Radnička prava i pravo na rad

Međunarodni praznik rada za BiH sinonim za nezaposlenost i male plate

Međunarodni praznik rada za BiH predstavlja tragikomičnu ironiju s obzirom da smo sinonim za nezaposlenost, siromaštvo, male plate i penzije. Kada tome dodamo masovan odlazak stanovništva i još gore podatke o prirodnom priraštaju, postavlja se pitanje šta zapravo naroda u ovoj zemlji ima slaviti?!

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke proteste održane u Čikagu dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmoro je radnika osuđeno na smrt.

Cijeli 19. vijek je bio obilježen bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u

Dana 1. maja 1886. godine u Čikagu je protestvovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenisala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je protestanata uhapšeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Narodne novine, 1. maja 1890.

U spomen na krvoproliće u Čikagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. maja svake godine održavati radničke proteste. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opšte solidarnosti radništva. 

Prvomajski protesti u Sijetlu 2008. godine

Tokom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigovane sindikate, bile su osnovne značajke demokrtije i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.

S vremenom su proslave praznika rada pretvorene u velebne državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu potporu državno-partijskim birokratiziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju praznik rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu. 

Uprkos svemu, 1. maj ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.

IZ ARHIVE: Radnička prava i pravo na rad - infografika

Ova infografika je nastala 2014. godine kao rezultat projekta našeg portala na temu “Radnička prava i pravo na rad - dvije strane istog novčića".

Predstavljeni su izdvojeni podaci dobijeni od zvaničnih institucija i relevantnih sagovornika, a mi vas podsjećamo na pokazatelje infografike. Cilj infografike jeste kreiranje opšte slike o položaju današnjeg radnika u BiH društvu, dok za tačnost podataka su odgovorni njihovi autora.




Wikipedia/Frontal

Twitter
Anketa

Da li su muškarci bolji politički lideri od žena?

Rezultati ankete
Blog