Region

Mogu li povišice u srpskom zdravstvu zaustaviti odliv radnika?

Vlada Srbije je rebalansom budžeta obezbijedila sredstva za povećanje zarada za oko 600.000 zaposlenih u javnom sektoru, koje će iznositi od osam do 15 odsto.

Najveći rast plata od 15 odsto dobiće medicinske sestre i tehničari, potom ljekari 10 odsto. Zaposleni u prosvjeti svrstani su u grupu kojoj će plate biti uvećana za devet odsto, u kojoj su još sudije, tužioci, zaposleni u sudovima i tužilaštvima, u ustanovama socijalne zaštite, kao i pripadnici bezbjednosnih službi i snaga.

U zemlji u kojoj oko 350.000 zaposlenih prima minimalac od 27.000 dinara, a ostatak radne populacije godinama ne može da dosegne davno obećanu prosječnu zaradu od 500 evra, za očekivati je da je svako povećanje plata izaziva pozitivne reakcije poput zadovoljstva premijerke Srbije Ane Brnabić zbog, kako je rekla, prvog pozitivnog rebalansa budžeta.

"Kada kažem pozitivni rebalans to znači da ga imamo zato što smo povećali prihode. I ovim rebalansom do kraja godine želimo da taj višak prihoda raspodelimo, tako da vratimo nešto građanima Republike Srbije, pre svega kroz povećanje plata i podršku penzionerima", navela je Brnabić.

Rade Panić, predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zaposleni u toj oblasti ipak samo djelimično zadovoljni, zbog toga što se za sada ne zna za koliko će plate biti uvećane nemedicinskom osoblju, ali i zbog vještačkih podjela izazvanih neprimjenjivanjem platnih razreda.

"Ove godine ponovo jedna takva najava koju mi vidimo isključivo kao pokušaj Ministarstva da posvađa i zaposlene unutar zdravstva, a isto tako pokušavaju i da nas posvađaju sa građanima, odnosno pacijentima, da se ne bi videlo koliko loše rade i šta to sve loše rade. Da podsetim, mnogi naši radnici, posebno ti nemedicinski, rade za zarade koje su ispod te minimalne zarade", kaže Panić.

Jedan od motiva za povećanje zarada u pojedinim državnim službama, prema riječima Ivana Nikolića iz Ekonomskog instituta, svakako je i masovan odlazak radne snage u inostranstvo, kao što je to slučaj sa zdravstvenim radnicima.

"Naravno da je motiv stimulisati zaposlene u pojedinim sektorima, da pre svega, pruže bolji kvalitet. Ali u pojedinim delovima poput zdravstva želja je bila da se na ovaj način ljudi odvrate od odlaska u inostranstvo. To ni u kom slučaju neće promeniti tok, ali će ublažiti loše posledice uočene prethodnih godina", kaže Nikolić.

Međunarodni monetarni fond je više puta savjetovao da bi povećanja trebalo da idu do šest odsto, ali su se u Vladi ipak odlučili za duplo veće uvećanje zarada.

Zbog toga Šoškić nije iznenađen ovom odlukom vladajućih struktura, koje u pripremama za buduće izbore pribjegavaju i ovakvim potezima.

"Nije neobično da se u nekom političkom ciklusu, kada se izbori najavljuju i očekuju da se rade ovakvi potezi koji suštinski i kratkoročno mogu da donesu neku iluziju o boljitku, ali suština se ne može promeniti, da plate u jednoj zemlji mogu biti dugoročno samo posledice onoga što se u toj zemlji stvara", zaključuje Šoškić.

 

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Twitter
Anketa

Na šta najviše trošite novac?

Rezultati ankete
Blog