Ističući da je regresirano gorivo trebalo riješiti na nivou BiH, jer je to pitanje za državu i odnosi se na njene prihode od putarine i akciza, Usorac je za Fenu rekao da su poljoprivrednici i očekivali da taj nivo vlasti preduzme potrebne mjere, ali, s ogorčenjem konstatuje, to se ponovo nije desilo iako od agrara BiH još jedino ima sigurne prihode.

Krajem novembra Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH jednoglasno je donio zaključak kojim se vlade entiteta zadužuju da riješe pitanje u vezi s "plavim dizelom", što je u skladu s pismom namjere Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i političkim dogovorom unutar BiH.

Članovi UO UIOBIH zbog toga se tada nisu izjašnjavali o tri prijedloga izmjena i dopuna Zakona o akcizama u BiH, koji su bili na dnevnom redu, a tiču se uvođenja takozvanog plavog dizela. Naglašeno je da će vlade entiteta na unificiran način rješiti problem poljoprivrednih gazdistava i preduzeća na koje bi se odnosila odluka u vezi s uvođenjem "plavog dizela".

Po ranijim najavama, entiteti su za riješavanje pitanja sufinansiranja dizel goriva ratarima naredne godine trebalo da izdvoje ukupno oko 25 miliona KM.

Međutim, u RS navode da se još razmatraju načini rješavanja ovog pitanja.

Prosječna potrošnja goriva je oko 120 litara po hektaru njive, a za obradu voćnjaka i vinograda poljoprivrednici troše i dva puta više, tako da bi uvođenje "plavog dizela" značajno smanjilo troškove poljoprivrednih gazdinstava.

Fena /Frontal