Tema nedelje

Šta znači povećanje naplate prihoda UIO?

Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u 2016. godini iznosili su 6 milijardi i 638 miliona KM i veći su za 284 miliona KM ili 4,48 % u odnosu na isti period 2015. godine kada su iznosili 6 milijardi i 354 milliona KM. Ujedno, ovo je najveći iznos prihoda od indirektnih poreza koje je Uprava za indirektno oporezivanje prikupila od uspostavljanja ove institucije.

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Ratko Kovačević u izjavi za naš portal rekao je da je za povećanje naplate najodgovorniji rast prihoda PDV-a, zatim rast prihoda od akciza, carina i putarina.

“Kada se prihodi pogledaju po vrstama indirektnih poreza, onda se može zaključiti da je u 2016. godini najveći rast zabilježen po osnovu PDV-a. Ovi su prihodi bili veći za 181 milion KM u odnosu na 2015. godinu i to se uglavnom odnosi na porez na dodanu vrijednost ostvarenom na unutrašnjem prometu koji su obveznici prijavili u svojim PDV prijavama. Nakon toga prihodi od akciza su takođe bili veći u odnosu na 2015. godinu za 42 miliona KM. Prihodi od carina bili su veći za 9 miliona KM, dok su prihodi od putarine bili veći za 39 miliona KM. Razlika predstavlja ostale prihode i naknade”, objasnio je Kovačević.

On tvrdi i da su inspekcijske kontrole prouzrokovale efikasniju naplatu poreza.

“U svakom slučaju, povećanje prihoda se svakako može temeljiti i na radu inspekcijskih službi UIO, samo u 2016. godini inspektori UIO koji vrše kontrolu zakonitosti obračuna i plaćanja PDV-a proveli su ukupno 9.588 kontrola kod poreskih obveznika u kojima je utvrđena naknadna obaveza u iznosu od 80 miliona KM”, itakao je Kovačević.

“Što se tiče budućeg perioda, pred UIO se iz godine u godinu stavljaju sve veći zahtjevi u smislu prikupljanja prihoda. Zaista je veoma teško procijeniti kakva će biti ukupna privredna kretanja u 2017. godini. Svjedoci smo da su se nedavno ukinule carine i na uvoz dijela proizvoda iz EU koji su do sada bili optećeni carinom, što će smanjiti prihode od carina u ovoj godini. Svakako treba imati u vidu i koliki je ukupni fiskalni kapacitet Bosne i Hercegovine i dokle zaista se može očekivati rast prihoda”, zaključio je portparol UIO.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Stevo Pucar ističe da navedeni rast naplate poreza ne predstavlja ništa spektakularno i da su za osjetne promjene životnog standarda stanovništva potrebne bar dvostruko veće stope rasta, a posljedično i naplate PDV-a.

“Prije svega, kretanja vezana za našu privredu su u velikoj mjeri uslovljena kretanjima privrede u EU. Naša mala, periferna privreda je uslovljena kretanjima u EU privredi i pošto je EU privreda trenutno u stanju ekspanzije, to ima pozitivan uticaj na našu privredu i naš BDP. Zbog toga raste i naplata PDV-a, ali to nije ništa spektakularno, jer ovakav rast BDP-a i, posljedično, naplate PDV-a prije da možemo okaraktersati kao blagi rast. Za značajnu promjenu životnog standarda stanovništva potrebne su bar dvostruko veće stope rasta BDP-a, od ovih koje imamo danas”, izjavio je Pucar i dodao  da se i dalje može očekivati određena stopa rasta, ali da ona neće biti spektakularna.

Privrednik Marko Knežević siguran je da je povećanje naplate PDV-a pokazatelj da realni sektor nije problem Bosne i Hercegovine. Naprotiv, kako kaže, to je jedino javni sektor. 

“Ovo je snažan pokazatelj da realni sektor nije problem u BiH, već da se problemi nalaze negdje drugo. Inače, prihod od PDV-a je u decembru veći od ostalih mjeseci zbog povećane potrošnje u pretprazničnom periodu, ali i zbog godišnjih bonusa i poštovanja ugovorenih količina u privredi. Iz istog razloga sigurno je da će januar podbaciti”, kazao je Knežević.

Direktor Consultin-a Srđan Praštalo ističe da rast naplate indirektnih poreza ima svoje "prednosti" i "nedostatke", te da se ne može posmatrati jednolično. 

“Prednosti su orjentisane u pravcu obezbjeđivanja sredstava za finansiranje tekućeg prorarčuna, prije svega u segmentu servisranja unutrašnjeg i spoljnog duga države/entiteta/jedinica lokalne samopuprave, odnosno finanisranje državnog aparata (plate državnih činovnika I sl.), te akumulacije sredstava koja se koriste u krajnjoj potrošnji fizičkih lica koja ponovo generiše prihod od indirektnih poreza”, objašnjava Praštalo.

“Sa druge strane, navedeni pokazatelj ima direktnu vezu i sa opterećenjem privrednih aktivnosti subjekata u BH obzirom da se predmetna akumulacija prihoda "izvlači" iz privrede i koristi isključivo za budžetsku potrošnju koja nije investiciono orjentisana, odnosno orjentsana u pravcu stvaranja novih vrijednosti, a uvažavajući činjenicu da privredni subjekti porez plaćaju bez obzira da li su svoju robu i usluge naplatili ili ne, što otvara dodatni prostor za stvaranje još veće nelikvidnosti u odnosu na trenutni stepen nelikvidnosti privrednih subjekata u BH”, smatra on.

Preduzetnik Dragan Močević naglašava da su neophodne promjene Zakona o PDV-u da isti ne bi postao, kako kaže, grobar privrede BiH. On smatra da promjene navedenog zakona nema jer ne postoji konsenzus političkih stranaka o tome, jer upravo te stranke od takvog zakona imaju najveće koristi.

“Objava Uprave za indirektno oporezivanje da je ostvaren suficit u naplati PDV-a je glupost. Zakon o PDV-u je već godinama "sveta krava" i ne postoji konsesuz o njegovom poboljšanju zato što sve političke stranke imaju interes od njega, odnosno, od činjenice da je to alat kojim ih privrednici kreditiraju. Političari preko ovog Zakona praktično avansno pune  budžet. To nije dovoljno pa pokušavaju da uvedu i nove nepotrebne namete privredi u obliku akciza na bezalkoholna pica, iako prethodno nisu iscrpili druge mogućnosti i posebno, obaveze na koje su prihvatili u Reformskoj agendi. Važno je da sto prije dođe do izmjena Zakona o PDV-u koje će se hitno omogućiti privrednicima koji imaju godisnji promet do 1 milion KM, da PDV plaćaju po naplati”, izjavio je Močević i dodao da su slično već napravile zemlje u okruženju i da privreda, preopterećena fiskalnim i parafiskalnim nametima, zajedno sa pravosuđem koje ne funkcioniše i Upravom za indirektno oporezivanje ne smije postati grobar privrede nego naplaćivati ono što je i privrednik zaista naplatio. 

“Na taj način bismo došli i do efikasnijeg punjenja i kasa poreskih uprava”, zaključuje Močević.

Autor: Stefan Blagić
Komentari
Twitter
Anketa

Treba li napraviti još migrantskih centara u BiH kako bi se pomoglo vlastima Unsko- sanskog kantona?

Rezultati ankete
Blog