EU integracije BiH

Četiri godine od poplava u BiH: EU i dalje pruža pomoć i podršku!

Da li čovjek svojim radom ili neradom dovodi do toga da ugrozi prirodnu blagodat? Da li smo sami krivi za to, da li zapravo naš odnos prema prirodi izaziva opasnost od vode u kakvu smo se i sami mogli uvjeriti 2014. godine?!

U maju 2014. godine Bosnu i Hercegovinu su zadesile stoljetne ili kako neki kažu, poplave koje se javljaju jednom u 1000 godina. 

Vrbas sa protokom od 3000 metara kubnih vode u sekundi, Bosnu 5000 metara kubnih vode u sekundi. Ukupno 8000 metara kubnih vode u sekundi a to je protok Dunava. Dakle, „Dunav“ bez korita nastao je veoma brzo i to samo na lokalitetu naše države dok je drugi „Dunav“ dolazio iz Hrvatske, a to je rijeka Sava. Vodostaji rijeka Drine, Sane, Une, Ukrine, Spreče dosegle su istorijski maksimum. Ovo je najkraći opis stanja u Bosni i Hercegovini te nesrećne 2014. godine. U tim poplava je poginula najmanje 21 osoba a na hiljade ih je evakuisano iz svojih domova.

Štete koje nastaju su uglavnom zbog nelegalne gradnje objekata i sječe šuma, jer je dobro poznato da je šumu i rijeku teško odvojiti jednu od drugog, a razlog tome jeste da kvalitetna šuma spriječava spuštanje voda u korito dok je mi gledamo samo kao materijalnu korist. Primjer da nam priroda daje samo ono što i mi njoj jeste Hrvatska. Hrvatska je uložila dosta novca u zaštitu od poplava, ali je priroda i dalje neumoljiva. 

„Vlada Republike Srpske sredstvima oporavka sanirala je štetu, u obnavljanju i podizanju nasipa i obaloutvrda, čišćenju korita većih i manjih vodotoka u RS. Vlada RS je uložila oko 170 miliona maraka a JU „Vode Srpske“ i lokalne zajednice uradile su svoj dio posla“, kazao je Željko Stojanović iz Republičke urpave civilne zaštite RS.

U slučaju da se ponovi scenario iz 2014. godine, iz Republičke uprave poručuju da su sve ove godine  rasli kako na iskustvenom tako i na stručnom i operativnom nivou, te da su opromljeni dobrom opremom.

„Sad imamo specijalizovane jedinice za zaštitu i spasavanje na vodi i pod vodom, za potragu i spasavanje s visina, sa pumpama velikog kapaciteta, za prečišćavanje vode, za početno gašenje požara, u jeku smo formiranja USAR tima za traganje i spasavanje u ruševinama“, naglasio je Stojanović.

„Nesreća iz 2014. godine je pokazala koliko smo ranjivi i koliko je potrebno ulagati u sistem zaštite i spasavanja, mogle su se prepoznati sve vrline i mane trenutnog normativnog i operativnog segmenta funkcionisanja zaštite i spasavanja“, kažu iz Federalne uprave civilne zaštite.

Mnogo toga je napravljeno i sanirano od kada su se poplave dogodile a pozitivna strana u svemu ovome jeste što je tokom ove nesreće koja je pogodila našu zemlju iskazan visok nivo solidarnosti između nadležnih institucija u BiH i operativnih snaga na terenu.

„Nakon katastrofalnih poplava iz 2014. godine izvršena je sanacija nasipa na Savi, pročišćeni su kilometri riječnih korita prve i druge kategorije, realizirani su neki međunarodni projekti sa postavljanjem dodatnih senzora za rano upozoravanje rasta vode, zatim brojni projekti sanacije velikog broja kuća uz pomoć UNDP-a, na Vrbasu smo radili zajedno, oba entiteta, napravili smo nekoliko sistema za rano upozoravanje na poplave u dolinama rijeka, dosta je urađeno na insfrastrukturi, sanaciji bolnica, škola i slično“, rekla je Majda Kovač, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću FUCZ.

Ona je naglasila da FUCZ ulaže ogromne napore na edukaciji svojih pripadnika, tehničkom obučavanju kako bi što spremniji obavljali vrlo složne zadatke u domenu aktivnosti ove uprave.

„Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti i ostalim ključnim akterima, kao što su dvije entitetske uprave civilne zaštite, nakon katastrofalnih poplava 2014. Godine, pomaže BiH da postane otpornija na katastrofe i da okruženje u kojem građani BiH žive bude sigurnije“, 

Zahvaljujući investicijama EU obnovljene sve javne ustanove u Maglaju


(Foto: Maglaj/poplave 2014.)


(Maglaj, potopljeni grad procvjetao)

Maglaj, četiri godine nakon poplava, obnovljen i ljepši neko ikada. U opštini obnovljene sve javne ustanove. I dalje se radi na sanaciji štete ali i dalje se ponavlja isti scenario. Svako obilnije padanje izazove poplave i aktiviranje klizišta u ovoj opštini.

I dok se još uvijek oporavljaju od katastrofalnih poplava iz 2014. godine, u maju ove godine su doživjeli ponovo poplavu razornog karaktera. Obilne padavine su u samo nekoliko sati izazvale dodatne ogromne štete na putnoj infrastrukturi ali i stambeno-poslovnih objektima i poljoprivrednoj infrastrukturi. Nemogućnost prijema tolike količine vode u kanale i odvode izazvalo je potpuno uništenje putnih komunikacija.

Poplava 2014. godine je u opštini Maglaj izazvala i aktiviranje mnogobrojnih klizišta od kojih je nekoliko bilo izuzetno razornih sa velikom pričinjenom štetom, tako da je praktično prirodnom nesrećom zahvaćeno bilo kompletno područje opštine Maglaj.

„Ovom nepogodom je zahvaćeno 1789 stambenih objekata sa 5396 osoba, a preko 90 objekata je pretrpilo totalnu štetu. Ogromna šteta je bila i na samoj putnoj infrastrukturi kao i na poljoprivrednoj infrastrukturi. Čak 297 privrednih subjekata je prekinulo sa radom“, ispričao nam je načelnik opštine Maglaj, Mirsad Mahmutagić.


(Foto: Mirsad Mahmutagić, načelnik Maglaja)

Ukupno procijenjena šteta od poplava i klizišta na području opštine Maglaj je iznosila cca 166.000.000 KM.  Pored toga šteta na privrednim objektima je iznosila cca 90.000.000 KM. Struktura pričinjenje štete je:

- Zemljište 16.066.850,00KM,

- Građevinski objekti 50.070.21,00KM,

- Oprema 44.140.378,00KM

- Životinje 116.149,00KM,

- Obrtna sredstva 23.190.518,00KM,

- Kulturna dobra 84.992,00KM,

- Sredstva u domaćinstvu 11.199.483,00KM,

- Ostala materijalna dobra 421.000,00KM,

- Troškovi izazvani štetom 5.596.210,00KM,

- Indirektna šteta 14.142.030,00KM.

U protekle četiri godine u Bosni i Hercegovini urađeno je mnogo toga na sanaciji štete od poplava. 

Mahmutagić je kazao da je nakon poplava 2014. godine izvrešena sanacija i izgradnja velikog broja objekata, i da je jedan broj vlasnika totalno uništenih objekata dobio pomoć za izgradnju, kupovinu ili rješavanje stambenog pitanja na neki drugi način. 

„Ukupno na sanaciju šteta, ne računajući sredstva koja su uložili privredni subjekti i na sanaciju šteta na privrednim objektima, uloženo je oko 17.000.000 KM. Bez obzira na sve poduzeto i realizovano još uvijek je višemilionksa šteta. Trenutno smo u saradnji sa UNDP vezano za sanaciju još nekoliko stambenih objekata i izgradnje 12 novih za korisnike čiji su objekti 2014. godine pretrpili totalnu štetu“, istakao je načelnik Maglaja.

Sredstvima Evropske unije kroz program obnove implementatora UDNP-a obnovljene sve javne ustanove u Maglaju: Dom zdravlja, dvije srednje škole, tri osnovne škole, dječiji vrtić, zgrada Opštine Maglaj, te zgrada socijalnog rada. Investicija EU za sanaciju ovih javnih ustanova iznosila je 2,2 miliona eura.


(Obnovljena zgrada opštine Maglaj)


(Obnovljeno obdanište u Maglaju)

Opština Maglaj je jedna od opština koja je najviše stradala u velikim poplavama koje su zadesile našu zemlju, i uprkos tome što je skoro u potpunosti obnovljena veliki problem su i dalje klizišta koja se aktiviraju sa svakom novom obilnijom padavinom. Građani Maglaja strahuju i od pojave nekih novih klizišta koja su prijetnja njihovim kućama.

„Kao rezultat višegodišnjeg djelovanja elementarnih nepogoda i nedovoljno poduzetih mjera za prevenciju nastanka šteta su registrovana klizišta, njih više stotina, što aktivnih, što umirenih. Prema evidenciji klizišta na području opštine Maglaj koja su geodetski snimljena ima ih oko 120 sa površinom od 5.000m2 do milion m2. Na tom području se nalazi oko 500 ugroženih objekata. Vrlo izvjesno je da bi i aktiviranjem umirenih klizišta bila prouzrokovana velika šteta, nastao bi prekid regionalnih i lokalnih putnik komunikacija“, objašnjava Mahmutagić.

Dodaje da nakon četiri godine poslije elementarne nepogode i dalje se vrše sanacije ali i da im je potrebna pomoć sa viših nivoa vlasti kao i međunarodnih institucija kako bi dovršili projekte i sanirali kompletna klizišta.

Načelnik Maglaja tvrdi da ipak nije sve rezultat vremenskih prilika, već rezultat sveobuhvatnog zanemarivanja odnosa prema prirodi, ne održavanja korita, neplanska gradnja, ugrožavanje protoka rijeka i prije svega nekontrolistana sječa šume i nepošumljavanje.

„Maglaj je samo jedan od indikatora odnosa društva prema uzrocima čiji su rezultat pomenute katastrofe. Zapravo nekontrolisana sječa šume i nepošumljavanje su ključni uzroci i vrlo brzo će biti uzrok elementarnih nepogoda i katastrofa i na drugim područjima BiH“, smatra on.

„Dakle, problem je mnogo širi i kompleksniji“ kaže Mahmutagić i dodaje: „Ukoliko se radikalno ništa ne učini u narednom periodu ovakve katastrofalne situacije će se samo sve češće pojavljivati i na sve više lokacija sa sve većom razornom moći i visinom pričinjene štete“.

Jedno je očigledno, i pored programa i sredstava EU za pomoć poplavljenih područjima BiH, neophodno je da se radi na novoj zakonskoj regulativi, reorganizaciji institucija čiji je domen prevencija u ovom dijelu.

Evropska unija u saradnji sa Vladom Republike Srpske, Vladom Federacije BiH, partnerskim opštinama i gradovima i UNDP-om u BiH finansira Program za oporavak od poplava – Stambeno zbrinjavanje. Program vrijedan 15 miliona eura, EU finasira sa 12,5 miliona eura. Stambeno zbrinjavanje predstavlja nastavak napora Evropske unije na ublažavanju posljedica katastrofalnih poplava iz 2014. godine.

Ovaj program je započeo u septembru 2017. godine i obuhvata 44 opštine i grada iz oba entiteta BiH, koji su pogođeni poplavama. Programom se predviđa izgradnja 370 stambenih jedinica te sanacija 595 stambenih jedinica. Očekivani početak građevinskih intervencija na izgranji novih objekata se očekuje u mjesecu junu, dok se početak aktivnosti sanacije očekuje u julu. Sanacijama će prethoditi snimanje posotojećeg stanja svakog objekta, te izrada projekta prema kojima će se vršiti sanacija. 

„Evropska unija i UNDP već godinama zajednički sarađuju kako bi ublažili posljedice katastrofalnih poplava iz 2014. godine. Nakon prve faze Programa za oporavak od poplava koja je unaprijedila kvalitet života za 610,000 ljudi, nastavljamo sa aktivnostima pomoći najugroženijem stanovništvu kroz stambeno zbrinajvanje i ekonomske pakete pomoći. Svi naredni projekti koji imaju za cilj oporavak od poplava u najvećoj mjeri zavise od donatora kao i domaćih institucija“, kazala je Aida Šunje iz UNDP-a.

Zaštita od poplava je aktivnost koja u svim civilizovanim zemljama koje imaju riječne slivove predstavlja jako važan element brige države, društva, administracije i nadležnih institucija da bi se u svakom momentu mogla spriječiti ozbiljna šteta.

Činjenica je da nemamo sigurno najbolji sistem za odbranu od poplava usklađen sa svim evropskim principima i tu bi se difinitivno moglo raditi na dogradnji, posebno primjenom direktiva EU, konkretno u primjeni novih tehnologija, u obrazovanju učesnika u odbranama od poplava, itd.

 

Frontal/D.S. i M.B.

 

 

 

 

 

 

Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog