Radnička prava i pravo na rad

Prava žena, trudnica i porodilja u BiH

Kapitalizam vs. život u nastajanju

Maja je visokoobrazovana 31-godišnjakinja čiji se sukob s tadašnjim poslodavcem završio njenim otkazom. Sukob je nastao u momentu kada je Maja kako smo je za potrebe ovog članka nazvali, od poslodavca dobila na potpis ugovor o sporazumnom raskidu radnog odnosa.

Kako kaže, bila je to tačka na i, “bezobrazluka” i “bahatosti” njenog tadašnjeg poslodavca, te je ona nakon kraćeg razmišljanja odlučila da ipak neće potpisati ugovor o sporazumnom raskidu radnog odnosa s mnogo praznih polja, tzv. blanco raskid ugovora o radu. Maja (op.a identitet poznat redakciji) nije udata (još) i nema djece (još), što je njenom tadašnjem poslodavcu bio itakako bitan podatak, pogotovo s jednom radnicom na porodiljskom odsustvu. Nekoliko dana prije nego što će Maja napustiti svoje radno mjesto jer je najdirektnije odbila da potpiše blanco sporazumni raskid ugovora o radu, njena radna koleginica je saznala da je trudna, i nakon upoznavanja poslodavca s tom činjenicom, a uz potpisan blanco raskid ugovora o radu, momentalno joj je zahvaljeno na dotadašnjem radu.

Niko sa sigurnošću ne zna koliko je “Maja” u Republici Srpskoj. “Izraz njene volje”- tim terminom sud tumači potpisan sporazuman raskid ugovora o radu koji radnica potpiše, te potom pokuša da dokaže da je potpisala pod eventualnim pritiskom poslodavca. Republička inspekcija rada priznaje da su im u ovakvim slučajevima ruke vezane i zato pozivaju radnice da ne potpisuju takve ugovore, već da se obrate inspekciji. Otkaz ugovora o radu, uskraćivanje prava na platu ili naknadu plate, obračun i isplatu plate su među najčešćim primjedbama koje su Republičkoj inspekciji rada dostavljale trudnice i porodilje.

Prema važećem Zakonu o radu Republike Srpske, žena ima poseban tretman samo u dijelu koji se odnosi na materinstvo i rad u podzemnim dijelovima rudnika, dok u svim ostalim oblastima ima jednaka prava i obaveze kao radnici muškog pola. To znači da poslodavac može uručiti otkaz trudnici čiji je radni odnos na određeno. Nakon isteka trajanja ugovora o radu na određeno, radniku ili radnici prestaje radni odnos. Trudnica ne može dobiti otkaz samo u slučaju da je kod poslodavca zaposlena na neodređeno vrijeme. Mada….

20 prigovora radnica godišnje

Savez sindikata Republike Srpske trenutno zastupa oštećene radnice u četiri sudska procesa, a godišnje imaju između deset i dvadeset prigovora radnica koje traže pravnu pouku od Sindikata. Najčešće se radi o prigovorima žena koje zbog trudnoće ili porodiljskog odsustva dobiju otkaz ili im se neisplaćuje plata. Radi se većinom o radnicama iz uslužnog sektora. Generalni sekretar Saveza sindikata Velka Odžaković kaže da su imali slučajeve da poslodavac zahtijeva od radnice da se na posao vrati nakon obaveznih dva mjeseca porodiljskog odsustva, nakon čega nastavljaju da od Javnog fonda dječije zaštite dobijaju naknadu za tu porodilju, koja u stvari nije na porodiljskom bolovanju sa svojim djetetom, već na poslu. “Nedavno smo imali i slučaj radnice jednog trgovinskog lanca u Foči koju je poslodavac prema presudi morao da vrati na posao, ali sad smo opet u procesu s istim poslodavcem jer odbija da isplaćuje platu toj radnici”, priča Odžakovićeva. Osnovni problem pored bahatosti poslodavaca koji se odluče na nepoštovanje pozitivnih propisa koji garantuju prava ženama, trudnicama i porodiljama, je i radničko nepoznavanje istih propisa. “Prava naših radnika I radnica su na poslednjoj ljestvici, minimalna, tek reda radi usklađena s evropskim radničkim konvencijama, a poslodavci bi ta prava dodatno da smanje”, kaže Velka Odžaković.


S druge strane, većina poslodavaca koji su se usudili da kažu da natalitetna politika države ne treba u cjelosti da se plaća iz džepa poslodavca, su prema najboljim manirima postsocijalističkog društva kakvo je naše naviknuto na prava ali ne i na obaveze, izvrgnuti opštoj osudi javnosti bez prave analize. Radi se uglavnom o poslodavcima koji zapošljavaju po nekoliko stotina radnika, mahom u proizvodnoj djelatnosti gdje su plate najniže u Republici Srpskoj. Različiti stavovi dva od tri socijalna partnera po pitanju prava trudnica i porodilja, te visine naknade jedan su od osnovnih razloga zašto su propali pregovori o novom Zakonu o radu. Pored toga, što se ni aktuelni ne primjenjuje dosljedno.

Prava porodilja u Republici Srpskoj

Žena za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva ima pravo na naknadu plate u iznosu prosječne plate koju je zaradila u poslednja tri mjeseca prije početka porodiljskog odsustva, a te naknade treba da se usklađuju s rastom plata u Republici Srpskoj. Naknada plata isplaćuje se na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske. “Fond će nastojati da do kraja tekuće godine i u narednoj godini zadrži dinamiku redovne isplate dodatka na djecu i materinskog dodatka najkasnije do petog u mjesecu za prethodni mjesec, kao i drugih prava, u okviru raspoloživih sredstava koja će se ostvarivati iz redovnih prihoda”, saopšteno je poslovinom novembra iz ove institucije.

Prava porodilja u Federaciji BiH

Polovinom ove godine u regiju je otišla nesvakidašnja slika za BiH, mama i bebe zajedno u borbi za prava porodilja. Za razliku od Republike Srpske, poslodavci u Federaciji nemaju obaveza prema svojim radnicama. Naknade za porodiljsko odsustvo isplaćuju kantonalni budžeti i to ne svi. Apsurd nad apsurdima je što porodilje i porodice s djecom prema slovu važećeg zakona u Federaciji, svrstane u kategoriju civilnih žrtava rata. Problem je što entitetski Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom koji reguliše pitanje naknade za porodilje kao entitetski zakon nije usklađen sa zakonima svih kantona. Visina porodiljskih naknada u FBiH varira od kantona do kantona, kao i  zakonske stope za isplatu naknade jer su i one usklađene sa  kantonalnim propisima te se kreću od 50  do 90 % od prosječne plate. Kanton Sarajevo isplaćuje naknadu 450 KM porodiljama, a u junu su usvojene Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica s djecom kojima je novčana pomoć za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta ženi – majci koja nije u radnom odnosu povećana na 30 odstvo prosječne plate u Kantonu, tako da nezaposlene majke u Kantonu Sarajevo od jula umjesto 120,00 KM primaju oko 180,00 KM mjesečno. Kanton 10 ili Livanjski kanton isplaćuje naknade porodiljama u 100% iznosu prosječne plate u Federaciji BiH za taj mjesec. Posavski kandon, te Hercegovačko-neretvanski kanton ne isplaćuje naknade za porodilje.


Spirala šutnje

 “Ko nam je kriv što smo se rodile i rodile baš ovdje”, reče onomad jedna porodilja u čekaonici ispred ambulante porodične medicine. Pitanje prava iz oblasti rada, nisu samo pitanje poštovanja zakona i socijalne politike, već i pitanje diskriminacije. Muškarci i žene u BiH zajednički dijele teret kapitalizma u pokušaju, ali su modeli diskriminacije značajno drugačiji. Žene su u oblasti rada diskriminisane na mnogo načina, po osnovu godina, radnog iskustva, bračnog statusa, ostvarenog ili neostvarenog majčinstva, izgleda, materijalnog statusa i sl. Žene doprinose diskriminaciji svojom šutnjom o diskriminaciji kojoj su bile ili su izložene. “Spirala šutnje” u ovom slučaju kao rezultat ima činjenicu da radnici i radnice u BiH šute, jer iza njih nema ko da stane. Koliko god zakona država propisala, kakvi god bili kolektivni ugovori od njih koristi neće imati ni država ni radnici dok se ne budu potpuno primjenjivali. A to je, udovoljite mi ukoliko se ne slažete, naš veliki zajednički problem. Bez obzira da li smo radnice ili radnici.

autor: Jelena Stanišljević

Komentari
Twitter
Anketa

Treba li napraviti još migrantskih centara u BiH kako bi se pomoglo vlastima Unsko- sanskog kantona?

Rezultati ankete
Blog