Radnička prava i pravo na rad

Rad na crno guši privredu u BiH: Oko 200.000 osoba radi u sivoj ekonomiji

Prema podacima sindikata u BiH, na crno radi između 150.000 i 200.000 osoba, informacije su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Pretpostavka sindikata je da je taj broj u FBiH nešto iznad 100.000, a u RS nešto malo manji.

Brojke idu u prilog podacima o razlici u broju zaposlenih i nezaposlenih osoba, naime prema anketi pomenute Agencije o radnoj snazi, u 2013. godini bilo je 311.000 nezaposlenih osoba, dok podaci na osnovu evidencije zavoda i službi za zapošljavanje kažu da je u tom periodu bilo 540.000 nezaposlenih osoba. 

„Radim na crno, ali i kada bi mi poslodavac ponudio da me prijavi odbio bih ga i tražio da mi za iznos prijave povisi platu. Šta će mi prijava? Zdravstveno imam preko biroa, a penziju ovdje neći ni doživjeti“, stav je velikog broja mladih ljudi u BiH. 

Imati posao u BiH ne znači imati platu, a kamoli biti prijavljen sa plaćenim doprinosima i radničkim pravima.

Kao što smo ranije pisali, na našem polju rada, u kojem je radnik zadnja karika dugog lanca nezakonitosti, bitno je da imaš posao, a o dugoročnoj budućnosti i penzionisanju radnici ni ne pomišljaju. 

Činjenica je da je jedan nezadovoljan radnik lako zamjenjiv, od 540.000 nezaposlenih poslodavac će bez problema naći nekog ko će pristati na nelegalan rad, na rad na crno.    

Šta znači rad na crno?

Rad na crno ili neprijavljeni radnici su svi koji ili nemaju ugovore o radu ili imaju ugovore koji ne podrazumijevaju uplaćivanje punih doprinosa i obaveza državi, a da istovremeno njihov rad predstavlja trajan angažman, rečeno nam je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Ukratko, to su svi radnici kojima poslodavci isplaćuju neto naknadu za rad bez uplaćivanja poreza i doprinosa koji bi trebali da ulaze u bruto naknadu za rad. 

Da li tražiti od poslodavca da vas prijavi?

U BiH radnici se plaše tražiti svoja zakonska prava, jer uvijek postoji mogućnost da će na taj način ostati bez posla. 

Goran Stanković, predsjednik Aktiva mladih Saveza sindikata RS, kaže da se radnici trebaju obratiti Sindikatu koji će onda angažovati Inspekciju rada kako bi radnik sačuvao svoju anonimnost, a tako eventualno i posao. 

„Kada poslodavac sazna da ga je radnik direktno prijavio Inspekciji za rad on u većini slučajeva ostaje bez posla. On ima mogućnost da se obrati nadležnoj inspekciji ili Sindikatu, da mu mi oko toga pomognemo, te da se izvrši kontrola i da se taj radnik uvede u legalne tokove rada“, naglasio je Stanković.

On je dodao da se rad na crno većinom pojavljuje u ugostiteljstvu i građevinarstvu. 

„U ovim profesijama pola radnika je prijavljeno, a pola ne, a kada inspekcija dođe poslodavci sklone te radnike tako da ih inspektor rada ne može pronaći. Pronaći radnike koji rade na crno i uvesti u legalne tokove rada je težak i mukotrpan zadatak“, kazao je Stanković. 

Rad u neformalnoj ekonomiji trenutno stagnira, tvrdi Stanković, ali je i dalje veliki problem kako za RS tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. 

Visoke cijene rada

Jedan od razloga za rad na crno je svakako i visoka cijena rada. Naime prema publikaciji EU delegacije u BiH „Sporazum za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini“, ukoliko poslodavac u BiH želi isplatiti platu potencijalnom zaposlenom u iznosu od 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM vlastima kroz poreze i socijalne doprinose. 

„Ovakav izrazito visok iznos za plaćanje djeluje kao značaj faktor odvraćanja od zapošljavanja i često rezultuje time da poslodavaci odlučuju da uopšte nikog ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadležnih vlasti“, piše u pomenutoj publikaciji.

Naime, kako bi izbjegli poreska opterećenja na rad, poslodavci soluciju pronalaze u neprijavljivanju svojih radnika, a radnici se registruju kao nezaposleni kako bi primali minimalne socijalne naknade. 

Prema istraživanju Svjetske banke, od 189 zemalja, BiH je rangirana na 135. mjestu prema kriterijima za „jednostavnost plaćanja poreza“. 

Kao rješenje za kreaciju neformalne ekonomije EU predlaže smanjenje troškova rada na značajno manji procenat i to sa nivoa blizu 40 odsto na 35 odsto, koliko je i prosjek za nove članice EU. 

Prema riječima Borisa Pupića iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, država mnogo gubi zbog trenutno visokih troškova rada, te rada na crno.  

„Država gubi u smislu da ima manji obim naplate poreza, da se smanjenim obimom pune fondovi, prije svega za penziono i zdravstveno osiguranje. Takođe, manje se novca slijeva u budžete zavoda za zapošljavanje te se samim tim ima manje sredstava za aktivne mjere zapošljavanja, odnosno za novo zapošljavanje“, objasnio je Pupić.

A što se tiče radnika, on dodaje da oni i njihove porodice rizikuju da izgube pravo na zdravstveno osiguranje jer je najčešća pojava da su radnici istovremeno na birou za zapošljavanje prijavljeni kao nezaposlene osobe, te da putem ovih institucija ostvaraju pravo na zdravstvenu zaštitu. 

Prijavljen, ali bez uplaćenih doprinosa

Sve češće se dešava da je radnik prijavljen, ali da mu već neko vrijeme nisu uplaćeni doprinosi, kao ni obaveze državi. 

Prema anketi Saveza sindikata, a kada su u pitanju preduzeća koja se bave privrednim djelatnostima te koja spadaju u članove Sindikata, između 25 i 30% radnika je primalo neku vrstu plate, ali doprinosi nisu bili uplaćeni. 

„Možemo pretpostaviti da je situacija sigurno i teža tamo gdje nema organizovanog sindikata. Dosta je slučajeva kada ti radnici primaju plate na ruke, mimo banke i slično, tako da ih je jako teško provjeriti“, rekao je Stanković. 

Prema informacijama Fonda PIO RS, na bazi septembra, u osiguranju je bilo 280.315 prijavljenih radnika-osiguranika, a od tog broja za cijeli septembar doprinos za PIO nije uplaćen za 21.621 radnika koji su zaposleni kod 14.126 uplatilaca, odnosno poslodavaca. 

Kada se posmatra duži vremenski  period, jul-avgust-septembar, neredovnih uplatilaca je bilo 28.487, a neredovni uplatilac je onaj koji vrši povremene uplate. 

Zbog neuplaćivanja doprinosa u septembru mjesecu Fond PIO gubi oko 5,8 miliona KM na mjesečnom nivou, kažu iz sektora za Odnose s javnošću Fonda PIO RS. 

„Treba napomenuti da  dugovanja po osnovu doprinosa  za PIO ne zastarijevaju, ali takođe da se u staž osiguranja osiguraniku, shodno Zakonu o PIO, ne  računa period za koji nije uplaćen doprinos. Tako  se pored Fonda PIO  šteta nanosi i samom osiguraniku neposredno, neisplaćivanjem plata i neuplatom doprinosa, kao i šteta  za naredni period jer mu se  određuje penzija u manjem iznosu nega kada bi ti doprinosi bili uplaćeni“.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, prema podacima iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, za devet mjeseci ove godine na zdravstveno osiguranje prijavljeno je ukupno 268.162 radnika, dok se doprinosi redovno ne uplaćuju za 34,291 radnika, odnosno 12,8 odsto zaposlenih. 

To znači da preko 30,000 ljudi, u pomenutom periodu, nije moglo da ovjeri knjižicu. 

Darija Filipović Ostojić iz Službe za odnose sa javnošću, kaže da radnici gotovo sami finansiraju zdravstveni sistem RS, a Fondu se za doprinuse trenutno duguje više od 200 miliona KM.   

Iz Fonda podsjećaju da nemaju mehanizme kojima bi „natjerali“ poslodavce da redovno uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje, jer je kontrola i uplata doprinosa u nadležnosti Poreske uprave RS. 

„Iz tih razloga, ponovo apelujemo na poslodavce da u kontinuitetu izmiruju svoje zakonske obaveze, jer će se samo tako održati dostignuti nivo prava i kvalitet u pružanju zdravstvene zaštite našim osiguranicima“, dodali su iz Fonda.

Osim toga, Fond se suočava i sa nepovoljnom strukturom osiguranika, jer zaposleni koji najviše izdvajaju za zdravstvo čine samo 35 odsto osiguranika, dok penzioneri i nezaposleni čine 59 odsto osiguranika. Dakle, najviše osiguranika je iz kategorije penzionera i nezaposlenih koji u ukupnim prihodima učestvuju tek sa 11 odsto. 

Inspekcija: Pune ruke posla

Čedo Risović, glavni republički inspektor rada rekao je da je Inspekcija rada RS u 2013. godini izvršila preko 6.100 kontrola, u kojima je po osnovu ugovora o radu kontrolisano preko 14.600 radnika, od čega 569 radnika nije imalo zaključen ugovor o radu sa poslodavcem i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

Za devet mjeseci ove godine Republička inspekcija rada izvršila je preko 4.500 kontrola, u kojima je po osnovu ugovora o radu kontrolisano preko 9.900 radnika, od čega 613 radnika nije imalo zaključen ugovor o radu sa poslodavcem i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

“Inspektori su u ovim slučajevima, rješenjem nalagali poslodavcu da radniku obezbijedi radno-pravni status u skladu sa zakonom i izdavali prekršajne naloge. Ukoliko poslodavac primi na rad radnika, a da prethodno nije zaključio sa njim ugovor o radu i nije ga prijavio na obavezne vidove osiguranja, Zakonom o radu propisana je kazna u iznosu od 2.000 KM do 15.000 KM, s tim što inspektori u skladu sa svojim ovlaštenjima mogu izreći samo najnižu propisanu kaznu”, kazao je za Frontal Risović.

Angažovanje radnika na crno najčešće je prisutno u oblasti ugostiteljstva i turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslužnim djelatnostima. 

Kao jedan o dugogodišnjih problema na čijem je rješavanju Inspekcija rada angažovana unazad više godina jeste suzbijanje rada „na crno“, odnosno rada bez zaključenog ugovora o radu i bez prijave na obavezne vidove osiguranja.

“Jedan od ključnih problema je ostavljena zakonska mogućnost da poslodavci nakon pet dana imaju mogućnost prijaviti radnika na nadležne fondove osiguranja od dana zaključenja ugovora o radu, odnosno od dana zaposlenja. U praksi to dovodi do zloupotreba, gdje poslodavci, u trenutku kontrole tvrde da je radnik počeo sa radom prije par dana i tek onda u ostavljenom roku regulišu radni status radnika”, objasnio je Risović.

Teška vremena u BiH primorala su radnike da prihvate nelegalne uslove kako bi primili mjesečnu platu i sebi osigurali egzistenciju, a doprinosi pune kućne budžete poslodavaca. Ne samo da poslodavci svojim činom siromaše radnike, oni štetu čine i državi, ali koja se takođe smatra krivom za cijelu situaciju zbog veoma visokih cijena rada, odnosno poreza na rad. Tako se cijela priča oko doprinosa i obaveza prema državi vrti u krug, a kao i u većini slučajeva radnik, odnosno građanin BiH, je onaj koji najviše ispašta. 

piše: Frontal
Komentari
Twitter
Anketa

Na šta najviše trošite novac?

Rezultati ankete
Blog