Intervju

Jana Čarkadžić za Frontal: Mjesto vrijedno življenja-mjesto je i vrijedno posjete

Kulturni turizam kao dio kompleksne i višeslojne turističke industrije, u našoj zemlji trenutno ne zauzima mjesto koje zaslužuje. O tome na koji način efikasno iskoristiti ogromne potencijale koje Bosna i Hercegovina ima kad je kulturni turizam u pitanju, za naš portal govorila je direktorica organizacije Sarajevo susret kultura, Jana Čarkadžić.

FRONTAL: Gospođo Čarkadžić, šta tačno predstavlja Sarajevo susret kultura, i zbog čega ste kao primarnu sferu vašeg djelovanja odabrali upravo kulturni turizam?

Sarajevo susret kultura je nevladina organizacija osnovana 2012. godine sa ciljem da promoviše Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao epicentar kulturne raznolikosti Jugoistočne Evrope. Samim tim, znak “Sarajevo Meeting of Cultures” (SMOC) koji je postavljen 2014. godine u Starom Gradu u Sarajevu predstavlja simbol kulturnog turizma. Moram da naglasim da se Sarajevo susret kultura nije „desio“, već je strateški planirana aktivnost ka razvoju kulturnog turizma još od momenta osnivanja organizacije. Lijepo je znati da, barem kada je nevladin sektor u pitanju, Sarajevo susret kultura zauzima mjesto pionira u BiH u ovoj oblasti i dobro razumije da su kultura i turizam uvijek bili usko povezani.  

Unutar turizma kao kompleksne i višeslojne industrije, kulturni turizam treba da zauzima posebno mjesto. Ova industrija je značajan katalizator socio-ekonomskog razvoja često okarakterisan kao privredna grana bez granica. Upravo u tom prostoru bez granica mi pronalazimo neiscrpnu inspiraciju za stvaralaštvom i razvojem. Naša organizacija tako na razne načine koristi kulturni turizam kao oblast i vodilju. U tom smislu nastojimo da na što adekvatniji način spojimo sfere turizma i kulture na lokalnom, državnom, ali i međunarodnom nivou.

FRONTAL: Mnogi će već reći da znak koji je Sarajevo susret kultura postavio u Starom Gradu polako ali sigurno postaje jedan od simbola Grada Sarajeva. Šta zapravo znak predstavlja?

Mi često kažemo da smo dali našoj destinaciji viziju, misiju i ciljeve kojima je ona doslijedna. Naša vizija je bila upravo to – da Sarajevo i cijela Bosna i Hercegovina, budu između ostalog okarakterisani i simbolom koji prenosi poruku -„susret kultura“. Kroz postavljeni znak pokušali smo da na specifičan način prikažemo istorijske procese i geografsku poziciju Sarajeva i BiH, ali i istaknemo njihove esencijalne kulturološke vrijednosti.  

 

Ono što je nama od izuzetne važnosti je činjenica da kreativna i kvalitetna promocija kulturnih i turističkih destinacija omogućava potencijalni rast broja turista i posjetioca u BiH. Uloga nevladinih organizacija koje djeluju u oblastima kulture i turizma u tom smislu ima veliki značaj, i u dobroj mjeri može da doprinese tome da turisti koji obilaze našu zemlju u njoj ostaju duže, što i jeste jedan od ciljeva djelovanja organizacije Sarajevo susret kultura. 

Bez lažne skromnosti moram da kažem da sebe smatramo jedinstvenom organizacijom u BiH koja je sebe uspješno pozicionirala kao prepoznatljivu i na međunarodnom planu. Velike zasluge tome pripadaju i samom znaku „Sarajevo Meeting of Cultures“ koji sve češće vidimo u raznim tv prilozima, emisijama, stranim i domaćim printanim i elektronskim medijima. Znak je naravno zaštićen autorskim pravom, te je danas za mnoge turističke vodiče postao polazna turistička tačka u gradu. 

FRONTAL:   Kada su međunarodne aktivnosti u pitanju, u kom pravcu je usmjereno djelovanje SMOC-a?

Obzirom da je međunarodna saradnja jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje napretka, poticanje razvojnih programa i projekata u cilju  unaprijeđivanja privlačnosti turističke ponude Bosni i Hercegovini, Sarajevo suret kultura je u tom cilju vremenom izgradio mrežu od preko 70 partnera širom Evrope. 

Naše aktivnosti pružaju specifičnost u promociji kulturnog turizma i njegovog razvoja kako bi se Bosna i Hercegovina afirmisala kao država koja nudi poseban doživljaj različitih iskustava svim turistima i posjetiocima, ali i lokalnoj zajednici. Tako, kada su projekti u pitanju, mi smo u najvećem dijelu fokusirani na EU fondove i projekte vezane za turizam, kulturu, digitalizaciju kulture baštine, mlade u kulturi i turizmu, edukacije i osnaživanje profesionalnih kvalifikacija kulturnih i turističkih aktera, te naravno promociju kulturnih vrijednosti BiH. 

Cilj svakog međunarodnog projekta koji razvijamo ili implemetiramo je da u naše inicijative uključimo što veći broj kulturnih institucija, univerziteta, razvojnih agencija i kompanija koje se bave turizmom. To je na početku išlo teže obzirom da nije postojalo obostrano razumijevanje sektora kulture i turizma za međusobnom saradnjom. Međutim, danas svjedočimo velikim koracima i rezultatima i ponosni smo na to. 

FRONTAL:  Može li po vašem mišljenju iz Sarajeva krenuti neka vrsta nove inicijative koja bi u kontekstu kulturnog turizma na neki način povezala region?

Mi razmišljamo globalno, djelujemo globalno i nastojimo da uvozimo/izvozimo kulturu kroz međunarodnu saradnju. Kao što sam spomenula, razvijena partnerstva sa ključnim stejkholderima kulturnog turizma i partnerima van granica BiH od presudne su važnosti u procesu razmjene iskustava, ideja i mišljenja.  U svemu je i sam znak imao veliku ulogu u našim razvojnim aktivnostima pa s tim u vezi, svi partneri koji su posjećivali Sarajevo imali su istu želju – na neki način ponijeti znak sa sobom. 

Iz te želje izrodila se nova ideja, a iz nje i novi projekat. Tako smo u novembru prošle godine dobili grant od Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) kroz Triple P program, koji finansira Evropska Unija, za projekat koji za cilj ima izgradnju regionalne kulturne rute „Meeting of Cultures“. Plasiramo sasvim novi proizvod na nivou regiona gdje će gradovi Novi Sad i Kotor takođe dobiti znakove „Meeting of Cultures“. To je fantastično jer će turisti kojima je ova naša regija Zapadnog Balkana i dalje neistražena imati priliku da posjete tri grada koja će imati iste tačke. 

Osim toga, pozive u tom smislu dobijamo i van naše regije, te je do nas nedavno stigla i vijest od gradonačelnika Palerma da je i taj grad veoma zainteresovan da dobije svoju tačku susreta kultura i obilježi sebe kao „Palermo Meeting of Cultures“. Ovo u svakom slučaju može da postane velika evropska inicijativa pokrernuta upravo iz Sarajeva, i trenutno razmišljamo o daljim aktivnostima i projektima koje ćemo pokrenuti upravo na temu izvoza znaka i svega što stoji iza koncepta susret kultura – a to je u svakom slučaju raskršće različitih civilizacija kako se vijekovi i slojevi istorije u pojedinim gradovima ne bi zaboravili. 

FRONTAL: Kakav je trenutni status kulturnog turizma kada su nadležne i relevantne institucije u BiH u pitanju? Jeste li zadovoljni saradnjom i šta bi po vašem mišljenju trebalo ili moglo biti bolje?

Naš pristup u saradnji sa sektorom kulture potiče interkulturalni dijalog, uzajamno razumijevanje i nudi poligon u srcu Jugoistočne Evrope za kulturne interakcije i globalne uticaje između ljudi koji dijele iste vrijednosti. Sarajevo susret kultura je doslijedno u naporima da povezuje svijet sa Bosnom i Hercegovinom kroz obrazovanje, umjetnost, muziku, pozorište, film, muzeje, književnost i druge kulturne interakcije. Organizacija djeluje kao laboratorij ideja i proizvodi inovativne pristupe za jačanje međukulturne saradnje između drugih zemalja i BiH.

Postoji preko 60 multilateralnih i bilateralnih sporazuma, ugovora i memoranduma o razumijevanju potpisanih od strane Bosne i Hercegovine i zemalja širom svijeta u oblasti kulture, obrazovanja i nauke. Svaki konkretan korak ka doprinosu implementacije ovih sporazuma oživljava potpisane dokumente i njihovu svrhu. To je ono čemu mi težimo jednim dijelom – implementaciji sporazuma. 

Ovom prilikom posebno bih istakla  podršku Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH, ali i saradnju sa Muzejom Sarajeva. 

Kulturni turizam se spominje u nizu nacionalnih razvojnih planova i strategija, ali uglavnom šturo. U kantonalnim ili federalnim planovima i strategijama za razvoj turizma ne postoji posebno poglavlje o kulturnom turizmu. Stoga se preporučuje i od vitalnog je značaja da se u planovima, politikama ili strategijama nacionalnog turizma treba više fokusirati, po mogućnosti odvojeno, na sam pojam kulturnog turizma. 

U svakom slučaju, i za neki početak, ono što bi veoma pomoglo našem radu ali i svim kulturolozima i turizmolozima u BiH kada su nadležne institucije u pitanju je stvaranje uslova za saradnju i sinergijska djelovanja -  što je trenutno možda i važnije od finansijske potpore.  

FRONTAL: Čini se na kraju da kulturni turizam u Sarajevu, BiH i regionu ipak ima svijetlu budućnost. Slažete li se sa tom ocjenom?

Da, naravno. Međutim, potreban je prije svega naporan rad, razumijevanje i ispravan pristup ovoj vrsti turističke grane. 

Sa socijalne perspektive, kulturni turizam daje destinaciji identitet, ona time postaje poznatija, a to privlači interese i ljude, što donosi svaku vrstu benefita našoj zajednici. Ono što je pozitivno za ekonomski i društveni razvoj jeste to što kulturni turizam generiše nove ideje i gradi kulturnu dimenziju koja omogućuje dublju interakciju i razumijevanje ljudi, mjesta i kulturnog identiteta. 

Na jednoj od konferencija održanoj u Heraklionu na kojoj je Sarajevo susret kultura imalo priliku da učestvuje, pomoćnik gradonačelnika za turizam ovog prelijepog grčkog grada izgovorio jaku lijepu misao: „Samo mjesto vrijedno življenja- mjesto je vrijedno posjete“. Mi iskreno vjerujemo da je Sarajevo mjesto vrijedno življenja i koristimo svako priliku da ljude uvjerimo da je i vrijedno posjete. 

 

FRONTAL

 

Twitter
Anketa

Какав је ваш животни стандард данас у односу на годину дана раније?

Rezultati ankete
Blog