Tema nedelje

60 godina Arhiva RS: Problemi sa manjkom prostora, tehnike i ljudstva

BANJALUKA - Arhiv Republike Srpske u aprilu 2013. godine slavi 60 godina postojanja. Rukovodstvo se nada da će ovaj jubilej, između ostalog proslaviti i sa početkom gradnje novog objekta.

Nakon dva raspisana tendera za dostavu idejnog rješenja novog objekta, u čijem podrumu bi bio smješten dio arhivske građe, došlo se do projekta, čiji je nacrt zajedno sa prijedlogom o privatno-javnom partnerstvu u finansiranju izgradnje proslijeđen resornom ministarstvu, odnosno Ministarstvu prosvjete i kulture RS. Ukoliko ministarstvo odobri, slijedi raspisivanje konkursa za investicionim partnerom i početak gradnje.

Planirani objekat će, prema nacrtu, se nalaziti u dvorištu postojećeg arhiva, na razmeđi između banjalučke biskupije i eparhije. Prema prijedlogu arhiv će budućem investitoru ustupiti zemljište, a zauzvrat dobija podrumski prostor za svoje potrebe, tj. nekih 20 odsto od ukupne površine objekta

„Nama je bitno što će oni da prave podrum po našim uslovima kako se inače radi po standardima koji ispunjavaju uslove potrebne svjetlosti, vlažnosti, drenaže, protivpožarne zaštite i sl. Tako da će tom poslovnom prostoru u podrumu biti manje više ista cijena kao i onim gore što će se graditi s obzirom na te dodatne uslove. Mi u ovoj  sada zgradi odlažemo arhivu u hodnicima“, istakako je Dušan Popović, direktor Arhiva RS.


On je dodao i da je i to rješenje za par narednih godina.

„Nama treba još otprilike tri takva podruma da budemo za narednih  10 godina obezbjeđeni s obzirom na to koliko građe dobijamo. Problem je što puno firmi propada, i ima puno građe, obim se stalno povećava prema nama. Mi nismo mogli da prihvatimo od banjalučke opštine materijal od 1971. do 1981. godine, pa su oni napravili neki privremeni smještaj u skloništu u Novoj Varoši, jer mi smo preuzimali svakih 10 godina njihovu građu, međutim sad više nemamo prostora.  Mi bi voljeli da Grad osnuje svoj arhiv, da mi budemo samo edukativni prema njima, i inače voljeli bi i da i Bijeljina i Prijedor i svi veći gradovi imaju svoju arhivu, a mi da budemo samo republički što i jesmo. Tako je u Srbiji gdje svaki grad ima  svoj arhiv ,a republički je posebno. Onda bi išli prema njima edukativno i stručnu pomoć davali. A za to treba da se ideja pretoči u djelo, što će biti teško.

Istorijat

Sa organizovanom zaštitom, prikupljanjem i sređivanjem arhivske građe na području Republike Srpske počelo se prije 60 godina. Rješenjem Narodnog odbora grada Banjaluka od 20. aprila 1953. osnovan je Arhiv grada Banjaluka. Sjedište novoosnovanog Arhiva bilo je u podrumskim prostorijama Narodnog odbora grada Banjaluka (danas: prostorije gradske uprave Banjaluka). Arhiv u Banjaluci djelovao je tri godine kao gradski

Na osnovu odobrenja Izvršnog vijeća NR Bosne i Hercegovine od 30. maja 1956. Arhiv grada Banjaluka prerastao je u Sreski arhiv Banjaluka, kao zajednička stručna i naučna ustanova srezova Banjaluka i Prijedor sa sjedištem u Banjaluci. Osnivači Arhiva bili su narodni odbori srezova Banjaluka i Prijedor.

Nakon ukidanja Sreskog narodnog odbora Prijedor, donesena je odluka da Arhiv u Banjaluci proširi teritorijalnu nadležnost i na područje sreza Bihać. Odlukama sreskih skupština Banjaluka i Bihać osnovan je sredinom 1963. Arhiv Bosanske Krajine sa sjedištem u Banjaluci. Teritorijalna nadležnost Arhiva protezala se na 23 opštine Bosanske Krajine. Bio je to najveći regionalni arhiv u nekadašnjoj Jugoslaviji

Za samo nekoliko godina rada Arhiv Bosanske Krajine je postao ugledna ustanova u čije je depoe smješteno preko 250 fondova i zbirki od neprocjenjive vrijednosti za razvoj društvenih, političkih, ekonomskih, prosvjetnih, kulturnih i drugih prilika na području sjeverozapadne Bosne. Razvoj arhivske službe doveo je 1963. i 1964. do formiranja novih arhivskih sabirnih centara u Prijedoru, Jajcu i Bihaću, koji su preuzeli velik broj fondova likvidiranih sreskih, opštinskih i mjesnih narodnih odbora. Broj zaposlenih u Arhivu Bosanske Krajine 1965. iznosio je 13, od toga devet u Banjaluci, dva u Prijedoru, jedan u Bihaću i jedan u Jajcu. Zbog značaja arhivske građe i potreba daljnjeg razvoja arhivske službe, Arhiv Bosanske Krajine je 1973. preselio u veće prostorije, u nekadašnju tzv. Carsku kuću, gdje se i danas nalazi

Nakon izbijanja građanskog rata u Bosni i Hercegovini u proljeće 1992, Vlada Srpske Republike BiH na sjednici održanoj 31. maja 1992. donijela je Odluku o osnivanju Arhiva Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kao javne ustanove u državnoj svojini sa sjedištem u Sarajevu. Nešto kasnije, 30. jula 1992, donesena je i ministarska Naredba o zbrinjavanju i zaštiti kulturnih vrijednosti i dobara. Ova dva propisa i preuzeti raniji Zakon o arhivskoj djelatnosti predstavljali su pravni osnov i okvir za obavljanje arhivske djelatnosti na teritoriji Srpske Republike BiH (kasnije Republike Srpske). Na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske od 14. i 15. septembra 1992. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima, kojim je Arhiv Srpske Republike BiH dobio status republičke upravne organizacije.

 

Odluku o osnivanju Arhiva Srpske Republike Bosne i Hercegovine nije nikada oživotvorena. Uz prećutnu saglasnost organa vlasti, arhivsku djelatnost na teritoriji Republike Srpske do sredine 1993. obavljali su Arhiv Bosanske Krajine sa sjedištem u Banjaluci, Regionalni arhiv u Doboju i Regionalni arhiv u Foči (Srbinju). Zakon o ministarstvima (prečišćen tekst) od 11. septembra 1993. definisao je Arhiv Republike Srpske (dalje u tekstu Arhiv) kao republičku upravnu organizaciju koja vrši upravne i stručne poslove iz oblasti arhivske djelatnosti. U sastavu Arhiva, pored sjedišta u Banjaluci, arhivsku djelatnost na teritoriji Republike Srpske obavljala su i detaširana odjeljenja Arhiva u Doboju i Srbinju.

Danas Arhiv ima status republičke upravne organizacije u sastavu Ministarstva prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske, ali i centralne ustanove u oblasti zaštite kulturnih dobara. U sastavu Arhiva, pored sjedišta u Banjaluci, djeluju kancelarije u Doboju, Foči, Zvorniku (od 2001), Trebinju (od 2001) i Sokocu (od 2008), koje su do 2010. funkcinisale kao područne jedinice Arhiva. Ovim je ispunjena zakonska obaveza vršenja arhivske djelatnosti na cijeloj teritoriji Republike Srpske.

Potražnja za arhivskom građom

Prema godišnjoj statistici koju vode u Arhivu RS negdje oko 200 naučnih radnika (asistenti, magistri, doktori nauka, ljudi koji pišu monografije i knjige, istraživači u naučnom smislu) godišnje koristi usluge arhiva, a pored toga pristigne oko 1000 zahtjeva običnih stranaka, građana koji npr. traže prepis ocjena, projekat svoje kuće, uvjerenja  za penzije i slično.

„Dobijeni zahtjevi se rješavaju vrlo brzo, prakitčno za par dana. Za ove zahtjeve kao npr. prepis ocjena se riješi za nekih 6-7 dana, a kod istraživača zavisi od njihovih potreba, oni ispune samo jedan zahtjev, dođu u našu čitaonicu i istražuju. Dobiju građu, fondove koji ih interesuju i rade na tome, a koliko dugo to je onda individualno“, kaže Bojan Stojnić, pomoćnik direktora Arhiva RS.

On dodaje da je teško reći šta je najvrijednije, ali ističe da je nešto najvažnije što posjeduju Kraljevska banska uprava Vrbaske banovine  od 1929.  do 1941., to je građa banske uprave koja je postojala na ovom prostoru sjeverozapadne Bosne. „Možda je to i moje subjektivno mišljenje, ali to bi po meni bio najznačajniji fond koji čuvamo,“ dodaje Bojan.

Prostor i oprema

Arhiv raspolaže sa dva objekta u Banjaluci, te objektima kancelarija Arhiva u Doboju, Zvorniku, Sokocu, Trebinju i Foči. Ukupna površina poslovnog prostora Arhiva iznosi 2.774,10 m2. Od ukupne površine poslovnog prostora depoi zauzimaju 1.550,55 m2, biblioteka 112 m2, čitaonica 25 m2, kancelarije 567,30 m2 i pomoćne prostorije 519,25 m2.

Glavni objekat u Banjaluci, tzv. Carska kuća, podignut je neposredno po austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine. Tokom 2003–2006. objekat je temeljno saniran i jedini zadovoljava osnovne uslove, kako za rad zaposlenih, tako i za smještaj arhivske građe u Republici Srpskoj. Arhivski depoi u Banjaluci popunjeni su arhivskim fondovima i zbirkama i nisu u stanju da primaju novu arhivsku građu.

Ostale arhivske zgrade u Republici Srpskoj su nenamjenske, neuslovne i u trošnom stanju, te ne ispunjavaju osnovne uslove za rad zaposlenih i smještaj arhivske građe. Kancelarije Arhiva u Zvorniku, Sokocu, Trebinju i Foči nemaju svoj smještajni prostor, a u više navrata lokacija im je mijenjana. Zbog pomanjkanja prostora i nedovoljnog broja zaposlenih kancelarije Arhiva Republike Srpske nisu u mogućnosti da preuzimaju arhivsku građu registratura.

Manjak i tehnike i ljudstva

Osim problema sa manjkom prostora, direktor Popović ističe da su tehnika i ljudstvo dva velika nedostatka na čijem rješenju rade.

„Sad pravimo opet opciju da putem sopstvenih prihoda nabavimo svoj server, mi nemamo za to para od Ministarstva, mi to razumijemo, sad nam je umanjen budžet za 83.000 KM u odnosu na prošlogodišnji. Mi smo već napravili prijedlog za iduću godinu gdje smo umanjili direktorima platu za 15 odsto  a radnicima 10 odsto, da ne bismo remetili ove ostale funkcije koje imamo“, kaže direktor Popović.

Stojnić dodaje da imaju 42 radnika sistematizovano već godinama, a zaposlenih 30.  „U Federaciji BiH radi 120 ljudi, u Crnoj Gori 180 ljudi u arhivskoj službi, u Srbiji bez KiM 800 ljudi, u Hrvatskoj 600 ljudi, u Sloveniji oko 200 i nešto, pa npr. arhiv grada Budimpešte ima oko 200-300 zaposlenih, a mi sa 30 ljudi od Trebinja do Novog Grada, do Banja Luke. Vrlo malo ljudi imamo“, ističe on.
„Znači ljudstvo i tehnika su veliki problema. Na prostoru Banjaluke je nestao Institut za istoriju, što je po meni veoma žalosno, što nemamo tu organizaciju, pogotovo u ovom vremenu koje je prošlo iza nas. Recimo Institut za istoriju u Sarajevu piše već 18 godina istoriju Bošnjaka i imaju veoma dobre finansije, dok smo mi prije dvije godine ugasili svoj Institut za istoriju. Pa smo htjeli da ovdje organizujemo jedno odjeljenje za naučno-istraživački rad, ne bi li tako stvorili jezgro za neki budući institut, naravno ako bude prilike i mogućnosti“, kaže Popović.

Proslava godišnjice

U sklopu proslave 60 godina postojanja Arhiva RS, počeli su sa objavom tekstova u dnevnom listu pod nazivom Zapisi iz Arhiva RS, rubrika za koju je planirano da u nedjeljnom izdanju izlazi sve do samog dana godišnjice. Pored toga, planirano je da se održi i naučni skup, na kojem bi se okupili arhivski radnici iz regije i zemalja sa čijim arhivama Arhiv RS ima potpisan dogovor o saradnji. Predsjednik organizacionog odbora ovog skupa je bivši direktor Arhiva  RS i sadašnji presjedavajući Presjedništva BiH Nebojša Radmanović.

(Frontal)



Komentari
Twitter
Anketa

Da li Republika Srpska treba da dozvoli otvaranje migrantskog centra na svojoj teritoriji?

Rezultati ankete
Blog