Intervju

Alen Šeranić: Povratak zaraznih bolesti rezultat niske pokrivenosti vakcinacijom

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, u intervjuu za "The Srpska Times" govorio o najznačajnim projektima čija je realizacija u planu, trenutnoj zdravstvenoj situaciji u Srpskoj ali i o odlasku zdravstvenih radnika u zemlje EU.

Koji su najznačajniji projekti u oblasti zdravstva koje planirate implementirati tokom svog mandata?

ŠERANIĆ: Planirano je nekoliko građevinskih projekata. Rekonstrukcija Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, nastaviće se i sa Klinikom za kardiološku hirurgiju, porodilištem i Klinikom za infektivne bolesti. U narednim godinama dobićemo moderan medicinski kampus pored Kliničkog centra sa Medicinskom školom i Medicinskim fakultetom.

U Banjaluci će biti izgrađena nova psihijatrijska klinika, dok će psihijatrijske bolnice u Sokocu i Modriči biti rekonstruisane. Izgradnja nove bolnice u Doboju je već počela. Pripremamo i rekonstrukciju Univerzitetske bolnice Foča. Svi ovi veliki radove će dovesti do bolje bolničke infrastrukture.

Želimo da se usredsredimo na prevenciju bolesti i promociju zdravih stilova života, kao najbolji način za poboljšanje ukupnog zdravlja stanovništva. Da bi se postigao ovaj cilj, potrebno je promijeniti organizaciju javnih zdravstvenih ustanova, uglavnom u sektoru primarne zdravstvene zaštite.

Vlada Republike Srpske nedavno je usvojila Akcioni plan za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti u Republici Srpskoj za period 2019-2026. Namjeravamo da ojačamo postojeće i pokrenemo nove programe prevencije bolesti i promocije zdravlja, koji su usmjereni i na pojedince i na populacije u riziku. Programi će morati da se uhvate u koštac sa različitim faktorima rizika za nezarazne bolesti, uključujući pušenje, fizičku neaktivnost, konzumaciju alkohola i nezdravu ishranu - uz visok unos soli, masti i šećera. To će zahtijevati veliko angažovanje unutar i izvan zdravstvenog sektora u pristupu cijele vlade, okupljajući širok spektar relevantnih aktera.

Kako ocjenjujete trenutnu zdravstvenu situaciju u Republici Srpskoj?

ŠERANIĆ: Glavni zdravstveni izazov u Republici Srpskoj je smanjenje nezaraznih bolesti: srčanih bolesti, moždanog udara, raka, dijabetesa i hroničnih respiratornih bolesti. Ove bolesti su vodeći uzroci smrti. Zajedno, one čine 80% godišnje smrti. Rješavanje faktora rizika i bolesti je najvažniji prioritet javnog zdravstva u Republici Srpskoj.

Kao i u drugim zdravstvenim sistemima u jugoistočnoj Evropi, nedavno smo bili svjedoci ponovnog pojavljivanja zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinisanjem, kao što su ospice ili zauške. Vakcinacija je najbolja prevencija za ove bolesti. Žalosno je vidjeti kako su grupe protiv vakcinisanja širom svijeta iskoristile moć društvenih medija za širenje nedokazanih, lažnih i obmanjujućih informacija i podizanje straha među roditeljima. Povratak zaraznih bolesti - niska pokrivenost vakcinacijom. Kada roditelji odluče da ne vakcinišu svoju djecu, oni ih direktno izlažu značajnom riziku. Moraćemo otvoriti dodatne komunikacijske kanale kako bismo roditeljima pružili tačne informacije.

Kako pokušavate ojačati zdravstveni sistem u Republici Srpskoj?

ŠERANIĆ: Osim rješavanja problema nezaraznih bolesti, moramo se nositi s izazovom osiguranja financijske održivosti zdravstvenog sistema. Postoje značajni dugovi u zdravstvenom sistemu Republike Srpske, koji prijete da ugroze kontinuitet pružanja zdravstvenih usluga. Ovo je složen problem. Svako produbljivanje zaostalih dugova moglo bi potkopati povjerenje korisnika zdravstvenih usluga u naše zdravstvene ustanove. Moramo odmah preduzeti akciju uz puno učešće svih partnera, uključujući i finansijske institucije.

Analiza postojećih neplaćenih obaveza je u toku. To će nas voditi u pronalaženje pravih pristupa za zatvaranje neplaćenih obaveza i sprječavanja ponovnog zastoja zdravstvenog sistema. Trenutno razmatramo nekoliko prioritetnih akcija. Potrebno je identifikovati dodatne izvore finansiranja kako bi se zatvorili postojeći dugovi, poboljšala sigurnost i kvalitet zdravstvenih usluga i osiguralo stvaranje atraktivnih radnih mjesta u zdravstvenom sistemu. Uključivanje javnih zdravstvenih radnika i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u trezorski sistem pomoći će u boljem upravljnju njihovim troškovi i spriječavanju novih dugova. Ovaj pristup je već isproban u dva objekta i namjeravamo ga proširiti u naredne tri godine na sve pružioce javnih zdravstvenih usluga. Paralelno s tim, moraćemo poduzeti različite mjere kako bismo osigurali bolju vrijednost za raspoloživi novac.

Vlada Republike Srpske nedavno je usvojila dugoročni Strateški plan razvoja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji će realizovati Fond, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i javne zdravstvene ustanove.

U decembru 2018. godine proglašeni ste najboljim ministrom u Vladi Republike Srpske. Koliko Vam znači to priznanje?

ŠERANIĆ: To mnogo znači. Uvijek sam nastojao da svoj posao i dužnosti obavljam odgovorno, otvoreno i svesrdno. Znajući da građani prepoznaju napore, motivišu me da uložim više energije u svoj rad. Istovremeno, povjerenje javnosti je i obaveza - od mene se očekuje da vodim jedan od najzahtjevnijih sektora u poboljšanju njegovih performansi na način koji zadovoljava zdravstvene potrebe i zahtjeve cjelokupnog stanovništva Republike Srpske. Uostalom, mjera uspjeha svakog pojedinca u zdravstvenom sistemu, uključujući i mene, naravno, je zadovoljstvo pacijenata.

Posljednjih godina je sve veći broj zdravstvenih radnika napustio Republiku Srpsku i taj trend se i dalje nastavlja. Kako to spriječiti?

ŠERANIĆ: Ljudi su okosnica svakog zdravstvenog sistema, jer se zdravstvene usluge ne mogu pružiti bez obučenih profesionalaca. Iseljavanje kvalifikovanih zdravstvenih radnika je pitanje ne samo za zdravstveni sistem Republike Srpske, već i za susjedne sisteme i zemlje; čak i globalno. Globalizacija tržišta rada za zdravstvene radnike dovela je do nekih novih trendova, kao što je emigracija iz zemalja EU u druge razvijene zemlje. Olakšavanje ulaznih kriterija za zdravstvene stručnjake od strane nekih zemalja EU doprinijelo je emigraciji zdravstvenih stručnjaka iz Republike Srpske.

Svjesni smo da su iskusni doktori i medicinske sestre glavne grupe zdravstvenih profesionalaca koji emigriraju. Među njima su i profesionalci koji su u deficitu u drugim zemljama, posebno stručnjaci kao što su anesteziolozi. 

Da bi se izbjegli slični nedostaci u Republici Srpskoj, moramo slušati potrebe i brige naših zdravstvenih profesionalaca i kontinuirano raditi na poboljšanju uslova rada za njih. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske nastoji da uzme u obzir postepeno povećanje nivoa plata u javnim zdravstvenim ustanovama, ali to će zavisiti od raspoloživosti dodatnih sredstava. Potrebno je i bolje priznavanje profesije sestara, posebno diplomiranih medicinskih sestara.

Takođe, namjeravamo da se pozabavimo pitanjem profesionalnog napredovanja i mogućnosti za učešće u istraživačkom i naučnom radu. Našim stručnjacima treba pružiti mogućnosti za obuku. Dalje, moramo zadržati najbolje studente u našem zdravstvenom sistemu. Takve prakse već postoje u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, ali ih moramo proširiti na druge pružaoce usluga. Svjestan sam da svaki zdravstveni radnik donosi vlastitu odluku o tome gdje treba da radi, ali je odgovornost Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite da  poboljša radne uslove kako bi ih motivisali da odluče da ostanu u Republici Srpskoj.

 

Autor: Danka Savić/thesrpskatimes

 

 

Twitter
Anketa

Колико вјерујете полицији Републике Српске?

Rezultati ankete
Blog