Analiza opštinskih budžeta

TOBL: Skupa akcija, slaba reakcija (I dio)

Turistička organizacija Banje Luke (TOBL) osnovana je Odlukom Skupštine Grada od 25.09.2003. godine. Njen cilj i uloga u osnovi se svode na razvoj turističke ponude grada i promociju iste. Za taj cilj građani Banje Luke izdvajaju svoj novac i plaćaju rad i aktivnosti TOBL-a. Nas je zanimao odnos novca poreskih obveznika koji troši TOBL i konkretnih efekata kojim se tim novcem proizvode, a od kojih bi građani trebali da imaju određene benefite, budući da su jedini finansijeri aktivnosti i funkcionisanja TOBL-a.

Prošlogodišnjim budžetom Grada TOBL-u je određeno 1.086.330 konvertibilnih maraka. To je novac koji su građani Banje Luke ove godine izdvojili zarad ove organizaciju, a koje nameće pitanje:Šta je to TOBL konkretno uradio za taj novac? Odnosno, građanima Banje Luke trebalo bi pružiti odgovoriti na konkretnapitanja:

  1. Koliko je poboljšana turistička ponuda Banje Luke u odnosu na 2008. godinu?
  2. Koliko je realnih turističkih noćenja povećano na godišnjem nivou u istom periodu?
  3. Koliko su povećani prihodi od turizma (umanjeni za stopu inflacije) Grada i fizičkih i pravnih lica koja se bave turizmom u istom periodu?
  4. Koliki su realni sporedni efekti po Grad i njegove građane (u kulturi, privredi i sportu) u istom periodu?

Mi smo bezujspešno nizom poteza pokušali na navedena pitanja dobiti odgovore kako od strane lokalne vlasti tako i od direktora TOBL-a. Na naš upućeni dopis, dobili smo odgovor „Povodom vašeg zahtjeva za pristup informacijama zaprimljenog u Kabinetu gradonačelnika dana 10.9.2012., a u vezi sa turističkom ponudom, ulaganjem i prihodima od turizmana području grada Banja Luka, obavještavamo Vas da smo isti proslijeidili Turističkoj organizaciji BL kao nadležnoj instituciji, a u skladu sa članom 13. Stav 1.  Zakona o slobodi pristupa informacijama.“ I Frontal je u više navrata slao pismeno, mejlom, faksom dopis TOBL-u, a ni do dan danas nismo dobili reakciju.

100 odsto veći budžet

Zašto spominjemo 2008. godinu? Razlog je vrlo jednostavan. Budžet TOBL-a te godine iznosio je 520.000 KM. Dakle, u odnosu na 2012. godinu bio je duplo manji, odnosno prošle godineza TOBL građani Banje Luke su izdvojili dva puta više novca nego što su to činili prije petgodina.

Razmišljajući prostom ekonomskom logikom da svako povećanje finansijskih izdvajanja u neku svrhu zahtijeva odgovarajući rezon i konkretne protivnaknade, nameću se kao obavezna i logična svakoj odgovornoj gradskoj vlasti i njenim ustanovama gorepostavljena pitanja. Šta smo to konkretno dobili jer smo dali duplo više novca TOBL-u u odnosu na 2008. godinu? Kakvu direktnu korist građani Banje Luke imaju od tog povećanog izdvajanja?

Posebno pitanje glasi čime se to opravdava povećanje budžeta TOBL-a u odnosu na 2008. godinu kad efekti ekonomske krize nisu ni blizu bili toliko izraženi kao 2012. Odnosno, kako je moguće da budžet TOBL-a prošle godine jeste povećan 100% u odnosu na 2008. dok je ukupan budžet Grada u međuvremenu smanjen za 24 miliona KM, odnosno za 15%? Da podsjetimo, budžet Grada Banja Luka 2008. iznosio je 163.009.000 KM, a 2012. godine je iznosio 139.670.000 KM.

U odnosu na 2008. godinu Grad je vršio brojna „rezanja“ različitih budžetskih stavki, uključujući i one koje se tiču različitih socijalnih pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva. Takođe, mnogi hronični problemi Banje Luke, počev od infrastrukturnih, preko vitalnih problema u prigradskim i seoskim mjesnim zajednicama (kao što je, primjera radi, hroničan nedostatak vode u ljetnim mjesecima) ostali su u zapećku uz objašnjenje gradske vlasti da je usljed ekonomske krize manje novca na raspolaganju za projekte koji bi riješili te probleme.

„TOBL je kao organizacija uspostavljen odlukom Skupštine Grada i za svoj rad troše namjenski odobrena budžetska sredstva. Suština je nedostatak vizije onoga što rade i pogrešna percepcija da turiste koji dolaze i prolaze kroz grad zanima ono što TOBL nudi. To se najbolje vidi da do sada TOBL nije Gradu uputio niti jednu izmjenu odluke, uredbe ili usvajanje određenih akata koji daju zdraviju osnovu za razvoj turističke industrije. Ponuda Grada u širim okvirima današnjih potreba turista je nažalost "previše skromna". Mnoge druge gradske službe svojim odlukama takođe utiču na negativnu atmosferu za razvoj turizma kao npr. komunalna policija i ne sjećam se da je TOBL ikada insistirao na pronalaženju boljeg i prihvatljivijeg rješenja. Što se budžetskih sredstava tiče smatram da prisustvo na određenim i takozvanim sajmovima nije neophodno i da se tu bespotrebno troše novci, a da sa druge strane ne postoji jasno definisano šta je to što Grad nudi i u čemu je poseban. Kvalitet usluge u Gradu je veoma diskutabilan i jedna od misija TOBL-a je da radi na njenom usavršavanju i stalnom unaprijeđenju. Dio novca mora biti utrošeno i na te aktivnosti jer je TOBL i statutarno ogranizacija koja edukuje, podržava i daje treninge u turizmu. Tako bi barem trebalo biti prema preporuci Svjetske turističke organizacije (UNWTO)“, ističe  doc. dr Saša Čekrlija sa Fakulteta za menadžment resursa CKM Mostar.

Prihodi od turizma

Ako pričamo o prihodovnoj strani Budžeta Grada za 2012. onda su cifre koje se direktno odnose na ono što Banja Luka dobija od TOBL-a, i turizma djelimično, iskazani vrlo precizno. Naime, u 2011. godini prihodi Grada po osnovu pružanja javnih usluga TOBL-a iznosili su 295.000 KM. S druge strane, prihodi po osnovu boravišnih taksi iznosili su 130.000 KM. E sad, ako znamo da boravišna taksa u Banjoj Luci iznosi 2,00 KM po osobi dnevno, ako znamo i da tu boravišnu taksu ne plaćaju samo turisti, nego i da u Banju Luku mnogo češće dolaze i tu noće ljudi iz drugih mjesta u Republici Srpskoj i FBiH (zbog poslovnih i drugih obaveza), te ako znamo i da se turisti zadržavaju bar dva-tri dana, onda nije teško izračunati da je broj turističkih posjeta Banjoj Luci-minimalan. Prema tome, očigledno je da su minimalni i efekti koje svojim radom izaziva TOBL.

Miloš Kuprešanin, ispred udruženja ugostitelja regije Banjaluci ističe da je generalno zadovoljan turističkom ponudom grada Banjaluke. Kaže da je zahvaljujući radu TOBL-a unaprijeđen i prepoznat turistički proizvod, kvalitet i izabrana ciljana grupa. Po njegovim riječima otkako je Ostoja Barašanin na čelu TOBL-a povećan je broj turista, osvježena turistička ponuda u gradu Banjaluka, a da je Barašanin veoma otvoren za svaki vid saradnje. Zamjerke upućuje odnosu nadležnih državnih institucijama prema zaposlenima u ugostiteljstvu obzirom da se 40.000 ljudi posredno ili neposredno u RS bavi turizmom, ugostiteljstvom i hotelijerstvom, te da daju državi 200 miliona KM godišnje, a zauzvrat ne dobijaju ništa.

Pretpostavimo sad da je istinito nešto za što znamo da nije, odnosno da su svih 130.000 KM boravišne takse platili isključivo turisti koji su posjetili Banju Luku. Tih 130.000 KM i onih 295.000 KM od usluga koje pruža TOBL daju zbirno 425.000 KM. Naravno, ovo nisu jedini efekti turističkih posjeta, budući da turisti ne plaćaju kad dođu u Banju Luku jedino boravišnu taksu. Ali, kad proučimo strukturu ostalih prihoda u Budžetu, odnosno kad shvatimo da u 2011. i 2012. godini nije bilo i da nisu planirani povećani prihodi po ostalim stavkama koje se tiču prihoda Grada po drugim osnovama koji su u indirektnoj vezi sa trošenjem novca od strane turista (širok dijapazon prihoda, od taksi za priređivanje muzičkog programa u ugostiteljskim objektima, preko taksi za korišćenje prostra za parkinge do poreza na prihode od samostalnih djelatnosti) –onda shvatamo da novac, odnosno povećanje novca koji izdvajamo za TOBL i ono što ta ustanova ističe da radi - ne daje efekte, odnosno da se ti efekti finansijski ne osjete. Prema tome, građanima Banje Luke se nije vratilo prošle godine preko milion KM koji daju TOBL-u. I ne samo to, TOBL nije ni blizu ni da vrati uloženi novac za sve ove godine otkako postoji, a nije ni izgledno da će se to promjeniti u skorijoj budućnosti.

Željko Tatić, predsjednik udruženja radnika u ugostiteljstvu i turizmu Rep. Srpske, smatra da se još dosta toga može uraditi da se poboljša turistička ponuda grada Banjaluke, te da je ovo novoformirano udruženje i nastalo sa tim ciljem. Kako kaže Tatić osnovni problem bez kojeg nema razvoja ugostiteljske, turističke usluge i ponude u BL je radno vrijeme lokala u gradu (od 1.10. ugost. objekti u stamb. zgradama rade samo do 22h, a oni koji nisu u zgradama do 23h). Ovo za posljedicu ima otpuštanje radnika u ugostiteljstvu i turizmu, naročito u zimskim mjesecima kada se pored skraćivanja r.v. moraju zatvoriti i bašte. Dalje navodi da je nelogično da je, prošlogodišnju promociju Skadarlije u Banjaluci kompletno organizovao privatno jedan ugostiteljski objekat što je bio posao TOBL-a (koji je ovu manifestaciju samo propratio). Iako dobro smišljena manifestacija problem je nastao kada gosti i pojetioci nisu imali gdje u Banjaluci da idu nakon 22-23h osim u klubove (u koje izlazi omladine, a ne boemi koji su obilježje Skadarlije).Takođe smatra da osim u TOBL-u, i zaposleni u ministarstu trgovine i turizma moraju da rade mnogo više na promociji turističke ponude Banjaluke i RS, te da su do sada, kao udruženje nailazili na nerazumijevanje, kako ispred TOBL-a tako i Ministarstva.

Manja Brda iz Hotela Frotuna kaže da je očigledno da je razvoj turizma u porastu i da pojedini smatraju da je budućnost svih nas u ovoj državi upravo turizam. „Nadamo se da će nadležni organi ozbiljno shvatiti ova predviđanja i pripomoći nam da uspijemo u svakom segmentu. Više reklame naše države i grada u stranim zemljama bi sigurno doprinijelo svim segmentima turizma“, ističe Brda.

(Ovo je prvi dio priče o radu Turističke organizacije Banja Luka, nastale u okviru Frontal projekta"Analiza budžeta opština u RS – načini donošenja, realizacije i opravdanosti". Drugi dio  slijedi za par dana, a pošto su pojedine priče nastale u periodu jesen/zima 2012. unaprijed se ograđujemo od potencijalno zastarjelih podataka)

Komentari
Blog