Politika

Zbog neusvajanja Revidirane strategije Srpska se povukla iz Nadzornog tijela za ratne zločine u BiH

Republika Srpska se povukla iz Nadzornog tijela za procesuiranje ratnih zločina u BiH i to zbog neusvajanja Revidirane strategije, koja predviđa da se ratni zločinci privedu pravdi do 2023. godine - potvrdio je za ATV direktor Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina Republike Srpske.

Jasno je, kaže, Milorad Kojić, da bošnjački političari opstruišu usvajanje Revidirane strategije, jer bi se dokazalo da su najteži ratni zločini počinjeni nad Srbima. I upravo je  ministar SDA Semiha Borovac bez obrazloženja povlačila usvajanje Revidirane strategije je sa dnevnog reda. 

Takođe, srpski ministri, PDP-ov Igor Crnadak i SDS-ovi Mirko Šarović i Dragan Mektić su bez pogovora su prihvatili takvo postupanje, pravdajući se ranije da je bilo bolje da se povuku. Upravo zbog toga, nema ni propisa koji bi omogućio da se predmeti ratnih zločina riješe u određenom roku. 

"Neću učestvovati u radu nadzornog tijela dok se ne usvoji Revidirana strategija na predmetima za rad na ratnim zločinima. Zbog čega? Zato što nadzorno tijelo treba da održava nekakve sjednice i da razmatra nekakve strateške ciljeve i strateške mjere kojima je rok istekao prije tri godine. Smatram da je apsolutno nedopustivo i suvišno da raspravljamo o nekoj strategiji koja više ne važi", kaže Kojić.

Činjenica je da su Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina podržale Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije, OEBS i međuanrodne institucije, kao i Visoki sudski i tužilački savjet BiH, koji je i učestvovao u ozradi strategije. Prvi čovjek Vlade Republike Srpske danas poručuje - za opstrukcije su odgovorne zajedničke institucije BiH. 

"Republika Srpska je zainteresovana da se taj dokument donese, i da se to pitanje riješi. Valjda 25 godina poslije rata trebalo bi podvući crtu i to pitanje riješiti. Očito da im nije u interesu da se to riješi", kaže Radovan Višković, premijer Republike Srpske.

Revidiranom strategijom po prvi put uvela bi se disciplinska odgovornost za tužioce koji predmete ne procesuiraju u roku. Sudije i tužioci u BH Sudu i tužilaštvu rasteretili bi se manje složenih predmeta, ali bi preuzeli odgovornost na procesuiranje ratnih zločina. Više od 200 manje složenih predmeta bili bi prebačeni na entitete. 

 

Izvor: ATV
Blog