Zanimljivosti

Žena koja je izmijenila matematiku

Pobjegla je pred nacistima, samo da bi se suočila s novim izazovom: biti prihvaćena u Akademiji.

1939. godine, tada 46-godišnja Hilda Geiringer, bježeći od nacističke prijetnje u Evropi došla je u New York sa svojom ćerkom Magdom. Geiringer je bila talentovana matematičarka, Židovka iz Beča.

Šest godina je tražila bijeg od nacističke prijetnje u Evropi. U to vrijeme je pobjegla u Tursku, bila u Lisabonu i izbjegla je nacistički logor. Njezin dolazak u SAD trebao je otvoriti novo, i daleko bolje, poglavlje.

Ali to je donijelo druge izazove, piše BBC.

Prva žena koja je predavala primijenjenu matematiku na njemačkom univerzitetu, Geiringer je bila poznata kao inovativni mislilac koja je svoj matematički uvid primijenila u druge nauke. No u SAD-u se decenijama borila za povratak svog statusa.


To nije bilo zbog njenog talenta ili nedostatka istog: ona je bila dio rane avangarde u primijenjenoj matematici iz 20. vijeka u vrijeme kada je to polje pokušavalo da pronađe institucionalni legitimitet i nezavisnost od čiste matematike. Geiringer je pomogla u unaprjeđenju područja primijenjene matematike, postavljajući temelje na kojima se danas zasnivaju mnogi dijelovi nauke i inženjerstva.

"Moram raditi naučno", napisala je u pismu 1953. predsjedniku Wheaton Collegea u Massachusettsu. "To je možda najdublja potreba u mom životu."

Hoće li joj biti dopušteno da ispuni tu potrebu - i pod kojim okolnostima - bilo je, nakon toga kako će uspjeti pobjeći od nacista, jedno od najvećih pitanja njenog života.

Hilda Geiringer je rođena u Beču 1893. U vrijeme kada se od žena uglavnom očekivalo da se udaju, njeni roditelji zauzeli su drugačiji stav i ohrabrili školovanje svoje kćeri. Poslali su je u višu srednju školu, a zatim joj platili studij matematike i fizike na Univerzitetu u Beču.

Dok je tamo bila, Geiringer je studirala kod nekih od najprestižnijih evropskih matematičara s početka 20. vijeka, uključujući Ernst Mach (misleći na Machov broj) i njenog doktoranda Wilhelma Wirtingera (poznatog po Wirtingerovim derivatima). Doktorirala je matematiku 1917. godine; sljedeće godine njena disertacija u kojoj se bavila naprednom trigonometrijom i razvila generalizovanu teoriju za Fourierov niz u dvije varijable, objavljena je u Mjesečniku za matematiku i fiziku (Monatshefte für Mathematik und Physik).

Wirtinger joj je osigurao položaj u Berlinu kao pomoćnik urednika matematičkog časopisa "Jarhbuch über die Fortschritte der Mathematik". Godine 1921. postala je asistent Richardu von Misesu, direktoru  Instituta za primijenjenu matematiku na Univerzitetu u Berlinu (sada Univerzitet Humboldt u Berlinu). U svom se radu na Institutu Geiringer bavila statistikom, teorijom vjerojatnosti i matematičke teorije plastičnosti.

I šest godina kasnije, u dobi od 34 godine, Geiringer je postala više od asistenta: postala je prva žena predavačica („Privadozent“) na univerzitetu. Bila je prva žena u Njemačkoj koja je preuzela takvu ulogu u primijenjenoj matematici.

Godine 1933. Geiringerov talenat prepoznat je kada je imenovana za asistenta. Ali nacistička stranka je iste godine preuzela njemačku politiku.

Stranka je donijela zakon kojim se „ne-arijevcima“ zabranilo da obavljaju funkcije u državnim institucijama. Zajedno sa stotinama drugih židovskih intelektualaca, Geiringer je izgubila svoj univerzitetski položaj.

Zajedno s kćerkom Magdom, rođenom iz Geiringerova braka s kolegom matematičarom, koji je završio razvodom, morala je otići. Nakon kraćeg boravka u Briselu, ona i Magda preselili su se u Istanbul.

Tada je turski predsjednik Mustafa Kemal Ataturk pokrenuo reforme u cijeloj državi kako bi modernizovao zemlju i visoko obrazovanje nakon nezavisnosti od Osmanskog carstva. To je uključivalo dobrodošlicu za 200 njemačkih učenjaka, među kojima su bili von Mises i Geiringer. 

Geiringer je bila uspješna u Istanbulu. Sprovela je nekoliko istraživanja i objavila je 18 članaka na engleskom jeziku, Ali i ovom poslu je ubrzo došao kraj. Turski profesori počeli su mijenjati židovske izbjeglice na univerzitetu, a Geiringer je bila jedan od tih zamijenjenih. Ataturk je umro 1938. godine., a to je značilo i kraj zaštite i reformi u kojim su uživali i Židovi.

Nakon Atatürkove smrti, odlazi s ćerkom u Pennsylvaniju, gdje je radila kao lektor na koledžu. Na Univerzitetu Brown u Providenceu u Rhode Islandu držala je i predavanje iz mehanike. Kasnije je predavala i u Massachusettsu i na Harvardu. 

Ali, nikada na američkom univerzitetu nije pronašla položaj jednak onome koji je imala u Njemačkoj i Turskoj, najviše zbog predrasuda prema ženama.

Boravila je i u Wheatonu, koji joj je dodijelio počasni doktorat iz matematike, sve do odlaska u penziju 1959. godine, a iste godine primljena je u članstvo Američke akademije umjetnosti i nauke.

Čak i ako Hilda Geiringer nije postigla baš ono što je željela, nikada nije odustala od potrage za onom što je najveća potrebom u njenom životu.

 

Frontal

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Twitter
Anketa

Na šta najviše trošite novac?

Rezultati ankete
Blog