EU integracije BiH

Evropska komisija nije zadovoljna odgovorima koje je BiH dostavila

Evropska komisija nije potpuno zadovoljna odgovorima koje su različiti nivoi vlasti u BiH nedavno poslali na upitnik, saznaju "Nezavisne".

Kako nam je rečeno, odgovori su često "poslagani" bez međusobnog koordinisanja različitih nivoa, u dijelu slučajeva primijećeno je da su odgovori "prepisani", odnosno "copy-pastovani" iz zvaničnih dokumenata bez pune logičke veze između paragrafa, a u više navrata nisu jasno definisane nadležnosti pojedinih organa, odnosno opisano njihovo djelovanje.

Primjera radi, u pitanjima u kojima je Evropska komisija željela saznati šta BiH čini kako bi reformisala javnu upravu, i državni i entitetski organi su se u svojim odgovorima referisali na zajedničku strategiju na nivou BiH, a očigledno nisu međusobno "iskoordinisali" odgovor, kako ne bi dolazilo do nepotrebnih ponavljanja. Jedan od brojnih primjera je u pitanju 247. u sekciji političkih kriterijuma, koje se odnosi na vladavinu prava. Sva tri nivoa vlasti su pomenula nekoliko radionica i seminara koje je organizovala Evropska komisija, a da očigledno nisu pročitali odgovore drugih organa. Tako je, na primjer, državni nivo napisao: "Prve konzultacije održane su u Fojnici od 4. do 6.6.2008. godine, a druge u Brčkom od 28. do 29.4.2009. godine. Neposredno nakon što je Vijeće ministara usvojilo Izvješće o provedenim konzultacijama, održane su još jedne konzultacije u Mostaru od 26. do 27.5.2009. godine", dok su u RS napisali: "Tim razvojnog programa UNDP-a organizovao je u Fojnici konsultacije na kojima je učestvovalo preko 100 predstavnika civilnog društva i institucija vlasti. Zatim su organizovane konsultacije u aprilu 2009. godine u Brčkom i u maju iste godine u Mostaru". Ovo je primjer gdje mehanizam koordinacije nije "iskoordinisao" odgovor, kako ne bi dolazilo do nepotrebnih ponavljanja, odnosno različiti nivoi su odgovore samo "prilijepili" i poslali Komisiji.

Osim toga, na primjer, iako je Reformska agenda usvojena kao jedinstven dokument, koji su potpisala sva tri nivoa vlasti, svaki od nivoa se poziva na taj dokument odvojeno, iako je njegova namjera bila da pruži jedinstvenu cjelinu na set reformi koje će biti preduzete u BiH, što evropskim ekspertima ne samo da otežava shvatanje kako BiH namjerava sprovesti reforme, nego i pokazuje kako različiti bh. nivoi zajedno "funkcionišu".

Drugi niz problema odnosi se na čitav niz nepreciznosti, gdje je na veoma važna pitanja površno odgovoreno. Ilustrativan primjer su pitanja koja se odnose na nadležnosti ustavnih sudova, gdje svaki od nivoa opisuje nadležnosti ustavnih sudova na svojoj teritoriji, a ne govori na koji način se Ustavni sud BiH može umiješati u odluke entiteta. Samo je istaknuto da je nadležnost definisana zakonima i propisima, bez navođenja šta to konkretno znači.

Ovo je urađeno vjerovatno kako bi se izbjegle rasprave o ulozi Ustavnog suda BiH i spornim pitanjima u vezi s kojima se lome politička koplja u BiH, međutim Evropsku komisiju će sasvim sigurno zanimati tačni i konkretni odgovori.

Drugi primjer je gdje je Evropsku komisiju interesovalo kako je riješeno pitanje imuniteta političara. U RS, tako, ističu da je visoki predstavnik nametnuo Zakon o imunitetu RS, ali da nisu definisane odredbe kako se imunitet ukida, dok su u FBiH istakli da je prema njihovom Zakonu o imunitetu ukidanje imuniteta propisano, pa nije jasno da li je visoki predstavnik djelovao različito u RS u odnosu na postojeći zakon iz FBiH.

Za razliku od nepreciznosti, nedorečenosti, površnosti i ponavljanja u većini pitanja, postoje i drugačiji primjeri, gdje se pojedini odgovori previše detaljišu. Primjera radi, u odgovoru na pitanje 162. mogu se pronaći ovakve rečenice: "Zakon o VSTV-u ('Službeni glasnik BiH', broj 25/2004, 93/2005 i 15/2008), članom 3. propisuje da VSTV kao nezavisni i samostalni organ ima zadatak da osigura nezavisno pravosuđe, te na osnovu člana 17. imenuje, sudije, tužioce, dodatne sudije, sudije porotnike, protiv kojih prima pritužbe, provodi disciplinski postupak, donosi disciplinske mjere i provodi ih i odlučuje o žalbama u disciplinskom postupku".

U Pres-kancelariji Delegacije EU nam kažu da nedorečenosti i nepotpunosti u odgovorima nisu neuobičajena pojava.

"Na osnovu iskustava drugih zemalja koje su prošle kroz ovaj proces, nije neuobičajeno imati naknadne razmjene ili tražiti dodatne informacije dok se sve informacije koje je Evropska komisija primila od zemlje koja aplicira za članstvo ne ocijene kao zadovoljavajuće", naveli su oni, uz napomenu da će Komisija pripremiti mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo kada bude imala potpunu sliku.

"Suština procesa pripreme mišljenja nije u vremenskom okviru, nego u kvalitativnom napretku. Zemlje članice EU trebaju vidjeti da BiH prolazi kroz proces promjena u svim oblastima koje se odnose na kriterijume za članstvo u EU, naročito upravljanje i vladavina prava. Strategija Evropske komisije za zapadni Balkan jasna je u ovom pogledu: ako BiH nastavi s održivim reformskim naporima, EU će pozitivno gledati na odobravanje kandidatskog statusa onda kada se ispune uslovi. Zato je od suštinske važnosti da BiH pokaže da se reforme usmjerene ka EU usvajaju i provode u međuvremenu", pojasnili su oni.

Podsjećanja radi, Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara, je na ceremoniji u Sarajevu 28. februara u prisustvu članova Predsjedništva BiH i komesara za proširenje Johanesa Hana predao odgovore na upitnik Žan-Klodu Junkeru, predsjedniku Evropske komisije.

 

 

Izvor: Nezavisne
Twitter
Anketa

Da li će budući status Republike Srpske u BiH zavisiti od rješavanja statusa Kosova?

Rezultati ankete
Blog