Analiza opštinskih budžeta

Netransparetno budžetiranje izborne komisije Istočno Novo Sarajevo (II dio)

Ako posmatramo tehniku izrade budžeta Istočno Novo Sarajevo (INS) predstavlja jednu od lokalnih zajednica koju odlikuje veoma neprecizan način izrade dokumenta budžeta.

Slijedi nastavak priče o budžetu i raspodjeli istog za rad Gradske izborne komisije  opštine Istočno Novo Sarajevo.

Prvi dio priče pročitajte OVDJE.

INS vs Banja Luka

Napravimo na ovom mjestu jednu komparaciju. Koliko god bilo manjkavosti u budžetima Banje Luke u periodu 2008-2012, a koje su već bile predmet analize, nesporno je i na prvi pogled jasno da su budžeti Banje Luke izrađeni na veoma profesionalniji i odgovorniji način nego što je slučaj sa posmatranim budžetima Istočnog Novog Sarajeva u istom periodu.

Naime, ukoliko se fokusiramo upravo na stavke koje se tiču lokalnih izbornih komisija, uviđamo da se u budžetskim dokumentima u Banjoj Luci precizno izlaže većina (istina, ne svi i to i jeste bio dio kritike upućen u konkretnoj analizi) troškova Gradske izborne komisije. Riječ je o tome da u tim aktima postoji poseban odjeljak u budžetu koji nosi naziv „Gradska izborna komisija“ i u kojem su precizno navedeni konkretni troškovi Gradske izborne komisije (po posebnim stavkama: rashodi po osnovu zakupa lokacija za biračka mjesta, rashodi za komunikacione usluge, rashodi za režijski materijal, rashodi po osnovu putovanja i smještaja, rashodi za naknade članovima izborne komisije, rashodi za naknade članovima biračkih odbora, rashodi za stručne usluge i dr.). Dakle, postoje precizni podaci na šta se troši novac u Gradskoj izbornoj komisiji, mada i tu postoji dosta prostora da se trošenje budžetskih sredstava učini transparentnijim.

Međutim, kad je riječ o Istočnom Novom Sarajevu, situacija je u ovom pogledu znatno lošija. Ne postoji niti jedan pokazatelj na šta se konkretno troši novac kad je OIK u pitanju. Građani ne znaju kolike su naknade članovima OIK-a, kolike su naknade članovima biračkih odbora, koliko se novca izdvaja za zakup lokacija za biračka mjesta, koliki su rashodi za komunikacione usluge itd. Građani to ne znaju, odbornici to ne znaju i niko to ne zna sem zaposlenih u OIK-u i odgovornih lica u lokalnoj administraciji, prosto zato što nigdje i ne piše koliki su ti troškovi. Ovo predstavlja skandal za koji prosto ne možete vjerovati da se događa u dvadeset i prvom vijeku.

Kako nam je rečeno iz kabineta načelnika opštine INS „troje članova opštinske izborne komisije (OIK) redovno primaju naknadu iz lokalnog budžeta, dok su troškovi OIK-a su u 2012. godini veći za 40% u odnosu na 2010. godinu, zbog zahtjeva OIK kojim traže da se planiraju sredstva za provođenje izbora što podrazumjeva kako sredstva za materijalne troškove tako i za naknade za rad svih tijela u provođenju izbora“. Kao i što je sam budžet neprecizan u tačnom predstavljanju rashoda, tako su i dobijeni odgovori površni. Na naša druga pitanja o visini naknada, o referencama članova OIK, o zakupu lokacija za održavanje izbora nismo dobili nikakav odgovor.

Kako i mi, tako i građani INS mogu samo da nagađaju kojim su to metodama ljudi u lokalnoj vlasti došli do cifre koja se tiče ukupnih troškova OIK-a. Odnosno, da budemo potpuno jasni, građani mogu samo da nagađaju zašto je za OIK predviđeno ovoliko ili onoliko novca.

Izborne godine i budžeti

Budžetom Istočnog Novog Sarajeva za 2012. godinu za potrebe OIK-a izdvojeno je 40.000 KM. To je za tačno 36.650 KM više u odnosu na prethodnu, 2011. godinu kad je OIK-u bilo dodjeljeno 3.450 KM. Ovo drastično povećanje za deset puta ima svoju logiku - 2011. godine nije bilo izbora. Međutim, ako u prvom slučaju postoji logika, nje onda nema kad je u pitanju poređenje sa 2010. godinom. Naime, te godine kad su održani opšti izbori na kojima su bili birani kandidati na četiri nivoa (predsjednik Republike Srpske, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predsjedništvo BiH i poslanici Parlamentarne skupštine BiH) za rad OIK-a iz budžeta je bilo izdvojeno 24.200 KM, što je za 15.800 KM ili skoro 40% manje u odnosu na tekuću, 2012.godinu, pri čemu je budžet iz 2010. godine iznosio 7.985.000 KM, dok je prošlogodišnji budžet Istočnog Novog Sarajeva bio 6.373.000 KM, što znači da je 2010. godine budžet Istočnog Novog Sarajeva bio veći za 1.612.000 KM, odnosno za 20%. Dakle, 2010.godine je lokalni budžet bio za 20% veći u odnosu na ovaj iz 2012.godine, ali su troškovi OIK-a ove godine u odnosu na tu 2010.godinu za 40% veći, iako su izbori 2010.godine bili složeniji i zahtjevniji u odnosu na izbore u 2012. godini kad se biraju samo dva nivoa, odnosno kad se biraju gradonačelnik i odbornici u lokalnoj skupštini.

Još jedno poređenje je zanimljivo i indikativno. Naveli smo već da je budžet OIK-a u neizbornoj 2011. godini iznosio 3.450 KM. U 2009., takođe neizbornoj godini, budžet OIK-a iznosio je 12.600 KM. dok je  2009.godine budžet Istočnog Novog Sarajeva iznosio je 6.540.000 KM, a 2011. godine 5.473 000 KM. Da li se odgovor može tražiti u tome da je 2009. godina bila svojevrstan postfestum lokalnih izbora iz 2008. godine, te je vlast tad imala znatno više netransparentnih obaveza prema različitim licima koja su učestvovala u izborima 2008. godine, nego što je to bio slučaj 2011. godine i postfestumom opštih izbora? Sasvim moguće. Jer, drugog logičnog objašnjenja nema, bar kad su u pitanju oficijelni podaci navedeni u samim budžetskim dokumentima.

S obzirom da ne znamo na šta se troši novac u OIK-u možemo da pretpostavimo da je jedini logičan odgovor u tome što su lokalnoj vlasti bitniji lokalni od opštih izbora, što je razumljivo. Ali, nikako niti je razumljivo niti je legitimno da lokalna vlast netransparetno troši novac budžetskih obveznika da bi opstala na vlasti, što direktno proizilazi iz brojki koje, iako skromne, jasno pokazuju da troškovi OIK-a koji direktno kontroliše izborni proces u kojem se bira lokalna vlast rastu neobjašnjivo onda kad se dešavaju lokalni izbori, i to suprotno svakoj logici.

Posebno je nevjerovatno da u budžetu Istočnog Novog Sarajeva iz 2008. godine uopšte nije predviđena stavka koja se tiče OIK-a. Odnosno, 2008. godine uopšte nije navedeno u budžetu koliko ova lokalna zajednica izdvaja za potrebe OIK-a, iako je u pitanju bila izborna godina. Te godine OIK je radio svoj posao ali ne postoji izvor iz budžeta koji navodi koliko je taj posao koštao. Na naša pitanja kako je moguće da se u budžetu ne vidi stavka koja se odnosi na rad OIK od načelnika opštine dobili smo samo informaciju da su u budžetu u 2008. godini , kao i svake druge godine  planirani troškovi OIK-a, iako se to u samom budžetu ne vidi.

(Frontal)

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog