izvor: Novo vrijeme
Naučinici vjeruju da se trenutno nalazimo u periodu najvećih fundamentalnih promjena još od Industrijske revolucije. Ovaj period se u naučnim krugovima još naziva i „Sveobuhvatno doba interneta“ odnosno IoE, a ono ima dubok uticaj na pojedince, poslove, društva i kompletne države. Prema analizi Ciscoa, ovo IoE obuhvata poslove u vrijednosti od čak 19 triliona američkih dolara.
Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o globalnom razvoju interneta i web tehnologija općenito, pokazao je neke zaista fascinantne podatke o uticaju virtualnih mreža na svjetske ekonomije. Mnoge razvijene zemlje su se brzo adaptirale na digitalno doba, dok su neke, poput Rusije, još uvijek u tranzicijskom periodu, što je iznenadilo autore ovog istraživanja.
U deset digitalno najrazvijenih zemalja spadaju, očekivano, zemlje Skandinavije, Azijski tigrovi i zemlje Zapadne Evrope. Finska, Švedska i Norveška vode u poretku ekonomija svijeta čije su kompanije već odavno prihvatile nove informacijske tehnologije i ojačale privredu svojih država. Danska i Island se takođe, nalaze na na samom vrhu. Azijski tigrovi (Singapur, Hong Kong, Južna Koreja i Tajvan) su u prvih 20. Holandija, Švicarska, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su u prvih deset. Regionalno gledajući, najbolje rezultate u internet bankarstvu, robnoj razmjeni i općenitom digitalnom razvoju, vodi Evropa. Slijede je Azijske države, pogotovo gore pomenuti Azijski tigrovi, te Sjeverna Amerika.
Naša zemlja se nalazi na, može se reći vrlo dobrom 68. mjestu, s obzirom na to u kakvom se stanju nalazi infrastruktura Bosne i Hercegovine, a pogotovo njena ekonomija. Sa indeksom od 3.99 naša zemlja je u rangu Brazila, Tajlanda i Južne Afrike. Ispod nas su države poput Kuvajta, Grčke, Bugarske, Rumunije, Srbije itd.
U regiji su digitalno najrazvijeniji Slovenci sa indeksom od 4.60, te su tako 36. država svijeta na ovoj listi Svjetskog ekonomskog foruma. Hrvatska je 46., a Crna Gora 52. u poretku. Makedonija ima indeks od 4.19 i zauzima 57. mjesto. Zanimljivo je to da smo u regiji upravo mi i Makedonci napravili najveći napredak u posljednjih godinu dana. U odnosu na 2013. godinu obje ove države su napredovale za tačno 10 mjesta u poretku.
Primjera radi, Slovenija je napredovala za samo jednu poziciju.
Indeks se određivao po kvalitetu infrastrukture, pristupačnosti interneta i broju kvalifikovanih odnosno informatički pismenih osoba u državi. Pored toga, gledala se i kvalitativna iskorištenost virtuelnog prostora, kako individualna/lična tako i poslovna.
Kada je u pitanju naša država konkretno, od gore pomenutih parametara se najviše ističe kvalitet informatičke izobrazbe po kojoj je Bosna i Hercegovina na visokom 13. mjestu u svijetu. Indeks iznosi 5.4.
