Frontal Blog Challenge

Djetinjstvo je kovačnica čovjeka

Rijetko razmišljamo o činjenici da nas upravo razdoblje djetinjstva oblikuje u osobe kakvi smo kao odrasli ljudi. Sve dobro i loše koje smo proživjeli i doživjeli u ranijim godinama, poslije projiciramo na naš život, stavove koje izražavamo pa i svoju vlastitu djecu.

Možda se ni sama ne bih zabavila ovom tezom - da je djetinjstvo kovačnica čovjeka, da ju prije par mjeseci sasvim slučajno nisam pročitala na društvenim mrežama i zapitala se nad njom.

Uvijek polazimo od pretpostavke da mi zapravo možemo birati kakvi ćemo biti, bez da djetinjstvo na nama ostavi ikakav uticaj. To je greška. 

Pošla sam od statusa na društvenim mrežama i zapitala se koliko leži istine u toj izjavi isključivo na osnovu onoga što znam. Činjenica. Osoba koja je to napisala je danas uspješna i u društvu cijenjena osoba. Roditelj, poduzetnik, dobar komšija, prijatelj za cijeli život. Neko na koga se možete uvijek osloniti i ko pokazuje svoju empatiju i čini sve kako bi bilo drugima bolje. Nisu to moje riječi već drugih, koje već godinama slušam. Iz priča znam da je osoba ostala bez jednog roditelja u najosjetljivijem razdoblju za dijete, onom pubertetskom. Ipak, blizina drugih članova porodice, ljubav, bliskost, uspjeli su da barem djelimično nadomjeste nemanje jednog roditelja i osobu oblikuju u ono što je danas. Iako većinu vremena provodi radeći, djeca, njihov odgoj a ponajviše njihova sreća su na prvom mjestu. Na kraju krajeva, ono što i radi, radi upravo radi njih, da njima bude bolje. 

 

 

Imati brižne roditelje u djetinjstvu stoji u korelaciji sa uspjehom u zrelom dobu

Agent Illustrateur/Ikon Images

Kao bivši prosvjetni radnik imala sam priliku da se nagledam i naslušam najljepših ali i najtužnijih priča. Od djece koja s osmijehom dolaze u školu i s lakoćom obavljaju svoje zadatke, preko onih u čijim očima prepoznate tugu i shvatite da se nešto kući događa, pa do onih ekstremnih gdje su djeca svjedoci svakodnevnih tortura, nasilja i maltretiranja unutar svoga doma, koji bi zapravo trebao predstavljati njihovo utočište.

Jedne prilike je Majkl Džekson rekao da smo „svi mi proizvod svoga djetinjstva“, i upravo je jedna studija objavljena u magazinu Dječiji razvoj (Child Development)  potvrdila da emocionalna podrška koju dijete dobije u prve tri i po godine svoga života ima uticaj na obrazovanje, društveni život pa i emotivne veze čak i nakon 20 ili 30 godina. 

Roditeljska briga i uzajamna porodična ljubav je upravo krajem 2018. godine poprimila zanimljiv oblik u vidu priče, koja je postala viralna. Naime, jedan otac u Americi je odlučio božićne blagdane provesti sa svojom kćerkom. I to ne bi bilo čudno da kćerka nije stjuardesa i da nije morala na Badnji dan i za Božić raditi. Kako su navikli blagdane i sve značajne datume zajedno provoditi, njegujući porodične vrijednosti, roditelji su odlučili da će otac rezervisati karte za svih šest kćerkinih letova i na taj način joj biti podrška kako ne bi morala sama provesti jedan od najznačajnijih hrišćanskih blagdana. 

Upravo ovaj potez roditelja, koji su rekli da se „podrazumijeva da takvo nešto učine za svoju kćerku“, je naišao na oduševljenje širom svijeta. Ali nažalost, nemaju svi tu sreću da roditelji znaju kolika je njihova uloga u dječijem odrastanju i da sve svoje obaveze podrede svojoj djeci. Dok će jedni, kao osoba sa početka bloga, potrebe svoje djece staviti na prvo mjesto, drugi će roditeljstvo olako shvaćati prebacujući svoje obaveze na druge.

Niko ne može zamijeniti roditelja. Dijete osjeti kada je voljeno, kada mu se pažnja i vrijeme posvjećuju, kada mu se s razumijevanjem nešto govori, kada mu se daju savjeti koje može kasnije samo primijeniti. I dok pojedini ljekari govore kako ružno djetinjstvo ne mora nužno ostaviti trajne posljedice po osobu u njegovoj zreloj dobi, te da se ono može izliječiti terapijom ili pak lijekovima, i više nego očiglednih primjera imamo kako djeca, sada već zreli ljudi, imitiraju upravo ono ponašanje na koje su navikli dok su odrastali.

Na kraju, mnogo istine se krije u izjavi Džona Miltona da „djetinjstvo pokazuje čovjeka kao što jutro pokazuje dan.“

 

Autor: Irma Antonia Plavčić

#FrontalBlogChallenge

 

Više informacija o Frontal Blog Challenge-u možete pronaći direktno na portalu Frontal, ali i na društvenim mrežama prateći zvanični hashtag projekta #FrontalBlogChallenge.

Projekat se realizuje uz podršku Ambasade SAD u BIH

 

Povezane vijesti:

6 psiholoških zakona koji će vam olakšati 2019.

 
Blog