Banjalučka razglednica

Banjalučka razglednica

A kiša je padala...I padala... Ili varljivo ljeto 2014

Kažu, tvrde, poručuju, ali se i nadaju da će uskoro u gradu „proraditi“ ljeto. Svi, pa i oni koji na ulicama (tamo oko „Boske“ i na početku Gospodske), prodaju kišobrane za nekoliko maraka, među rajom popularno nazvani „mjesečari“ (valjda izdrže mjesec dana), iako im od količine padavina zavisi zarada.

Tekst i foto: Mišo VIDOVIĆ

Očekuju početak „ljeta“ u pola ljeta, i ugostitelji - taman što postave baštu sruči se pljusak, gosti se razbježe, neko i ne plati ceh, i tako se šteta mjeri duplo golo. Za nadati se da i Banjalučanke čekaju ljeto, kako bi pokušale nabaciti boje na vrbaskim plažama, bazenima, mada je primjetno  da se djan broj njih prepustio „čarima“ solarijuma. Iščekuju „dolazak“ ljeta svi o kojima dosadila kiša, a povećana koncetracija vlage u zraku opasno prijeti da  „razvali“ nervni sistem.

U trenuku dok nastaje ovaj tekst (15. juli) izbjegao sam još jednu prilično veliku količinu kišnih kapi, koja se sručila u obliku ko zna kojeg pljuska po redu,  pokušavam prebrojati koliko sam puta u zadnjih nekoliko dana slušao „nema više ljeta kao nekada“ ili „ovo vrijeme strašno utiče na zdravlje“, da bi se „poentiralo“ tezama o tome kako „već desetak, pa i više godina godišnja doba više ne liče na sebe“. Šta su „autori“ ovim željeli reći, ne mogu provaliti i pored napornih vježbi moždanih vijuga, ali srećom još uvijek nema posljedica na moje zdravlje. Ali, ako bih se poslužio riječnikom aktuelne  generacije omladinaca i omladinki, počinje me „strašno isfuravati“ sadašnja situacija; postaje dosadno nosanje kišobrana, „prilagođavanje“ odjeće sistemu toplo – hladno, dok  gledanje i slušanje  vremenske prognoze postaje opsesija koje se teško odričete.

„Prolom oblaka vani, a Šomi stalno ponavlja kako će kiša ubrzo prestati...Da nije postao Kamenko Katić? Ima pola sata kako ponavlja da će kiša prestati“, zeza me prije nekoliko dana drug dok „navlačim“ prestanak padavina, jer tog 13. jula trebalo je da skakači sa Gradskog mosta polete „banjalučku lastu“. Ubjeđujem ga, a gdje drugo nego u kafani (u bašti pojedini gosti iako natkrivena, za svaki slučaj raširili  i kišobrane), ali i dalje tvrdim da se „skokovi mogu održati i iako bude pala koja kap“.

“Šta koja kap, pa vidiš da se nebo otvorilo,  a ti hoćeš ići gledati skokove“, dodaje društvo za stolom. Ipak, kiša je prestala, odgledali smo skokove, mada je Vrbas  i za hrabre i odvažne skakače vjerovatno bio malo hladniji nego što je uobičajeno, ali kvalitet skokova nije pokvarila ni činjenica što je kiša „visila“ u zraku... Privodim kraju pisanje ovih redova 16. jula - napokon osvanulo jutro bez oblaka, čak se i sunce pojavilo, ali do kada?

I da ne zaboravim: Bez namjere da se ozbiljnije bavim metereologijom, prema pojedinim izvorima „središnja godišnja temperatura vazduha za Banju Luku iznosi 10,5° C, a januar je najhladniji mjesec sa prosječnom temperaturom od 0,6°C, a najtopliji jul sa sa prosječnom temperaturom od 20,4°C”. Dalje, ovaj izvor navodi da je “najniža  temperatura izmjerena 5. februara 1958. i iznosila je –27,4°C. Najtopliji dan u istoriji Banje Luke je bio 14. avgust 1957., kada je izmjerena temperatura od 41,4°C., i da prosječna godišnja količina padavina za Banju Luku iznosi 988 mm, od čega  najviše kiše padne u junu (110,8mm), a najmanje u februaru (83,4 mm).”

Ako je vjerovati nekim prošlogodišnjim “mjerenjima” i izvorima, Banja Luka je 29. jula prošle godine bila „najtoplija u Evropi“, jer je su „mnogo mjesta, posebno na sjeveru BiH, dosegla temperature u rangu višegodišnjih rekorda, a posebno vrijedi istaknuti Banja Luku gdje je u ponedjeljak zabilježen maksimum od 41,6 stepeni (u 15 sati, zaokruženo 42 stepena)".

Zapisano u Banja Luci, 15/16. juli 2014.       

Komentari
Twitter
Anketa

Kada bi imali dovoljno novca za kupovinu novog automobila, koji automobil biste kupili?

Rezultati ankete
Blog