Srijeda, 10.12.2025.
1 C
Sarajevo

Srećan Vaskrs

Vaskršnja poslanica patrijarha srpskog Irineja

Danas je proleće dušama našim:

Hristos iz groba kao sunce zasija,

Mračnu buru grehova naših odagna.

Njega pesmom veličajmo jer se proslavi!

(Pashalna bogoslužbena pesma)

Kada posle duge i hladne zime grane rano proleće, celokupna
priroda i tvorevina Božja obraduje se suncu, njegovim toplim zracima i njegovoj
energiji koja sve i sva, bez razlike, obasjava i greje. Tada sve slavi Gospoda,
Davaoca sunca i proleća. Tako i mi, braćo i sestre i draga deco duhovna, posle
ledene i užasne zime greha – osobito posle ubistva Bogočoveka Isusa Hrista na
Veliki Petak, na Golgoti – videvši danas Hrista Vaskrsloga, radosno kličemo i
pojemo: Danas je proleće dušama našim! Hristos – Sunce života sa Istoka – iz
groba vaskrse i zasija! Mračnu buru grehova naših odagna! Njega pesmom
veličajmo jer se proslavi! Zato smo danas radosni, zato zajedno sa anđelima na
nebesima i sa svim ljudima ovoga sveta likujući pevamo: Hristos vaskrse iz
mrtvih, smrću smrt porazi i onima u grobovima život darova.

Među mnogim izrazima kojima crkveni pesnici veličaju Hrista
Vaskrsloga, zapažamo i naziv Proleće. S pravom Ga tako nazivaju jer Gospod Isus
Hristos jeste Proleće našeg novog života. To nije slučajna pesnička
konstrukcija. Tu nije reč o proleću kao godišnjem dobu, već je posredi duboko
poimanje smisla i značenja proleća kao početka, novog života prirode i svega u
njoj.

Do Vaskrsenja Gospoda Isusa Hrista, odnosno do Njegovog
prethodnog silaska u ad, bili smo u okovima greha i smrti, u adu preispodnjem.
Smrt je gospodarila nad nama. Sišavši u grob, On razruši ad, pokida okove greha
i smrti i oslobodi nas. Objašnjavajući bogočovečansku tajnu silaska Hrista
Spasitelja u grob, Njegovog boravka u njemu i Njegovog Vaskrsenja, sveti
apostol Pavle likujući pita: Smrti, gde ti je žalac? Ade, gde ti je pobeda? U
tajni Vaskrsenja, odnosno u tajni Vaskrsloga Gospoda Hrista, sadržana je naša
pobeda nad grehom, smrću i đavolom. Zato je i bilo potrebno da Hristos postane
Emanuil što znači – Bog sa nama, tojest da uzme na Sebe svu našu ljudsku
prirodu i da je nerazdeljivo i nesliveno, sjedini sa božanskom prirodom u
jednoj i jedinstvenoj bogočovečanskoj Ličnosti Svojoj. Da kao Bogočovek pobedi
adamovski greh neposlušnosti Bogu i Ocu i satre posledice prvorodnoga greha.
Bogočovek Hristos, a ne samo Bog ili samo Čovek, pobedi satanu, greh i smrt! Tu
tajnu pobede Gospod je najavio i prilikom kušanja, posle Njegovoga krštenja u
reci Jordanu, rekavši: „Idi od mene, satano, jer stoji napisano: Gospodu Bogu
svojemu poklanjaj se i njemu jedinome služi” (Mt. 4, 10).

Podsećajući vas na ove jevanđelske istine, pozivamo vas da
danas, na dan Vaskrsenja, budemo istinski i suštinski pričasnici novog i večnog
Života, novog i večnog Proleća, Hrista Gospoda. „Neka danas, niko ne plače zbog
greha i sagrešenja, jer oproštaj iz groba zasija”, uzvikuje sveti Jovan
Zlatoust. Neka se više niko ne boji smrti jer nas od nje oslobodi Spasitelj,
Koji krsnom smrću Svojom ugasi smrt i oslobodi one nad kojima je ona vladala.
Mi danas slavimo Hrista Vaskrsloga. Slavimo smrt smrti, slavimo razrušenje ada,
slavimo početak novog života, slavimo Uzročnika svega toga, Jedinog
Blagoslovenog i Proslavljenog u vekove vekova.

Na istini Vaskrsenja Hrista Spasitelja, Koji je Vaskrsenjem iz
mrtvih Sebe položio, ne samo kao krajeugaoni kamen Crkve Svoje, već i vere svih
nas koji se krstismo u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, utemeljena je sva naša
vera, i nada, i ljubav. Mi verujemo i ispovedamo Njega „Koji je vaskrsao u
treći dan, po Pismu”. Bez Vaskrsloga Hrista Gospoda, naša vera ne bi samo bila
prazna već bi se i raspršila poput mehura od sapunice. Sveti apostol Pavle,
koji je na poseban način doživeo Istinitog i Vaskrslog Gospoda Isusa Hrista,
zaključuje: „Ako Hristos ne vaskrse, uzalud je vera naša” (IKop. 15, 17). To je
iskustvena vera Apostola narodâ i Crkve Hristove. Neka bi dao Bog da i mi,
iskusivši danas Hrista Vaskrsloga, smelo i bez straha pevamo: Hristos vaskrse!

Za razliku od apostola Pavla, drugi sveti apostoli, koji su
doživeli strahotu Velikog Petka, kao i svete žene mironosice, na drugačiji
način su doživeli Vaskrsenje Hristovo. Na vest da je Hristos vaskrsao i da se
javio Kifi, tojest apostolu Petru, i „nekima od žena”, obuze ih strah i trepet,
a neki posumnjaše. Umesto radosti i vere, njih obuze strah i sumnja. U sumnji u
vest, da je Učitelj vaskrsao, najdalje je otišao sveti apostol Toma koji bez
mnogo razmišljanja reče: „Dok ne vidim rane od klinova i ne metnem prst u rane
od klinova, neću verovati.” Ništa čudno i neobično, ako se ima u vidu kroz
kakve su duhovne borbe i stradanja prošli sveti apostoli! Strašni sud Velikog
Petka, sud nad Bogočovekom Hristom, ostavio je još strašnije posledice na
svetim apostolima i onima, koji su išli za Njim i koji su se nadali, da će ih
On osloboditi okova rimskog ropstva. Njihova nada i njihova vera bila je
ugrožena dok su gledali strašno sudilište nad Njim, dok su gledali kako
nemilosrdni i surovi čovek, sudi i na krst raspinje Učitelja njihovog i
Čovekoljubivog Spasitelja sveta. Strah iznutra i strah spolja, strah od
Sinedriona, od Pontija Pilata, od Judejâ, strah odasvud! Strah je obuzeo
učenike i apostole i oni se raziđoše na sve strane kao ovce bez pastira.
Znajući dobro njihova srca, njihove strahove i njihove pomisli, Gospod dolazi
među njih javljajući im, da je vaskrsao i poručuje im: „Ne bojte se, ja pobedih
svet” (Jn. 16, 33), i: Ne budite neverni nego verni!

Danas On dolazi i nama, braćo i sestre, uplašenima i
preplašenima. Uplašenima od globalnog svetskog poretka i besporetka, od velikih
i malih inkvizitora, a i od novih Pilata, koji ponovo sude i presuđuju istini i
pravdi, i ponovo prete Golgotom, nasleđu Božjem na zemlji. I nama On poručuje
danas: Ne plašite se! Ja sam s vama i pobedih svet! Verom prepoznajući u Njemu
Pobednika svakoga greha i svake nepravde i smrti, ohrabrimo se i ne plašimo se
onih koji, ne znajući šta čine, još pitaju: šta je Istina? Mi pak, iskusivši
Vaskrsloga Gospoda kao Istinu nad istinama, danas, sabrani oko Njega na
duhovnom Sionu, slavimo Ga i veličajmo, jer Mu dođoše „sva bogoprosvećena
svetila sa Zapada, od Severa i mora, i od Istoka deca Njegova, slaveći Ga kroz
vekove”. „Danas je dan Vaskrsenja, ozarimo se toržestvom!” kliče crkveni pesnik
i dodaje: „Zagrlimo jedni druge, recimo braćo i onima koji nas mrze i svima sve
oprostimo Vaskrsenjem!” Neka iz naših grla, a pre toga iz naših srca, poteče
pesma i slavljenje Hrista koji nas proslavi. Svepobednim i sveradosnim
pozdravom Hristos vaskrse! još jedanput pozdravljamo sve vas, draga deco svetosavska
u otadžbini i u rasejanju širom sveta. Vaskrs je praznik svepravoslavnog
jedinstva i svehrišćanskog zajedništva. U ime Hrista Vaskrsloga pozivamo vas na
jedinstvo i slogu u Crkvi Njegovoj. Ko nije u jedinstvu sa Crkvom, koju On
steče krvlju Svojom, nije ni sa Njim, Hristom Gospodom.

Bez Hrista nema Crkve, a Crkva nikada nije bez Hrista. Zato van
Crkve nema spasenja. Van Crkve je usamljeni, „autonomni”, bezdomni čovek, sa
svojom neposlušnošću Bogu i Crkvi, sa svojim egoizmom i protivljenjem Duhu Svetome,
poput Adama izgnanog iz raja. Takve ljude Sâm Gospod naziva vratima pakla koja
neće nadvladati Crkvu Božju.

Posebno pozdravljamo našu stradalnu braću i sestre na Kosovu i
Metohiji koji, iako u okovima neslobode, obespravljenosti i diskriminacije, danas
sa nama slave pobedu Dobra nad zlom, Života nad smrću, Hrista Vaskrsloga nad
demonskim silama tame.

Sa istom ljubavlju u Vaskrslom Hristu Gospodu i toplim molitvama
danas pozdravljamo i svu našu braću i sestre u Dalmaciji i Lici, na Kordunu, u
Baniji, Slavoniji i Baranji.

Sa radosnim pozdravom Hristos vaskrse! pozdravljamo svu našu
braću i sestre u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hrcegovine, Crnoj Gori,
Sloveniji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, naročito ove poslednje
koji, na čelu sa svojim nepravedno utamničenim Arhiepiskopom, stradaju za
jedinstvo Crkve i za čistotu vere pravoslavne.

Posebno se danas molimo Pobeditelju greha, smrti i ljudske
nepravde, za našu u Hristu Gospodu braću i sestre na Bliskom Istoku i u
Ukrajini, sa željom i molitvom da svetlost Hristova Vaskrsenja razagna tamu
greha koja se nadvila nad njima i da prosvetli um i dušu sejačima mržnje prema
svetom Pravoslavlju i ozari ih mirom i svetlošću istine.

Neka Vaskrsli Hristos Gospod pokida okove nepravde, bezakonja i
licemerstva kojima sinovi bezakonja okovaše Arhiepiskopa ohridskog i
Mitropolita skopskog g. Jovana koga preko nas pozdravlja čitava pravoslavna
vaseljena i čitav pravdoljubivi svet.

Molimo se Vaskrslom Hristu Gospodu da vas ljubav Božja uvek i
neprestano ispunjava. Još jedanput vas srdačno pozdravljamo sveradosnim
vaskršnjim pozdravom:

 

Popularno ove nedelje

Krnjić ponovo oborio usvajanje Pravilnika za novi granični prelaz Gradiška

Člana Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić ponovo je oborio...

Vazduh nezdrav u šest gradova

U Banjaluci, Tuzli, Brodu, Prijedoru, Lukavcu i Doboju vazduh...

Zelenski priznao realnost oko Krima i članstva u NATO-u. “Nemamo snage”

Ukrajina ima realističan pristup budućem članstvu u NATO-u i...

Dodik o regulacionom planu “Malta 1” u Banjaluci

Podržavam zahtjeve građana banjalučkog naselja Rosulje da se ne...

Teme

Krnjić ponovo oborio usvajanje Pravilnika za novi granični prelaz Gradiška

Člana Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić ponovo je oborio...

Vazduh nezdrav u šest gradova

U Banjaluci, Tuzli, Brodu, Prijedoru, Lukavcu i Doboju vazduh...

Zelenski priznao realnost oko Krima i članstva u NATO-u. “Nemamo snage”

Ukrajina ima realističan pristup budućem članstvu u NATO-u i...

Dodik o regulacionom planu “Malta 1” u Banjaluci

Podržavam zahtjeve građana banjalučkog naselja Rosulje da se ne...

Čović: Federalizam obezbjeđuje jednak glas sva tri konstitutivna naroda

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je sinoć u...

Milan Nedeljković će biti novi šef BMW-a

Srbin Milan Nedeljković preuzeće 14. maja 2026. dužnost predsjednika...

Ševe, Strele ili o sarajevskim snajperistima Armije BiH

Sjećam se jednog razgovora u kojem je Boro Kontić...

Povezani članci

Popularne kategorije