Vijesti

"Evroatlantske integracije BiH": Bez uspostave prava ne možemo da se maknemo ni u EU niti bilo gdje

Danas je u Banjaluci održana druga javna diskusija na temu „Evroatlantske integracije BiH“, a u organizaciji Udruženja građana Nova ideja RS 2030.

U uvodnom dijelu diskusije predstavljeni su rezultati istraživanja „Stavovi građana Republike Srpske o evroatlantskim integracijama“ koje je sprovedeno u septembru 2018. godine, a na uzorku od 1000 punoljetnih građana Republike Srpske, tri fokus grupe sa studentima iz Banjaluke i Istočnog Sarajeva, kao i sa članovima Boračke organizacije Republike Srpske.

Učesnici diskusije u uvodnom izlaganju su bili bivši ambasador BiH u EU Igor Davidović, savjetnik za spoljnu politiku u kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Ana Trišić-Babić, generalni sekretar i član Glavnog odbora PDP-a Milko Grmuša i profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Đorđe Vuković.

Predstavljena istraživanja su pokazala da ulazak u EU podržava 60,1% stanovnika Republike Srpske, a u NATO 12,0%. Bivši ambasador BiH u EU Igor Davidović je istakao da je podrška u vrijeme kada su započeti pregovori sa EU o stabilizaciji i pridruživanju iznosila 78%.

„U vrijeme kada smo započinjali pregovore sa EU o stabilizaciji i pridruživanju, a to je bilo 2005. godine, dok je prva runda obavljena u januaru 2006. godine, podrška je tada bila 78%. Dakle, ona nije doživjela neki veliki pad ali u principu ide dole što je vrlo prirodno, jer sve zemlje koje su ikada pregovarale i koliko je javnost više saznavala o tome o čemu se pregovara i šta je cilj, toliko je ta podrška procentualno opadala", kazao je Davidović.

On je naglasio da se u tim početnim fazama osjećao snažan entuzijazam koji je bio podjednako izražen i u kategoriji građana, ali i političkih zajednica, te da je svoj pad doživio baš u kategoriji političkih zajednica.

"Ja sam više puta naglasio da je entuzijazam svoju prvu eroziju i pad doživio baš u kategorijama političkih zajednica, pa prvenstveno političkih lidera. Međutim, ne možemo optužiti samo političke lidere da su oni negativno iskazali svoj stav ili da je ta procentualna podrška u njihovom taboru ponajviše padala samo zato što su bili u strahu za svoju poziciju i svoju moć, nego realistično je da je EU vodila politiku onakvu kakvu vodi i sada, a to je najbolje iskazano kroz razmišljanje francuskog predsjednika Makrona. Veoma destimulativno", naglasio je Davidović i dodao:

"Potpuno je slobodan izbor svake zajednice i svake države da li će stupiti u pregovore o članstvu u EU i da li će stupiti u pregovore u vojni savez NATO.  Sve zemlje Zapadnog Balkana su opterećene problemom uspostave prava, a bez toga nećemo moći da se maknemo ni u EU niti bilo gdje. Prema tome, sva polemika koja se vodi o tome je polemika koja se vodi na našem domaćem terenu i za naše potrebe."

Ana Trišić-Babić se osvrnula na same početke uspostavljanja odnosa BiH i NATO saveza.

„Odnosi BiH, Republike Srpske i Srbije sa NATO-om su jako komplikovani. Uvijek se trebamo vratiti u istoriju šta se ovdje sve dešavalo prije nekih 20-25 godina, da bismo mogli znati gdje se sada nalazimo i u kojem pravcu idemo. NATO se pred kraj rata u BiH 1995. godine i sam na neki način svrstao na drugu stranu, bombardujući položaje VRS u ljeto 1995. godine. Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma NATO je postao dio BiH, samim tim što su svi učesnici u pregovorima u Dejtonskom sporazumu potpisali i dozvolili da NATO snage uđu u BiH i rasporede se", objasnila je Trišić-Babić.

Ona je istakla da BiH ne može ići prema NATO-u ili bilo kojoj drugoj integraciji ako nema saglasnost jednog ili drugog entiteta.

„Republika Srpska je prije svega neintegrisana sama sa sobom. Ne postoji niti jedna strategija u Republici Srpskoj, koja kaže ajde da vdimo gdje smo za deset godina. Nemamo uopšte o tome ideju. Mi imamo pustu zemlju. Nekada mi imamo o sebi predstavu kao da svi na svijetu ništa drugo ne rade, pogotovo u najvećim centrima moći, nego razmišljaju kako nas da privole da im mi priđemo, a mi sami sa sobom nismo načisto i puštamo da se dodatno dezintegrišemo kao zemlja", istakao je  generalni sekretar i član Glavnog odbora PDP-a Milko Grmuša.

"Sve ove priče kada pričamo šta će nama uopšte BiH, pa nama u Banjaluci je najpotrebnija. Ne treba nama BiH da pravimo ne znam kakav bh. identitet, ona nama treba kao tržište. Jer sa BiH i tim tržištem, Republika Srpska ima ozbiljne razvojne šanse. Ključni arugment u svakom dijalogu sa partnerima u Sarajevu, Mostaru i FBiH, treba da bude mi nećemo da se zaustavimo na integracijama BiH, mi tražimo dalje integracije, mi želimo da se intgrišemo i sa regijom."

Profesor Đorđe Vuković smatra da jedina slika koja danas opstaje u Republici Srpskoj jeste svakodnevno naglašavanje kako je NATO bombardovao Srpsku i Srbiju.


„Svaki čovjek, svaka politička zajednica mora da vidi gdje je, s čim raspolaže, kakve opasnosti vrebaju, da zna šta je prošla i da znaju šta je to javni interes. Šta znači za Republiku Srpsku stvaranje neprijateljskog okruženja, šta znači produbljivanje antagonizama sa onima sa kojim dijeli budućnost?! Mi imamo stalno pothranjivanje strahova. Još su žive rane bombardovanja, još se svakodnevno naglašava u knjigama i medijskim i političkim narativima da je NATO bombardovao Republiku Srpsku i Srbiju i da je time uticao na ishod rata. I samo ta slika danas opstaje", kazao je Vuković.

 

 

Frontal/Danka Savić

 

 

 

 

 

 

 

 

Twitter
Anketa

Na šta najviše trošite novac?

Rezultati ankete
Blog