Intervju

Đakon Branislav Rajković: Aleksa Šantić, veliki i u prošlosti i u sadašnjosti, uzorit u svakom vremenu

U Mostaru sutra počinju 94. Šantićeve večeri poezije u organizaciji SPKD Prosvjeta i SPUKD Gusle. U najavi ove manifestacije stoji da iako Šantićeve one su u stvari večeri svih ljudi dobre volje, iako poezije ustvari umjetnosti i života uopšte. Predsjednik društva Prosvjeta đakon Branislav Rajković nam je predstavio ovogodišnji program, ali se osvrnuo i na sam rad društva.

autor: Frontal

Ovo je 94. izdanje Šantićevih večeri poezije u Mostaru. Koliko se kroz godine i dva vijeka promijenila ideja same manifestacije i uopšteno u čemu vidite njen najveći značaj?

Sintagma "Šantićevo veče", prema pisanim tragovima, pominje se prvi put davne 1920. godine, kada Srpsko pjevačko društvo "Gusle" u Mostaru organizuje veče Šantiću u čast, odlikujući ga diplomom prvog počasnog predsjednika Društva. Ovakve večeri, u nekom vidu, organizuju se, zatim, i dalje, posljednjih godina pesnikovog života, a naročito nakon njegovog upokojenja. Kako u miru, tako i u ratovima, sve do danas. O pjesnikovoj veličini i širini svjedoči i to da su razni ljudi, kroz razna vremena, nalazili razlog da ga poštuju, slijedeći tu prvobitnu zamisao. Ove godine, nakon toliko vremena, ta zamisao se objedinjuje i zaokružuje, od njenog nastanka, do danas, i uprkos raznim iskušenjima, ostala je sačuvana, a njen najveći značaj jeste u tom što ukazujući na jednu ličnost, ukazuje na sve ono što je ona bila i što jeste, kako je bila i zašto je bila takva kakva jeste.

Ukratko predstavite nam program ovogišnjih večeri? Koliko  je sama organizacija zahtjevna, organizaciono i finansijski?

Ovogodišnje "Šantićeve večeri poezije" trude se da programski i sadržajno održe jedan dostignuti i već prepoznatljivi nivo. Pored poetskog sadržaja i pjesnika, poput Dare Sekulić, Đorđa Sladoja i Stevana Tontića, kao i mladih pjesnika, program sačinjavaju i izložba slika, prva samostalna retrospektivna, zapostavljenog mostarskog slikara Branka Radulovića u vezi sa kojom je i hercegovačka premijera filma "Prag i srpski slikari". Veliko interesovanje vlada i za dvije predstave, naročito za komediju u kojoj jednu od uloga tumači i naša poznata glumica Ljiljana Blagojević. Pored toga tu su promocije knjiga Šemsudina Zlatka Serdarevića i Mire Lolić Močević... Mnogo truda i želje uz veoma ograničena finansijska sredstava.

U aprilu ste izabrani za poziciju predsjednika gradskog odbora SP Prosvjeta, koorganizatora Šantićevih večeri. Koji su koraci od tada preduzeti i koje su aktivnosti u fokusu za naredni period?

Svi do sada preduzeti koraci, pa i oni koji se tek planiraju usmjereni su ka daljem institucinalizovanju mostarskog gradskog odbora "Prosvjete", njegovom povezivanju sa drugim odborima našeg Društva, kao i uspostavljanju veza sa drugim sličnim drušvima. Želja na je da se što više posvetimo prvobitnim načelima "Prosvjete", među kojima posebno prosvećivanju i kultivisanju ljudi, mladih i starih.

Koliko vrijeme i mjesto uslovljavaju rad vašeg prosvjetnog društva. Da li Mostarci pokazuju interesovanje za njegov rad?

Djelujemo u vrlo inspirativnom prostoru Mostara i Hercegovine i na žalost u veoma zanimljivo vrijeme. U tom prostoru i vremenu postoji interesovanje za naš rad, ali želja nam je da ono bude znatno veće.

Vaš lični doživljaj lika i djela Alekse Šantića u prošlosti i sadašnjosti?
Aleksa Šantić, veliki i u prošlosti i u sadašnjosti, uzorit u svakom vremenu.

Komentari
Twitter
Anketa

Da li biste kupovali Huavej telefone ukoliko ostanu bez Guglovih aplikacija?

Rezultati ankete
Blog