Zanimljivosti

Sedam nevjerovatnih pljački i jedno pojedeno umjetničko djelo

Muzeji rijetko imaju veze sa nevjerovatnim avanturama, ali neke priče o izgubljenim i čudesno sačuvanim umjetničkim djelima sasvim sigurno — nisu dosadne.

Krađa remek-djela, zakopana na groblju, pa spaljena

Šesnaestog oktobra 2012. godine počinjen je jedan od najvećih zločina 21. vijeka: kriminalci su iz muzeja „Kunsthal“ u Roterdamu ukrali sedam slika u vrijednosti od 100 do 200 miliona dolara, a među njima i djela Pabla Pikasa, Pola Gogena, Anrija Matisa, Kloda Monea. Iako se alarm oglasio, policija nije imala vremena da uhvati kradljivce — ostali su u muzeju samo nekoliko minuta. Kada je holandska policija našla njihov trag u Rumuniji i uhapsila jednog od njih, majka osumnjičenog, uplašena za sudbinu svog sina, prvo je zakopala ukradene slike na seoskom groblju, a zatim ih iskopala i spalila u kaminu. Nakon šest godina, rumunska spisateljica Mira Fetiku dobila je anonimno pismo u kojem je navela da je jedna od Pikasovih slika zakopana ispod drveta u rumunskoj provinciji Tulča i tamo su je zaista i našli. Međutim, onda se ispostavilo da je u pitanju trik dvojice reditelja Barta Bala i Iva Degrijea, koji su to zamislili kao dio umetničkog projekta posvećenog lažnim slikama.

Lopovi koji su htjeli samo da opomenu

Iz umjetničke galerije „Vitvort“ 2003. godine ukradena su tri umjetnička djela: Pikasova slika iz plave faze, Gogenov „Tahićanski pejzaž“ i Van Gogov „Ulazak u Pariz sa konjima“. Nekoliko dana nakon anonimnog poziva, slike su pronađene u napuštenom javnom toaletu sa porukom: „Nećemo ih krasti, samo smo željeli da vam skrenemo pažnju na užasan bezbjednosni sistem“. Kradljivci nikada nisu pronađeni.

Katastrofalna bezbjednost u Kairu

Nepoznati lopovi su 2010. godine isjekli okvir i usred dana ukrali Van Gogovu sliku „Vaza sa cvijećem“, vrijednu 50 miliona dolara iz muzeja u Kairu. Pokazalo se da alarmni sistem u muzeju nije radio i da je od 43 nadzorne kamere radilo samo njih sedam. To nije prvi nestanak tog platna — 1978. godine je već bilo kradeno, ali nekoliko godina kasnije slika je vraćena. Nije poznato gdje je ono sada.

Spajdermen ukrao pet slika očaran njihovom ljepotom

Čuveni lopov Vjeran Tomić, zvani Spajdermen zbog sposobnosti penjanja po zidinama, ukrao je 2010. godine pet poznatih djela Matisa, Pikasa, Braka, Ležea i Modiljanija, vrijednih 110 miliona evra, iz Muzeja moderne umjetnosti u Parizu na zahtjev čuvenog antikvara Žan-Mišela Korveta. Kasnije su saučesnici uhapšeni, ali još se ne zna gdje su slike.

Na suđenju je Tomić priznao da je u početku trebalo da uzme samo jednu sliku — Ležeovu „Mrtvu prirodu sa svijećama“, ali potom je, očaran ljepotom slika, zgrabio još četiri. Želeo je da ukrade i šestu — Modiljanijevu „Ženu sa plavim očima“, ali portret mu je „rekao“ da će, ako to učini, žaliti do kraja života.

Najveća pljačka muzeja u istoriji

Najveća muzejska pljačka u istoriji počinjena je 1990. godine. Dvojica kriminalca prerušena u policajce, u podrumu muzeja „Izabela Stjuart Gardner“ u Bostonu, vezala su dva čuvara lisicama i ukrala 13 slikarskih remek-djela u vrijednosti od 500 miliona dolara. Među njima je bila „Oluja na Galilejskom moru“ — jedini poznati Rembrantov morski pejzaž, „Koncert“, jedno od 35 preživelih djela Johanesa Vermera, kao i djela Manea, Flinka i Degaa.

Uprkos činjenici da je muzej ponudio nagradu od pet miliona dolara i da su najbolji istražitelji FBI bili angažovani u istrazi, slike nikada nisu pronađene, a prazni okviri i dalje vise na njihovom mjestu.

Slika ukradena štapom za pecanje

Prije 20 godina, „Portret žene“ Gustava Klimta bez traga je nestao iz galerije moderne umjetnosti Riči Odi u Pjaćenci. Tokom istrage iznjete su najneočekivanije verzije — prema jednoj od njih slika je iznjeta štapom za pecanje kroz otvor na plafonu. Platno je uvršteno na listu najtraženijih umjetničkih djela i procjenjeno je na 60 miliona evra.

U decembru 2019. godine platno je neočekivano pronađeno: baštovan koji je čistio korov primijetio je nišu u zidu sa metalnim vratima, a iza nje sliku zamotanu u vreću za smeće. Stručnjaci još nisu utvrdili njenu autentičnost, ali osoblje galerije uvjereno je da je to original. Kako je slika završila u zidu i da li je tamo provela sve te godine i dalje je misterija.

Pojedena instalacija od 150.000 dolara

Umjetnik Mauricio Katelan napravio je tri verzije instalacije pod nazivom „Komičar“, koja se sastoji od pravih banana zaljepljenih na zid trakom. Prve dvije su prodate za po 120.000, a treća za 150.000 dolara. Početkom decembra, umjetnik Dejvid Datuna prišao je radu na sajmu umjetnosti „Art Bazelu“ u Majamiju, uzeo bananu sa zida i pojeo je. Datuna je svoju akcijsku predstavu nazvao „Gladni umjetnik“ i rekao da je banana od 150.000 dolara dobrog ukusa.

Policija nije uhapsila Datuna, a autor djela je izjavio da je banana samo ideja i da neće izgubiti na vrijednosti zamjenom voća. Petnaest minuta nakon incidenta banana je jednostavno zamjenjena novom.

Slika „Uspavana žena s crnom vazom“

Smatra se da je djelo mađarskog avangardnog umjetnika Roberta Berena nestalo, a jedini dokaz njegovog postojanja bila je crno-bijela fotografija sa izložbe iz 1928. godine. Međutim, 2009. godine kritičar umjetnosti Nacionalne galerije u Budimpešti Gergeli Barki gledao je sa kćerkom dječji film „Stjuart Litl“ i iznenadio se kada je primijetio poznatu sliku kako visi iznad kamina u dnevnoj sobi u Litlovoj kući. Barki se javio filmskoj kompaniji i otkrio da je filmski dizajner kupio sliku za 500 dolara u antikvarnici u Kaliforniji i ostavio je sebi nakon snimanja. Slika je 2014. godine vraćena u Mađarsku i prodata za 229.500 evra.

 

Izvor: Nezavisne novine
Blog