EU integracije BiH

Mine i nakon 23 godine od rata prijetnja po ljudski život u BiH!

Bosna i Hercegovina je jedna od najugroženijih zemalja u Evropi, a trenutno se u 129 gradova i opština nalazi 8.800 mikrolokacija i ugrožavaju 1.398 naseljenih mjesta.

Trenutna veličina minske sumnjive površine u Bosni i Hercegovini iznosi 1.145km2 ili 2.3% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Proces deminiranja u BiH je u nadležnosti Centra za uklanjanje mina u BiH, a Oružane snage BiH učestvuju sa 20% u sveukupnom procesu.

Dragan Kos, pomoćnik direktora za deminiranje Repbuličke uprave civilne zaštite Republike Srpske ističe da je u Republici Srpskoj u periodu od 1996. do 2017. godine deminirano 63,0km2 površine, a trenutna veličina površine za dalje operacije humanitarnog deminiranja je 74,93km2. Najugroženiji gradovi u Repbulici Srpskoj su Teslić, Doboj, Trnovo, Krupa na Uni, Zvronik i Ljubinje.


Mapa sumnjivih miniranih površina u Bosni i Hercegovini 2016., Izvor: bhmaac

„Republička uprava civilne zaštite RS od 1998. godine izvodi operacije humanitarnog deminiranja, uklanjanja i uništavanja ESZR. Planiramo nastavak istog sve dok Republika Srpska ne bude slobodna od mina, a isto je predviđeno novom Strategijom za protivminsko djelovanje 2018-2025. Moram istaći i izuzetnu saradnju sa Centrom za uklanjanje mina u BiH, Federalnom upravom civilne zaštite, Oružanim snagama BiH, NVO NPA u BiH, Centrom za obuku pasa u BiH a naročito sa ITF-om, te svim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj“, naglasio je Kos.

Najveći problemi sa kojima se susreću u rješavanju ovog problema, dodaje Kos, jesu materijalne prirode odnosno zanavljanje postojeće i nabavka nove savremene opreme za deminiranje.

Sa druge strane, za kolege iz Federalne uprave za civilne zaštitu najveći problem je nedovoljan broj zaposlenih na ovim poslovima, jer je Vlada FBiH donijela Zaključak od 27.12.2017. godine, kojim se obustavlja konkursna procedura za prijem državnih službenika, namještenika i ostalih zaposlenika u organima državne službe, kao i duža bolovanja deminera, zbog čega su svi deminerski timovi dovedeni u situaciju da ne mogu samostalno vršiti deminiranje.

„Imamo ukupno 11 deminerskih timova čija su sjedišta u kantonima, osim u Zapadnohercegovačkom kantonu koji nije zagađen minama. Neophodno je da se timovi iz dva i više kantona spajaju kako bi se zadovoljile propisane standardne operativne procedure, što povećava finansijske troškove. Mi dobijamo uglavnom najzahtjevnije i najopasnije deminerske zadatke koje komercijalne kompanije ne žele raditi jer im komercijalno nisu isplativi“, rekao je Murat Baručija, pomoćnik direktora u sektoru za organizaciju deminiranja i uništavanja eksplozivnih sredstava FUCZ.

Godišnji planovi deminiranja koje realizuje FUCZ su često i više od planiranog od 5 do 20%, dodaje Baručija i ističe da su projekti koje je ova Uprava do sada provela mnogobrojni.

„Svaki deminerski zadatak predstavlja poseban projekat za loklane zajednice, a najčešći su to projekti od značaja za povratak izbjeglih i raseljenih osoba, obnova infrastrukture (trase vodovoda, struje i plina, trase puteva), poljoporivreda i drugo. Paralelno sa provođenjem operacija deminiranja ova uprava provodi i druge aktivnosti na obučavanju i osposobljavanju deminerskih timova za provođenje drugih mjera zaštite i spasavanja, što se u zadnjih godina pokazalo veoma korisnim“, ističe Baručija.

U Bosni i Hercegovini je u periodu od 1996. – 2017. godine od mina i ESZR (eksplozivnih sredstava zaostalih u ratu) stradalo 1.756 od čega je smrtno stradalih 613, a teže i lakše povrijeđeno 1.143 osobe. Od ukupnog broja stradalih u BiH 127 su demineri, smrtno 51, a 76 lakše i teže povrijeđeni.

Podrška žrtvama – šta je to?!

Problem mina u Bosni i Hercegovini je problem svih građana, a žrtve tih istih mina su nedovoljno uključene i prepoznate u društvu. Dovoljno razloga za brigu imamo ako se uzme u obzir da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima minske incidente sa ljudskim žrtvama.

Žrtve mina se svakodnevno susreću sa brojnim problemima i različitim  izazovima. Ono što je najpotrebniji žrtvama mina i porodicama nastradalih jeste medicinska pomoć, rizikalna rehabilitacija, socijalna integracija, psihološka podrška svih građana i vlasti BiH ali i ravonpravna integracija i uključenost preživjelih žrtava, njihovih porodica i zajednica u društvo.

Evropska unija je snažno posvećena potpunoj eliminaciji mina u Bosni i Hercegovini i podržava prava žrtava mina i njihovih porodica na podršku i rehabilitaciju. Do sada je EU kroz razne projekte uložila 46 miliona eura u sektor deminiranja BiH, što je jasan pokazatelj posvećenosti ovom izuzetno važnom pitanju.

Međunarodna nevladina organizacija World Vision je krajem 2017. godine započela implementaciju projekta „Integrisana socio-ekonomska podrška žrtvama mina u BiH“ koji finansira Evropska unija a partner u projektu je Organizacija amputiraca UDAS RS.

„Naši partneri u implementaciji su lokalne zajednice, odnosno opštine i gradovi ugroženi minama. Projekat ima za cilj doprinjeti razvoju minama ugroženih područja kroz socio-ekonomsko osnaživanje i društvenu integraciju žrtava mina i njihovih porodica u 11 izabranih minama ugroženih opština u BiH. Izabrali smo 50 žrtava mina, korisnika integrisane ekonomske podrške i implementirali trening u malim biznisima za izabrane korisnike“, rekao je Amir Mujanović, projekt menadžer World Vision-a.

Mujanović dodaje da su korisnici ekonomske podrške birani po javnom pozivu koji je bio postavljen u svakoj od partnerskih opština. 

„Metodologija izbora je bila usaglašena sa predstavnicima partnerskih opština koji su takođe učestvovali u panelu za izbor na posebno organizovanoj radionici uz učešće projektnog tima World Vision-a i UDAS, te predstavnika BHMAC-a. Sami kriterijumi odabira su uključivali socio-ekonomski profil aplikanta odnosno njegove porodice, te kvalitet predložene biznis ideje. Projekat traje do jula naredne godine“, zaključio je Mujanović.

Najveći problem žrtava mina jeste problem nezaposlenosti, odnosno nepotpuna socio ekonomska reintegrisanost u društvu. Jako teško dobijaju posao, a vrlo često ga i gube jer ne mogu da odgovore određenim zadacima.

Njemačka nevladina organizacija ASB (Arbeiter-Samariter-Bund Deutschland) i Delegacija EU u BiH, u saradnji sa Udruženjem ECO sportska grupa i lokalnim zajednicama provode projekat dodjele pomoći u poslovnoj obuci i obezbjeđenju grantova za zapošljavanje žrtava mina i njihovih porodica.

„Cilj projekta „ZARADITI A NE DOBITI“ je dodjela 66 grantova žrtvama protivpješadijskih mina sljedećim lokalnim zajednicama Doboj, Stanari, Zvornik, Čajniče, Konjic, Travnik, Lukavac, Donji Vakuf, Bihać, Bosanska Krupa i Velika Kladuša. Žrtve protivpješadijskih mina su sve osobe, koje su stradale ili pretrpile fizičke i psihičke povrijede, ekonomske gubitke, društvenu marginalizaciju ili je ostvarivanje njihovih prava bilo suštinski ugroženo upotrebom protivpješadijskih mina“, rekao je Rusmir Hanić, koordinator projekta za pomoć žrtvama mina ispred ASB.

Predmetni projekat će biti realizovan, ističe Hanić, kroz provođenje poslovne obuke za odabrane korisnike, žrtve mina ili članove njihovih porodica i kroz obezbjeđenje grantova za zapošljavanje za dio korisnika koji su prethodno prošli projektom obezbjeđenu poslovnu obuku, a na bazi bodovanja dostavljenih poslovnih planova čija je izrada dio poslovne obuke. 

Problem mina u BiH je ozbiljan problem koji izaziva patnju i stradanja a predstavlja i ozbiljnu prepreku ekonomskom razvoju. Takođe, spriječava povratak izbjeglica i raseljenih lica te uspostavljanje normalnog životnog toka. S toga je neophodno podići svijest kako o minama tako i o podršci žrtva mina i njihovim porodicama.

Za ljepšu i sigurniju Bosnu i Hercegovinu, bez mina!

 


Autor: M.D. i D.S./Frontal

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Twitter
Anketa

Na šta najviše trošite novac?

Rezultati ankete
Blog