Izgubljeni u tranziciji

Vareš: Grad koji se budi

Smještena na 45 km od glavnog grada, prije rata poznata po ekspanziji industrije i eksploataciji nebrojenih ruda, opšina Vareš nakon dejtonskog potpisa uglavnom je popunjavala rubrike sumornih vijesti i negativnih statistika.

Pad sa nekadašnjih 22.203 stanovnika prema popisu iz 1991. godine na svega 8.892 danas možda na najbolji način ilustruje pogubnost ratnih sukoba i devastacije privrednih postrojenja. Pa ipak, iznenadna vijest o otkriću bogate zlatne rude, marljiv rad načelnika, ali i pohvalni primjeri samoorganizovanja ulijevaju nadu kako ova opština napokon može bar donekle povratiti staze stare slave. 


Priču o Varešu stoga započinjemo razgovorom sa prvim čovjekom Opštine, načelnikom Zdravkom Maroševićem, koji je na Lokalnim izborima 2016. godine dobio povjerenje glasovima kako Hrvata, tako i Bošnjaka. O tom svijetlom primjeru bh. politike i potencijalnoj primjeni „vareškog recepta“ na duge dijelove BiH kaže sljedeće: „Naravno da je najbolji model da se biraju sposobni, a ne podobni, bez obzira iz kojeg naroda dolaze. Nisu važni ni boja kože, ni nacija, ni vjera, već volja građana“. Posebnu pažnju javnosti izazvao je 2017. godine prilikom obilježavanja 24. godišnjice zločina u Stupnom Dolu, kada se poklonio nevino stradalim žrtvama bošnjačke nacionalnosti. Mišljenja je da sve žrtve zaslužuju poštovanje, smiraj i jednak tretman, jer se ljudskost ogleda u onom čovjeku koji ne čeka, već čini prvi korak. 

Malo je poznato da u Varešu nijedna ulica ne nosi ime po znamenitim ličnostima, već nazivima lokalnih naselja, kulturno-istorijskom naslijeđu, prirodnim ljepotama. Načelnik Marošević ističe kako je to rezultat kompromisa lokalnih Hrvata i Bošnjaka, premda ipak postoje zaslužne ličnosti ovog kraja koje su zavrijedile da ih se na dostojanstven način spomene, poput fra Matije Divkovića, oca bh. književnosti, ili istoričara fra Filipa Lastrića. Naglašava kako je protiv politike davanja naziva tek zarad „etničkog obilježavanja teritorija“ i da su ovakvi kompromisi, iako možda ne baš uvijek potpuno pravedni zbog izostavljanja istaknutih pojedinaca, zasigurno bolji od destruktivnog razmišljanja i segregacijskog djelovanja. 


(Zdravko Marošević)

Dolaskom na čelo Opštine zatekao je budžetski deficit, ogromna dugovanja prema Poreskoj upravi FBiH, haotično stanje i nesređene račune. Danas Budžet Vareša iznosi 3,7 miliona KM. Povećana su izdvajanja za sport, kulturu, udruženja mladih, njihove aktinvosti. Grad se polako, ali sigurno budi. 

„Kada imate profesionalan i odgovoran odnos prema radu, to se vrlo brzo primijeti, posebno u našoj državi, gdje još uvijek ima mnogo primjera neodgovorne i loše prakse. Moj moto jeste rad i odgovornost, jer sa radom uvijek dolazi uspjeh. Koraci napretka mogu biti duži i kraći, što ne zavisi uvijek od lokalne zajednice, već i trendova kretanja opšteg stanja u državi i svijetu“, kaže Marošević.

U posljednje vrijeme primjetan je porast interesovanja stranih investitora za ulaganja u ovaj gradić. Na pitanje šta lokalna samouprava može ponuditi potencijalnim investitorima u smislu olakšica, podsticaja, uklanjanja administrativnih barijera, načelnik odgovara: „Opština investitorima nudi sve u skladu sa zakonskim okvirima, i to: brzu i efikasnu administraciji, smanjivanje nameta i troškova, tj. podršku po svim pitanjima tamo gdje lokalna zajednica odlučuje. Potencijalnim investitorima ne treba novac, jer ga imaju, ali su im neophodne olakšice kako bi došli do cilja. Problemi se javljaju kod izdavanja određenih dozvola od strane drugih nivoa vlasti“. 

Posljednji dio odgovora ponukao nas je da upitamo koliko je zadovoljan odnosom i podrškom viših nivoa vlasti: „U svakom slučaju sam zadovoljan saradnjom, naročito sa Vladom ZDK. Ne mogu izraziti nezadovoljstvo, jer nije bilo lošeg odnosa prema našim zahtjevima, ali svakako bi bilo poželjno lokalnim zajednicama dati više ovlasti, jer je veći obim rada na općinskoj administraciji, poput upravljanja resursima lokalne zajednice, s tim da bi svoj udio svakako trebala imati i država. Ovako mislim da je to pogrešno poredano, jer u principu građanima jedino mi odgovaramo za mnogo toga, a u stvari nemamo potrebne nadležnosti“, zaključuje naš razgovor načelnik Marošević. 

Udruženje mladih „Inicijativa“ Vareš osnovano je 2017. godine od strane šest mladih ljudi, koji su željeli biti nosioci omladinskog aktivizma i tako iza sebe ostaviti vidljiv trag doprinosa u zajednici u kojoj žive. Trenutno broji dvadeset članova različitih zanimanja i struka. Da je nevladin sektor ove opštine itekako živ i postojan, govori podatak kako na njenom području aktivno djeluje čak pedeset njih. Treba istaći i to da sva udruženja uživaju svesrdnu podršku Opštine, ponajviše onu novčanu. 

 

(Članovi Inicijative sa profesorom Monroyem (lijevo) i predstavnicom Centra

„Od dosadašnjih aktivnosti Udruženja vrijedi izdvojiti projekat „Ulicama našeg grada“, finansiran od strane Instituta za razvoj mladih KULT Sarajevo, čiji je cilj bio da kreativnim tablama sa nazivima ulica pojasimo njihova etimološka značenja i korijene nastanka“, rekla je u razgovoru za Frontal Lejla Ivazović, sektretarica Inicijative. Naglašava da je isti naišao na odobravanje ogromnog broja sugrađana, što im svakako daje motiv za daljnji rad. Pored toga, tu su i radionice za djecu realizovane u saradnji sa organizacijom World Vision. 

Odnos sa drugim udruženjima je na zavidnom nivou, o čemu svjedoči ostvarena saradnja sa Udruženjem Mapa kulture iz Sarajeva, koja se ticala promocije kulturno-istorijskih spomenika Vareša putem portala Posjeti.ba. Nadalje, tu je već pomenuta podrška organizacije World Vision. Takođe, zahvaljujući interesu Centra za postkonfliktna istraživanja iz Sarajeva, uspostavljen je kontakt sa istim u svrhu provođenja istraživačkog projekta profesora Luisa Monroya sa Univerziteta Durham iz Velike Britanije pod nazivom "Problemi (neo)-liberalnog mira: vizuelni susret sa poslijeratnom rekonstrukcijom BiH", koji treba da razvije kritičko razmišljanje o uticaju poslijeratnog kapitalizma u BiH. 

„Jedan od naših ciljeva je da se povežemo sa udruženjima mladih iz inostranstva, te pokrenemo program kulturne razmjene“, ističe Lejla.

 

(Jedna od postavljenih tabli u sklopu projekta „Ulicama našeg grada")

Na konstataciju kako mlade u BiH prate glasine neaktivne i nezainteresovane populacije, odgovara da je upravo to bio jedan od razloga pokretanja priče zvane Inicijativa. „Naslušali smo se mnogo o tome da mladi ne žele raditi, da sjede po kafićima itd. Međutim, situacija "na terenu" je nešto drugačija. Mladi žele da budu društveno aktivni i korisni. U Varešu smo uključeni u razne aktivnosti, poput muzičkih i sportskih dešavanja, učešća u radu Odreda izviđača "Zvijezda", volontiranja u Crvenom križu, pohađanja edukativnih radionica. Vareš je zaista mala sredina, ali aktivnosti nam ne nedostaje.“ 

Kada su u pitanju budući planovi, namjera je da uspješno provedu predstojeći projekat "Ponikve" koji će biti finansiran od strane Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Uporedo s tim, u toku je izrada projektnog prijedloga za uređenje JU „Biblioteka“ Vareš. „Ideja imamo mnogo, sve ih pažljivo zapisujemo i nadamo se da će uskoro biti prepoznate. Takođe, želimo u naš rad uključiti što više mladih, tako da ćemo se u narednom periodu bazirati na ono što mi možemo ponuditi mladima u Varešu radi kvalitetnijeg odrastanja i ugodnijeg življenja. Uspostavljamo razne kontakte i želimo da se povežemo sa određenim ambasadama u cilju mogućeg finansiranja većih projekata“, zaključuju u našem razgovoru vrijedni članovi radišne Inicijative. 

Još jedan svijetli primjer samoinicijativnog organizovanja svakako jeste turistička platforma Visit Vareš. Radi se o projektu nastalom u saradnji između Opštine Vareš, Kluba ekstremnih sportova Perun-Va Vareš i njemačke organizacije Help, koji je za cilj imao osnaživanje turističkih potencijala ove opštine, pružanje podrške pružaocima usluga u turizmu, jačanje turističke infrastrukture i uopšteno postavljanje temelja za ozbiljnije bavljenje turizmom na ovim prostorima. Između ostalog, osnovani su web stranica visitvares.com i Turist info centar, koji djeluje pri Opštini. 

Njegov primarni zadatak jeste organizovanje obilazaka i objedinjavanje turističke ponude ovog kraja. Almir Čikmiš, jedan od osnivača platforme, na pitanje koliko je zadovoljan stepenom iskorištenosti turističkih potencijala Vareša kaže: „Uzevši u obzir potencijale koje Vareš ima u skoro svim granama turizma, ne možemo govoriti o njihovoj dovoljnoj iskorištenosti. Pa ipak, primjećujemo značajne pomake glede obogaćivanja naše ponude. O Varešu se počinje govoriti kao mjestu izuzetnih prirodnih ljepota, bogate kulturno-historijske baštine, broj posjeta raste, a to će vremenom nadamo se povećati i interesovanje za ulaganje u razvoj turizma na ovim prostorima, kako javnog, tako i privatnog sektora“. 


S obzirom da info centar djeluje pod okriljem Opštine, saradnja sa načelnikom i opštinskim službama je i više nego dobra. „Turizam je i u opštinskoj strategiji razvoja prepoznat kao jedna od glavnih razvojnih grana, tako da je naše djelovanje i u skladu sa opštinskom razvojnom strategijom. Vareš je prošle godine odabran kao mjesto gdje je obilježen Svjetski dan turizma (27. septembar), u posjeti nam je bila federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo sa predstavnicima UNDP-a BiH i projekta Via Dinarice. Dakle, i viši nivoi vlasti počinju prepoznavati i priznavati naš rad na polju turizma“, naglašava Almir. 

Od bogate ponude vareškog kraja posebno ističe atraktivne planinarske ture Zvijezdom i Perunom, sa oko 200 kilometara označenih staza za planinarenje i brdski biciklizam. Te staze nose naziv „Zvjezdane “ po lokalnoj planini Zvijezdi. Osim toga, posjetioci mogu uživati u ambijentima planinarskih i lovačkih domova. Među kulturno-istorijskim spomenicima tu su nezaobilazni kraljevski grad Bobovac, selo posljednjih kovača u Evropi - Oćevija, nekropole stećaka, čuvena Hajdar-dedina džamija na Karićima, jedna od najstarijih u BiH, Stara crkva u Varešu - najstarija sačuvana katolička crkva u BiH itd. „Na samo par kilometara od Vareša možete uživati u seoskoj idili sela Strica i Zaruđe, koja su poznata po seoskom turizmu još iz prijeratnih vremena. U Oćeviji se godišnje organizuje i „Pekijada“ – međunarodno takmičenje u pripremi jela ispod peke/sača, manifestacija koja prezentuje svo bogatsvo naše gastro ponud“, dodaje Almir.


(Šveđani u posjeti kovačnicama u Oćeviji)

Kao veoma perspektivnu i nadolazeću granu turizma iz ove organizacije navode seoski turizam, koji ljudima omogućava da svoje proizvode prodaju doslovno „na kućnom pragu“. S tim u vezi, prateći moderne trendove i potrebe na turističkom tržištu, lokalno stanovništvo  potiču na primjenu ovog vida ponude. Zahvaljujući tome, već postoji nekoliko pozitivnih primjera uspješnih seoskih domaćinstava. 

Na pitanje koliko su zadovoljni ostvarenom promocijom i privlačenjem turista, Almir odgovara da su, imajući u vidu negativnu sliku koja je pratila ovu opštinu i stanje otprije tri godine kada su počinjali, itekako zadovoljni. „Uspjeli smo postići da se Vareš spominje i postaje prepoznatljiv u drugom, pozitivnom smislu, a ne samo kao grad propale industrije. Sve češće smo predstavljeni kao grad prelijepih planina, prirode, izletišta, grad bogate istorije, ljubaznih domaćina. Dio smo i Via dinarica projekta, uključeni smo u njihovu Zelenu stazu, tako da primjećujemo i porast stranih turista, prije svega biciklista i planinara“, podvlači Almir na kraju našeg razgovora. 

Imajući u vidu sve navedeno, nameće se zaključak kako su pred ovim planinsko-rudarskim gradom dani koji obećavaju. U moru negativnih vijesti obojenih pesimizmom, beznađem i apatijom, prepoznat rad jednog zvaničnika i osviještenih mladih ljudi predstavljaju pravo osvježenje i putokaz za uspjeh. Ova zemlja ne mora biti osuđena na tranzicijsko lutanje iz kojeg korist izvlači tek nekolicina stanovnika. Stoga iskoristimo resurse i dajmo šansu mozgu.    


 

Frontal
 
Twitter
Anketa

Na šta najviše trošite novac?

Rezultati ankete
Blog