EU integracije BiH

Kako je SSP uticao na ekonomska kretanja u Hrvatskoj i Srbiji u procesu evrointegracija i šta BiH može očekivati?

SSP je treća generacija evropskih sporazuma ponuđena isključivo zemljama zapadnog Balkana, u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja. Sporazum se potpisuje na neodređeno vrijeme s ciljem doprinosa ekonomskoj i političkoj stabilnosti zemalja potpisnica. Države koje su postale članice petim proširenjem Unije su potpisale Sporazume o pridruživanju (tzv. Evropske sporazume).

Osnovna razlika između dva spomenuta sporazuma je u sadržaju “evolutivne klauzule” u SSP-u i naglašavanju regionalne saradnje na zapadnom Balkanu (zemlja potpisnica se obavezuje da će potpisati bilateralne sporazume sa zemljama uključenim u proces stabilizacije i pridruživanja i zemljama kandidatima). Potpisivanjem Sporazuma, BiH je zahvaljujući “evolutivnoj klauzuli” potvrdila status zemlje potencijalnog kandidata.

SSP u osnovi nije promijenio puno za poljoprivredne proizvođače u BiH. Odredbe Sporazuma koje regulišu trgovinu su već bile na snazi u okviru Privremenog sporazuma. Neke promjene su nastale zbog činjenice da EU od 1. jula 2013. ima novu državu članicu, Hrvatsku, koja nije bila u sastavu EU tokom pregovora o SSP-u. Ipak, Hrvatska je bila glavni trgovinski partner BiH, pod preferencijalnim režimom CEFTA-e. U ovakvim okolnostima, režim koji reguliše trgovinu treba prilagoditi i to je ono što je potrebno učiniti čak i za SSP. 

Za tu svrhu su vođeni pregovori između BiH i EU o Protokolu na Sporazum. Protokol ne mijenja postojeći povlašteni trgovinski režim između BiH i EU i ograničen je na prilagođavanje samo nekih odredaba preferencijalne trgovine. Trgovina između BiH i EU ostaje liberalizovana, uz vrlo malo ograničenja koja se uglavnom odnose na nekoliko tzv. "osjetljivih proizvoda". Takav liberalni režim ide u prilog Bosni i Hercegovini, koja ima malu ekonomiju i trenutno njena razmjena sa EU iznosi više od 70% ukupne trgovine.

Jamila Milović Halilović, portparolka Delegacije Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu izjavila je da navedeni protokol za svoj cilj ima da obezbijedi iste one trgovinske uslove koji su postojali i prije pridruživanja Hrvatske Uniji, ali i da omogući određene trgovinske povlastice za BiH prilikom izvoza određenih poljoprivrednih proizvoda u EU.

„Protokol de facto 'pomjera sat unazad' na 1. juli 2013. godine, odnosno, ima za cilj postepeno vraćanje regulatornog režima koji je važio prije pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. BiH je u posljednje tri godine iskoristila nepostojanje napretka u pregovorima za uvođenje carine i ograničenja na izvjestan broj proizvoda za koje se ranije vršilo trgovanje sa Hrvatskom prema CEFTA-i. Ta ograničenja će se postupno uklanjati. Zauzvrat, EU je prihvatila da odobri dodatne koncesije BiH na 3-4 proizvoda koji su još uvijek predmet količinskih ograničenja. Izvozne kvote u BiH za ove proizvode (vino, riba i šećer) su povećane, uprkos činjenici da je u prošlosti BiH koristila samo dio tih kvota. Ovo su očigledne dodatne mogućnosti za izvoznike iz BiH. Osim toga, EU će automatski ponovno uvesti trgovinske povlastice za BiH, izvoz određenih poljoprivrednih proizvoda u EU, npr. voća i povrća (takozvane "autonomne trgovinske mjere") koje su obustavljene od 1. januara 2016. zbog toga što nije bilo izvršeno prilagođavanje SSP-a. To će se dogoditi kada bude završen proces ratifikacije Protokola od strane institucija BiH i EU, najvjerojatnije pred kraj ove godine“, istakla je Milović Halilović. 

Ona je akcentovala potrebu povećanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i u tom smislu adaptirati normativne propise koji bi se fokusirali upravo na tu problematiku. 

„Korisno je napraviti razliku između učinaka prilagođavanja SSP-a, koji su ograničeni, i problema nedovoljne konkurentnosti bh. poljoprivrednog sektora. Bolje bi bilo usmjeriti investicije i napore u sljedećih nekoliko godina na poboljšanje stepena konkurentnosti poljoprivrede u BiH kako bi zemlja bila u stanju održati vanjsku konkurentnost. Do sada je većina javnih sredstava u sektoru iskorištena u obliku subvencija poljoprivrednicima. Rezultati, u smislu poboljšanja, su ostali limitirani. Normativni okvir koji reguliše sektor u BiH je još uvijek vrlo fragmentiran. Norme, standarde i institucije će biti potrebno revidirati i uskladiti, posebno u pogledu daljeg pristupa tržištu EU proizvođačima iz BiH. BiH je već napravila proboj prošle godine ispunivši standarde i omogućivši izvoz krompira iz BiH na tržište EU, kao i mlijeka i određenih mliječnih proizvoda. BiH je ispunila standarde EU i sa drugim proizvodima životinjskog porijekla te je stekla uslove za izvoz ribe, meda i drugih proizvoda“, istakla je portparolka Delegacije EU u BiH i dodala da ako BiH napravi dodatne napore ka usklađivanju sa standardima EU, dodatne kategorije proizvoda životinjskog porijekla, kao što su perad, konzumna jaja, svinjsko meso, itd. uskoro bi se mogle izvesti na tržište EU. 

„Donošenje strategije za poljoprivredni sektor za cijelu zemlju, na koju se čeka već godinama, će otvoriti put za daljnju finansijsku pomoć od EU za poljoprivredni sektor u BiH. Ovo će se dodati na sredstva koja su već dodijeljena u proteklom desetljeću (gotovo 70 miliona eura) za poljoprivredu i ruralni razvoj, sigurnost hrane, i veterinarski i fitosanitarni sektor. Naravno, važna je i direktna pomoć proizvođačima“, zaključila je ona. 

Iskustva Srbije i Hrvatske

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju  između EU i Srbije stupio je na snagu 1.9.2013. godine, budući da je EU 24. jula izvijestila Srbiju da je okončan postupak ratifikacije sporazuma u državama članicama.

Tanja Miščević, bivša direktorka Kancelarije za evrointegracije koja je 2008. parafirala taj sporazum, tada je rekla da se od Srbije očekivalo usklađivanje spoljne politike sa Unijom, kao i da proces liberalizacije trgovinskog procesa bude nastavljen. 

„Spoljna i bezbjednosna politika EU je različita od trgovinske politike, gdje se članice i oni koji su u ugovornom odnosu sa EU moraju usklađivati. U tom segmentu postoji samo poziv da države zauzmu isti stav, ali ni same države članice EU to nisu uspjevale u mnogim slučajevima, kao na primjer u slučaju Libije“, rekla je tada Miščevićeva i dodala da kada je riječ o trgovinskim odnosima, biće nastavljen proces liberalizacije započet primjenom Prelaznog trgovinskog sporazuma.

Iz pres službe ministarstva finansija Srbije objašnjeno nam je da je u nedavnom izvještaju Evropske komisije rečeno da je Srbija u određenoj mjeri ispunila zahtjeve koji se odnose na harmonizaciju spoljne i bezbjednose politike, ali da postoje polja na kojima je moguće dalje napredovanje. 

„Srbija je djelimično ispunila prošlogodišnje preporuke EK, a progres je uočljiv u sektoru usvajanja zakona o restriktivnim mjerama i u činjenici da Srbija učestvuje u civilnim i vojnim misijama upravljanja krizama. U periodu koji slijedi, Srbija mora razmotriti nacionalnu i bezbjednosnu strategiju kako bi na tom planu u potpunosti zauzela stav Evropske unije, ali sprovesti i međunarodnu politiku sankcija koje primjenjuje Unija“ istakli su u ministarstvu. 

Srbija je napravila značajan napredak u stvaranju funkcionalne tržišne ekonomije, objašnjavaju u ministarstva.

„Dobar progres je napravljen u domenu smanjivanja budžetskog deficita, očuvana je stabilnost cijena i počeo je proces restrukturisanja javnih preduzeća.“

Što se Hrvatske tiče, ona je 2002. potpisala SSP sa EU i tada je počela privremena primjena, dok je cjelokupni sporazum stupio na snagu 2005. godine. 

„EU je u novembru 2000. godine odlučila, jednostrano liberalizovati svoje tržište za proizvode porijeklom iz Hrvatske, dok je za uvoz u Hrvatsku predviđeno zadržavanje određene carinske zaštite (uglavnom kod uvoza živih životinja, prerađenog voća i povrća, cvijeća, žitarica i brašna, mineralne vode, vina, čokolade, keksa i sladoleda, voćnih sokova, svježeg i smrznutog mesa, suhomesnatih proizvoda, mlijeka i mliječnih prerađevina, duvana i cigareta)“, izjavili su u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova.

Oni ističu da su visoke carinske stope ostale na snazi do dana pristupanja zemlje Evropskoj uniji.

„Relativno visoka carinska zaštita na uvoz određenih vrsta proizvoda iz EU zadržana je do dana pristupanja Hrvatske u članstvo EU, a danom pristupanja 1. jula 2013. ukinute su  sve preostale carine što je u narednim godinama dovelo do povećanja broja proizvoda iz EU u odnosu na do tada prisutan trend trgovine sa zemljama u komšiluku“, navode iz ministarstva .

RH je dva puta prilagođavala svoj SSP sa Unijom, dakle ono oko čega su se lomila koplja u BiH. Prvi put 2004. radi pristupanja 10 novih država članica (Protokol 7), te 2007. radi pristupanja Bugarske i Rumunije. Protokol o proširenju uz SSP, poznatiji pod imenom Protokol 7. omogućio je Hrvatskoj bescarinski izvoz na tržište 25 zemalja članica EU za sve poljoprivredne i prehrambene proizvode, s izuzetkom “baby-beef-a”, vina i nekih vrsta riba i prerađevina za koje su utvrđene carinske kvote.

Da li će se Bosna i Hercegovia susretsti sa istim poteškoćama i prilagođavanjima, ostaje da se vidi. 

Autori: S.B i G.D.
Komentari
Twitter
Anketa

Da li već sada znate za koju političku partiju ili pojedinca ćete glasati na predstojećim lokalnim izborima?

Rezultati ankete
Blog