Vijesti

Javna diskusija „Mapiranje ljudskih prava u medijima: kršenje prava novinara/ki“ održana u Banjaluci

Javna diskusija „Mapiranje ljudskih prava u medijima: kršenje prava novinara/ki“ održana je danas u Banjaluci.

"Namjera ovog projekta je da pokažemo na koji način se tretiraju ljudska prava u medijima i kako reaguju profesionalna novinarska zajednica, nevladine organizacije i institucije vlasti. Ključna teza je bila kako je moguće da novinari koji se svakodnevno suočavaju sa različitim oblicima kršenja njihovih ljudskih prava istovremeno kroz medijske sadržaje krše prava ranjivih grupa. Fokusirali smo se na nekoliko ranjivih grupa, žene, posebno žene žrtve porodičnog nasilja, na povratnike i izbjeglice, novinare i novinarke ali postoji prostor da se govori i o predstavljanju LGBT populacije u medijima kao i predstavljanje djece", kazala je u uvodnom obraćanju Borka Rudić, generalni sekretar Uduženja BH novinara.

Ona je posebno istakla potrebu da se u javnosti više govori o zaštiti novinara koji kako je kazala "ne traže status službene osobe, već da budu štićeni zbog svoje profesije".

"Mi ne tražimo da novinar bude službena osoba, već da bude osoba koja će biti štićena zbog svoje profesije. Službena osoba je ograničavajući status za novinare i na neki način ruši integritet nezavisnosti novinarske profesije. Zbog toga je jako važno da se u javnosti govori da ne želimo biti službene osobe jer je to politički spin", naglasila je Rudićeva.

Siniša Vukelić, predsjednik BHN Kluba novinara Banja Luka i član UO Udruženja BH novinari kazao je da su ljudska prava moralni kompas za dobrog novinara.

"Ne možete biti dobar novinar ukoliko ne poznajete i ne poštujete kroz autorske tekstove osnovna ljudska prava", poručio je Vukelić.

Kada je riječ o pravima novinara i novinarki, Vukelić smatra da se većina njih na dnevnoj osnovi suočava sa ozbiljnim kršenjem sopstvenih prava, ali da je istovremeno „zabrinjavajući nedostatak solidarnosti među kolegama, posebno u oblasti kršenja  radnih  prava i odnosa unutar redakcija“. 

Predstavljajući istraživanje o stanju ljudskih prava novinara i novinarki u BiH, istraživač i psiholog Srđan Puhalo naveo je da je 2012. bilo oko 20 slučajeva kršenja različitih prava novinara u BiH, u šta spadaju fizički napadi i prijetnje, radni sporovi, mobing, politički pritisci i ostalo. Taj broj se povećao na  56 slučajeva u 2018. godini.

„Još uvijek imamo znatan broj ljudi koji su spremni da napadaju novinare i da im prijete, a to je poruka svim novinarima šta mogu očekivati ako profesionalno i pošteno rade svoj posao. Pritisci sa kojima se svakodnevno susreću novinari u svom poslu najčešće dolaze od političara na vlasti (oko 38 posto)“, rekao je Puhalo i dodao da  oko 50 posto ispitanih novinara tvrdi da su izloženi političkim pritiscima, a od vlasnika medija pritiske osjeća njih 28 posto. "Svaki četvrti novinar rekao je da urednici vrše pritisak na njegov rad“, naglasio je Puhalo. 

Četvrtina novinara koji su učestvovali u istraživanju rekli su da se susreću sa autocenzurom, a veoma česta je i pojava cenzure te izmjene tekstova od strane urednika. Čak 50 posto novinara izjavilo je da se zakon o slobodi pristupa informacijama ne poštuje, a veliki problem su i dekriminalizacija klevete i zaštita povjerljivosti izvora. Ekonomska sigurnost za više od polovine anketiranih novinara predstavlja najveći izvor nezadovoljstva.

„Možda je to jedan od glavnih razloga zbog kojih se mnogi novinari u BiH danas drže 'na kratkom vezu', a ne usuđuju se da progovore o kršenjima svojih prava“, kazao je Puhalo.

Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka osvrnula se na radna prava novinara koja se krše, a o kojima novinari i novinarke jako malo pričaju.

"Postoji niz institucija koje su zadužene da prate i trebaju reagovati na kršenja radnih prava novinara, ali pitanje je koliko je efikasna zaštita koju ove institucije mogu da pruže. Sudeći prema svim dosadašnjim analizama i izvještajima, vrlo je neefikasna. Ogromna većina novinara nema adekvatne ugovore o radu, neki rade godinama bez ikakvog ugovora“, navela je Dardić.

Na diskusiji je predstavljena i platforma Mediji za ljudska prava Mapiraj.ba koja nudi mogućnost za sistemsko praćenje i javno prezentovanje slučajeva kršenja ljudskih prava novinara i svih drugih građana, a posebno ranjivih i marginalizovanih grupa.

Po prvi put u BiH platforma Mapiraj.ba omogućava monitoring kršenja ljudskih prava u BiH, njihovu javnu prezentaciju i praćenje djelovanja državnih i drugih institucija u zaštiti osoba čija su prava ugrožena. Ova platforma će na jednom mjestu povezati sve učesnike informacionog procesa: novinare, građane, civilno društvo i institucije lokalne vlasti.

 

 

Frontal/Danka Savić

 

Twitter
Anketa

Gdje planirate doček Nove godine?

Rezultati ankete
Blog