u skladu sa podacima CIK BiH za nadalozaće lokalne izbore od ukupno 30.168 kandidata za opšinska i gradska vijeća/skupštine 12.753, odonosno 42,27% žena, može se zahvaliti samo Izbornom zakonu BiH koji u svom članu 4. 19, stav 3 nalaže:

"Svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog pola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost polova postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati pola koji je manje zastupljen raspoređuju se na kandidatskoj listi na slijedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog pola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog pola među prvih osam kandidata, itd.

Izborni zakon BiH

O prisutnom dugogodišnjem kontinuitetu marginalizovanja žena na bosankosohercegovačkoj političkoj sceni uopšte, Istinomjer je i ranije posvećivao punu pažnju, između ostalog i u analizama Mizeran broj žena kao nositeljica lista na izborima 2018. godine, te Poražavajući broj žena izabranih u entitetske i državni parlament.

Pitanje položaja žena u Bosni i Hercegovini, koje se pored ostalog ogleda i kroz njihovu nisku participaciju i uticaj u političkim procesima, sasvim sigurno bit će izazov sa kojim će se naše društvo boriti još dugo vremena.

S tim u vezi, borbu za svoju veću ulogu u procesu odlučivanja žene u Bosni i Hercegovini nesumnjivo moraju nastaviti uzimajući u obzir činjenicu da, barem kada je njihov način djelovanja u okviru političkih partija u pitanju, dosadašnji pristup očigledno ne daje zadovoljavajuće rezultate.

 

Izvor: Istinomjer.ba/Denis Čarkadžić
Twitter
Anketa

Koliko puta sedmično imate ručak sa mesom?

Rezultati ankete
Blog