Tema nedelje

Sudbina Đinđićevih poruka banjalučkim studentima

Na današnji dan prije deset godina ubijen je premijer Srbije i predsjednik Demokratske stranke, Zoran Đinđić. Reformski kurs za kompletno srpsko društvo koji je zauzeo u kratkoj svojoj vladavini Srbijom, Đinđić je u svom posljednjem govoru prezentovao i u Banjaluci.

Sad već davnog 21. februara 2003. godine premijer Đinđić se u Banskom dvoru obratio banjalučkim studentima. Mladim iz cijele Republike Srpske najviše je govorio o potrebi da se nacionalizam, koji je definisao kao „izraz kolektivnog identiteta u jednom relativno statičnom društvu“,  a za koji su mjerodavni motivi, transformiše u patriotizam sa ciljem mjerenja rezultata potrebnih modernom društvu XXI vijeka.

Ako kolektivni identitet baziramo na nečem modernom, obliku kao što je patriotizam, onda ćemo umesto etiku namera imati etiku odgovornosti i gde ćemo praktično umesto da obrazlažemo šta smo mi hteli, da obrazlažemo zašto su ti rezultati takvi kakvi jesu, i da umesto da držimo moralne govore da smo mi dobri i kakva sve prava imamo, vršićemo detaljne analize koliko šansi, sve to što mi želimo, ima da uspe. I onda ćemo polagati odgovornost za posledice, a nećemo tražiti opravdanje za motive“, rekao je tada Đinđić studentima.

Banski dvor u Banjaluci prije deset godina je, prema njegovim riječima bilo mjesto da se „pokrene jedan mali proces razmišljanja koji možda za nekog donese i neki pomak u razumevanju nečega što je bitno“

A gdje je Republika Srpska deset godina nakon ovog Đinđićevog poziva na razmišljanje?

Nikola Baštinac, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Narodnoj skupštini RS misli da bi Srpska izgledala bolje da je Đinđić živ, ali i da se do sada nije mogla izvršiti modernizacija zajednice:

Bili bi jasniji vidici koji su pred nama. Pravi smjer u kojem mi trebamo ići. Na žalost RS u faktičkom smislu ne bi bolje izgledala, jer se RS do nedavno borila za svoju samoopstojnost. Tako da u tim uslovima nismo ni mogli da značajnije vršimo neku modernizaciju zajednice. Ono o čemu je Zoran govorio je priča o modernoj, ne samo Srbiji ne samo o srpskom narodu i srpskim zajednicama nego uopšte modernom Balkanu. Na žalost mi smo mnogo vremena potrošili u rješavanju međunacionalnih odnosa zbog težnji nekih drugih da ono što de facto postoji, a to je Republika Srpska, ugroze ili totalno ponište. Sada je definitvino da će RS trajati i sada, ono što je Zoran govorio, u ovom društvu može bez straha od zloupotrebe s vana da se provodi“, izjavio je Baštinac za Frontal.

Njegova koleginica iz skupštinskih klupa, Radmila Kocić iz Demokratskog narodnog saveza navela je da se od Đinđićvih riječi u Banjaluci najviše mora raditi na svijesti pojedinaca:

Ono što je Đinđić isticao, pa i u govoru u Banjaluci, a na čemu se mora najviše raditi je svijest pojedinca. Svijest pojedinca da nije odgovorna samo Vlada, samo skupština, novinar ili neko treći, nego da svako do nas na svom radnom mjestu mora imati odgovornost“.

Kocićeva je ipak navela da u Srpskoj proces transfera nacionalizma u patriotizam po Đinđićevoj formuli još nije okončan:

U smislu prelaska sa nacionalizma - traženja motiva, u patriotizma gdje se traži odgovornost mislim da jesmo tu napravili razliku prvenstveno zato što su ekonomski razlozi i ljudi koji žive i glsasaju za nas, očekuju da napravimo i tu jedan pomak. Naravno da taj proces još nije završen. Mi još uvijek pokušavamo da budemo društvo bolje nego što jesmo, a mislim da postoji pomak prema stvarnom patritoizmu, odgovornosti u politici, ali i u prilagođavanju okolnostima u vezi sa međunarodnom politikom.
Tu smatram da je vlada napravila dobar odgovor, Prvenstveno osnivanjem svojih predstavništava i minisarstva regionalnog razvoja i ekonomske saradnje, a i onda u smislu konačnog opredjeljenja ka Evropskoj uniji.
Kao član skupštinskog odbora mogu da kažem da imamo aktivan odnos prema usklađivanju zakonodavstva sa principima EU. Mi imamo čitavu političku elitu ujedinjenu na putu ka Evropskoj uniji, bez ikakvih dilema da li to treba ili ne treba
“, izjavila je Kocićeva za Frontal.

Iz opozicionih redova Srpske totalno drugačiji stavovi. Deset godina nakon atentata na predsjednika Vlade Republike Srbije Zorana Đinđića teško da se može reći da je Republika Srpska tamo gdje ju je vidio i zamislio tadašnji srpski premijer, napisao je u svom blogu za Frontal Igor Crnadak, generalni sekretar Patrije demokratskog progresa.

Mnogo je bilo ovih dana, povodom tužne godišnjice, analiza i procjena oko toga šta bi se dešavalo da Đinđić nije ubijen. Većina analiza je ili pod i dalje jakim emocijama ili u funkciji dnevne politike. Mislim da treba hladne glave pogledati situaciju i da ćemo se svi saglasiti da Republika Srpska, ni ekonomski, ni politički,  ni demokratski, ni po dostignutom nivou pravne države, ni po optimizmu odnosno pesimizmu svojih građana nije prešla onaj put koji je trebala preći u prethodnih deset godina.

Adam Šukalo predsjednik Srpske napredne stranke u Republici Srpskoj, je za Frontal rekao da se nije ništa praktično uradilo u promjeni svijesti, u promjeni načina razmišljanja i konačno u promjeni u prihvatanju odgovornosti.

Neka poruka koja je mogla prije deset godina da su uputi, a i danas da niko neće doći i riješiti naše probleme. Moramo prihvatiti odgovornost za vlastite živote, za vlastite lokalne zajednice, za vlastitu zemlju i početi da se tako ponašamo. Političari koji preuzmu odgovornost moraju da svojim načinom života, svojim načinom razmišljanja moraju da pokažu to“, rekao je Šukalo.

Prema njegovim riječima u Beogradu polako dolazi do promjene svijesti.
U Beogradu dolazi do prihvatanja odgovornosti i u Beogradu se polako vidi svjetlo na kraju tunela. Mi u RS se nalazimo još uvijek u tom tunelu i ne znamo gdje smo se uputili. Da li prema izlazu ili prema početku agonije u kojoj se nalazimo već 20 godina?“, zapitao se Šukalo.

Iz Srpske demokratske stranke poručuju da se danas ne može pričati ni o nacionalizmu ni o patriotizmu, jer je Republika Srpska dovedena na niske grane, a glavni krivac je, prema mišljenju Borisa Jerinića, narodnog poslanika ove stranke, vladajući SNSD:

Mislim da su građani dobrim dijelom i uvidjeli na proteklim izborima da je politika SNSD-a dovela RS na niske grane. Jedno nedomaćinsko ponašanje, a Srbi kao narod se nikada nisu ponašali nedomaćinski Sada je na sceni politika nedomaćina koji su uništili sve što se dalo uništiti. U ovom momentu je sve trulo. Na žalost. A pričati o patriotizmu kada ljudi ne vide svoju šansu uopšte da bi ostali u RS, mislim da je vrlo teško. Zbog čega ne vide svoju šansu tu opet govori politika kontinutiteta koja danas dobija nove impulse. Jedina politika koja vraća patriotizam je politika Srpske demokratske stranke“, izjavio je Jerinić.

Okruženje

Moglo bi se zaključiti da stavovi političara ulaze u kolaž dnevne politike, ali svim partijama u RS je najmanji zajednički sadržilac najveća tekovina Zorana Đinđića, a oko koje je i u Srbiji postignut skoro stoprocentni konsenzus - članstvo u Evropskoj uniji.

Mnoge napore nova vlast u Srbiji pod liderstvom Tomislava Nikolića, odnosno Aleksandra Vučića, a koja je nakon 12 godina smijenila Đinđićevu stranku, ulaže da se što prije obezbijedi kandidatura Srbije za članstvo u EU. Sinoć je nakon sastanka sa Ketrin Ešton u Briselu, predsjednik Srbije nagovijestio da bi za samo desetak dana moglo doći do dogovora između Beograda i Prištine, što je, ako se ostvari, vjerovatno posljednja kapija za dobijanje datuma za pregovore o članstvu Srbije u EU.

Da politički konsenzus u evropskom putu postoji i u Republici Srpskoj potvrdila je i mandatarka za sastav nove vlade, Željke Cvijanović, koja je izjavila da će Srpska danas dobiti proevropsku vladu.

Taj put je po svemu sudeći razumijevanje okruženja o kojem je govorio Đinđić banjalučkim studentima.

Suština je svih organizovanih sistema, bilo da su pojedinačna živa bića bilo da su zajednice, bilo da su države ili društva, da se nalaze u nekom okruženju. To znači da izvan njega postoji nešto, i to što je izvan njega je njegovo okruženje koje na bitan način utiče na sudbinu, na opstanak, na uspešnost ili neuspešnost tog organizma, tog bića ili već o čemu se radi. Veoma je važno za taj organizam ili organizaciju da razume svoje okruženje, ako je moguće da ustanovi neke pravilnosti u ponašanju tog svog ukruženja i da se prilagodi tome.“

(Frontal)

Komentari
Twitter
Anketa

Да ли ћете искористити туристички ваучер?

Rezultati ankete
Blog