Društvo

Metju Fild: Ženino mjesto je u domu… Parlamenta!

Ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild (Matthew Field) objavio je blog o nasilju nad ženama u politici, a povodom kampanje "16 dana aktivizma". Blog prenosimo u cjelini.

"Zajedno sa mnogim drugim diljem Bosne i Hercegovine, Britanska ambasada obilježava “16 dana aktivizma” u borbi protiv nasilja nad ženama.  Zašto samo 16 dana, upitaćete, i šta to znači za ostalih 349?  Određivanjem perioda posebnog fokusa od 25. novembra (Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama) do 10. decembra (Međunarodnog dana ljudskih prava), usmjeravamo pažnju na različite oblike nasilja koje se vrši nad ženama, sa nadom da ćemo motivisati i dati dodatnu energiju borbi protiv ovog fenomena tokom cijele godine.

Želim da se usmjerim na poseban vid nasilja nad ženama, napade koji su usmjereni na žene u javnom životu, posebno u politici.  Kakvo je iskustvo žena u “domovima” parlamenata?  Ove godine, Westminister Foundation for Democracy je provela važno istraživanje na ovu temu u BiH.  Po prvi put, principom direktnog razgovora, istraživanje je detaljno sagledalo iskustva 89 političarki iz cijele zemlje, sa različitih nivoa.

Rezultati su uznemirujući.  Velika većina je prijavila stalno uznemiravanje i zlostavljanje povezano sa njihovim aktivnostima u politici, a koje se jasno formira u model nasilja i intimidacije.  I, da, veliki je broj muškaraca koji proživljavaju ovu vrstu pritiska i kritike.  Ali, postoje posebne odlike ovog nasilja nad ženama u politici zbog kojih je njihovo iskustvo teže, a posljedice za bh. društvo u cjelini puno ozbiljnije.

Žena u politici u BiH će najvjerovatnije iskustiti verbalno i emotivno zlostavljanje od strane svojih političkih oponenata i u krugu svoje stranke.  Najvjerovatnije će iskusiti napade u vezi sa njihovim fizičkim izgledom, uključujući i kritike da izgledaju privlačno ili ne, da su previše ili nedovoljno ženstvene, da su previše ili nedovoljno dominantne.  Susretati će se sa optužbama za veze sa drugim političarima, da su “preko kreveta” došle do pozicije, da su loše supruge ili majke, da su promiskuitetne ili nedovoljno zainteresovane za muškarce.  Njihovi partneri i djeca također mogu biti mete napada.  Vjerovatno će iskusiti i prijetnje smrću, silovanjem ili drugim nasilnim radnjama, ili će se od njih tražiti seksualne usluge.  A, ako progovore o tome, napadi će se najvjerovatnije pojačati.

“Napravili su fotomontaže na kojima je izgledalo da sam ja nečija ljubavnica.  Izdavali su obavještenja da sam ja u kojekakvim odnosima sa gradonačelnikom.  Moja porodica je prošla kroz grozan period.”

Istraživanje je teško čitati, kao i primjere koji su navedeni.  Ali, nije teško naći takve primjere, posebno na online portalima ili na profilima istaknutih žena na društvenim mrežama u BiH.  Priroda, slikoviti detalji i otrovnost takvih napada su puno gori od onih usmjerenih na muškarce u politici.  Ponižavajući i omalovažavajući su, sa namjerom.  Poruka takvih napada je da se ženama kaže da im nije mjesto u javnom životu.

“Svaki put kada bih sišla niz stepenice skupštine da stanem za govornicu, a to sam često radila, čula bih komentare: Misliš da si pametna? Možete li zamisliti da prolazite pored njih, a oni komentarišu vašu zadnjicu, smiju vam se.  ‘Srećo, jesi li se to udebljala?’  Nijednom muškom kolegi se to ne govori.  Ne možete biti profesionalni, niko vas ne poštuje.”

Zašto se ovo dešava? Najvjerovatnije jer slika žene koja ima bitnu ulogu u donošenju odluka, dodjeli resursa i liderka je, mnogima predstavlja prijetnju.  I zbog toga takvi napadi, kratkoročni i dugoročni, imaju za krajnji cilj isjerivanje žena iz politike i gušenje njihovih glasova.

Ali, ova vrsta ponašanja ne dolazi samo od muškaraca.  Rodni stereotipi i predrasude su prisutni u razmišljanjima i žena i muškaraca.

“Nakon razgovora o nekom zakonu, žena, novinarka, bi stala ispred Bijele sale u parlamentu i pitala me o muževoj karijeri, i zašto sam obučena tako kako jesam, i u novinama bi bila objavljena moja slika sa komentarom kako mi se torba slaže sa čizmama.  A, mog kolegu bi pitala o stvarima o kojima sam ja govorila na sjednici”.

BiH nije usamljena u suočavanju sa ovim izazovima, i isti modeli se vide diljem svijeta, uključujući i u Ujedinjenom Kraljevstvu.  Ali, ne suprostavljanje je sigurno dijelom razloga niske stope zastupljenosti žena u politici u ovoj zemlji.  2018. godine, 23,55% izabranih u zakonodavna tijela na državnom i entitetskim nivoima su bile žene, čime je BiH na 92. mjestu u svijetu.  Kvote su dovele do dostizanja ovog nivoa, ali sve dok se nasilje nad ženama u javnom i političkom životu smatra “normalnim” i sve dok se to ignoriše, što je izjavilo dvije trećine ispitanica u istraživanju, onda veliki broj potencijalnih predstavnica i liderki neće smatrati da se isplati platiti tako visoku cijenu.

Istraživanje u zaključku daje određene ideje o tome šta se može uraditi da se ova pitanja riješe, uključujući i unapređenje određenih zakonskih rješenja.  Snažno ohrabruje stranke, parlamente i druge institucije da imaju jasna pravila ponašanja kojima će se rješavati pojave seksualnog i drugih vrsta uznemiravanja.  Poziva medije da detaljno pregledaju svoje uređivačke politike i uklone sve pristrasnosti usmjerene protiv žena, te da sagledaju kako predstavljaju žene u politici i napade na njih.  Istraživanje također govori o tome kako agencije za sprovođenje zakona i pravosudne institucije trebaju obučiti svoje uposlenike da ozbiljno i detaljno istražuju takve napade, uključujući i online nasilje.  Političke stranke mogu uraditi više da osnaže žene u svojim strankama tako što će rodnu jednakost uvrsiti kao princip u svojim stranačkim dokumentima i strukturama, i što će stvoriti okruženje koje će omogućiti poboljšanja.

U svemu ovome i svi mi imamo ulogu.  Ostalo je malo manje od godinu dana do narednih izbora u BiH.  Svi zajedno trebamo ukazati na pristrasnost i nasilje kad mu svjedočimo, i štititi prava političarki da imaju glas i da ga koriste, kako bi pokazali da vjerujemo da žene imaju mjesto u političkom životu.  Kada svi progovorimo i reagujemo na negativne pristrasnosti, stavove i ponašanja, stvorićemo bolje okruženje za sve nas."

 

Frontal

 

 

Twitter
Anketa

Zamislite da imate dijete staro 18. godina, šta biste mu savjetovali?

Rezultati ankete
Blog