Intervju

Dženan Kovačić: Pored lijeka za tuberkulozu, radim na istraživanju Alzheimerove bolesti!

"Uvijek sam bio mišljenja da je tuberkuloza bolest prošlosti ili, pak, bolest država koje ne mogu priuštiti liječenje. No, nisam bio u pravu", kazao je Dženan Kovačić, mladi naučnik i inovator iz Bosne i Hercegovine, čije bi naučno otkriće moglo biti upravo pronalazak lijeka za lliječenje tuberkuloze.

Dženan je student druge godine Odsjeka za genetiku i bioinženjering na Internacionalnom Burch univerzitetu. Njegova inovacija će se naći u novembru i na međunarodnom takmičenju u Berlinu. 


U intervjuu za Frontal, Dženan govori o pronalasku lijeka, interesovanju za medicinu, drugim projektima iz polja medicine na kojima radi ali i o budućim planovima i ciljevima.

FRONTAL: Kada si počeo da se interesuješ za medicinu?

KOVAČIĆ: Interesovanje za medicinu sam imao jod od malena. No, bio je tu period kada me medicina i prirodne nauke i nisu baš zanimale, sve dok nisam upisao medicinsku srednju školu i dobio priliku da vidim povezanost tih bazičnih nauka, koje su meni često bile veoma interesantne ali dosadne, u nešto što je fascinantno.

FRONTAL: Lijek za liječenje tuberkuloze moglo bi biti tvoje naučno otkriće. Možeš li da nam objasniš o kakvoj se inovaciji tačno radi, kako funkcioniše i koliki je zapravo njen značaj za čovječanstvo?

KOVAČIĆ: Radi se o primjeni jednog tipa nanotehnologije, biorazgradivog i prirodno prisutnog u svim kompleksnijim ćelijama, u liječenju dva tipa tuberkuloze. Naime, postoji tzv. „latentna“ tuberkuloza, koja ne daje nikakve simptome, a kojom je zaražena otprilike trećina svjetske populacije. S druge strane imate aktivnu tuberkulozu gdje osoba ima simptome kao što su kašalj i opća slabost. Ovom novom metodom parktički je predviđeno da se liječe oba oblika tuberkuloze. Kod pacijenata koji nemaju simptome ali imaju rizik od aktivacije TB-a, ovaj lijek će uspješno sterilisati tzv. „TB plućne granulome“ u kojima bacil tuberkuloze uspjeva da preživi čak i kada ne izaziva aktivnu bolest. S druge strane, pacijenti sa aktivnom tuberkulozom će se liječiti lijekom koji će imati dva učinka: ubijat će bacile tuberkuloze i neće dozvoljavati onim otpronijim bacilima da stvore plućne granulome u kojima će moći preživjeti. Ljudsko tijelo će odraditi ostalo.

FRONTAL: Ko ti je najveća podrška u tvom naučnom radu?

KOVAČIĆ: Trenutno imam ogromnu podršku od svog univerziteta, no s obzirom na intenzitet potrebne podrške na finansijskom i tehnološkom nivou, trenutno se razgovara sa određenim investitorima, te će se rad svakako predstavljati na vjerovatno najvećoj naučnoj konferenciji godine pred upravo onim ljudima koje u ovakvim stvarima imaju najviše interesa i daju najveće uloge.

FRONTAL: Do koje faze je pronalazak lijeka došao trenutno i šta je još potrebno da bi se ideja sprovela u djelo?

KOVAČIĆ: Lijek je, u suštini, potrebno testirati. Ujedno je i patentiranje tog lijeka i njegovih varijacija koje ćemo testirati, u toku. Bioinformatika je služila za predviđanje kako će se lijek ponašati u ljudskom tijelu i kakve će efekte imati, no trenutno naše shvatanje kako se bacil tuberkuloze ponaša u ljudskom tijelu nije potpuno. Veoma je bitno ovaj lijek sintetizirati i testirati, s obzirom na to da se u ovome koristi tehnologija koja se može modificirati po potrebi. 

FRONTAL: Otkud interesovanje baš za lijek za liječenje tuberkuloze, a ne za neku drugu bolest?

KOVAČIĆ: Uvijek sam bio mišljenja da je tuberkuloza bolest prošlosti ili, pak, bolest država koje ne mogu priuštiti liječenje. No, nisam bio u pravu. Do prije tri godine nisam bio svjestan da je WHO stavio eradikaciju tuberkuloze pod jedan od svojih ciljeva, zajedno sa HIV-om. Plan je bio do 2020. iskorijenti tuberkulozu, no to se očigledno nije desilo. Rezistentna tuberkuloza je u porastu, te postoje i sojevi koje su otporni na sve lijekove. Razlog tome je što je ovo jedan fascinantan patogen kojeg smo počeli upoznavati tek u zadnjih 10 godina.

FRONTAL: Da li radiš još na nekim projektima iz polja medicine i kojim?

KOVAČIĆ: Da, trenutno radim na nekoliko projekata. Sa timom patologa, molekularnih biologa i genetičara, radim na istraživanju Alzheimerove bolesti, koristeći laboratorijske miševe. Ova dva projekta radim paralelno, a suština je testiranje efekta određenih spojeva sa kojima smo u kontaktnu na dnevnoj bazi, na centralni nervni sistem. No, ova studija je tek počela te veoma je interdisciplinarna. Rezultati ove studije bi mogli biti polarizirajući, no naša misija jeste otkrivanja objektivne istine.

FRONTAL: Tvoja inovacija će se naći u novembru na međunarodnom takmičenju u Berlinu. Koliko ti to znači i kakva su očekivanja od tog takmičenja?

KOVAČIĆ: Ovo je jedna jedinstvena životna prilika za malde inovatore iz tehnologije i društva. Sama poenta ove konferencije i finalnog takmičenja jeste spajanje inovatora sa onima koji imaju sredstva da te ideje pretvore u stvarnost. Mnogi ovu konferenciju zovu i najboljim naučnim događajem godine, jer jednostavno okuplja samo one ljude koji rade na samom frontu nauke. Bit ću okružen nobelovcima, direktorima najvećih industrijskih kapaciteta u biotehnologiji, svjetskim akademicima i naučnicima, te investitorima. Šta god da bude, poznanstva koja se tu mogu ostvariti mogu da lansiraju nečiju mladu karijeru do nemjerljivih visina. Ogromna je čast što sam odabran da budem tokom ta četri dana u novembru u tom okruženju, te planiram da to iskoristim maksimalno. Iako ne bi bilo loše osvojiti jedno od prva tri mjesta tokom finala, planiram izvući najbolje iz ove konferencije.

FRONTAL: Kakve planove imaš za budućnost kao mladi naučnik?

KOVAČIĆ: Ono na što sam trenutno fokusiran jeste pronalazak univerziteta/instituta koji raspolaže kapacitetima potrebnim za nekoga ko se bavi onim čime se lično bavim. Planiram završiti bachelor studiji, ili ovdje ili se prebaciti na neki veći univerzitet vani, te potom upisati medicinu. Malo drugačije sistem funkcioniše na zapadu; medicina se ne može bez bachelora upisati, tako da gledam izgraditi plodnu akademsku karijeru u istraživanju zaraznih bolesti, neurodegeneracije i primjene nano-fizike u medicini, te svoje iskustvo iskoristiti tokom studiranja medicine.

 

Autor: Danka Savić

 

 

 

 

 

 

 

 

 
Twitter
Anketa

Da li biste prije radili u javnom preduzeću za 1000 KM ili u privatnoj firmi za 1500 KM?

Rezultati ankete
Blog