Od registara do vaučera. U tom opusu se kreće briga bh. političara za nastradale u majskim poplavama. Nastale štete još nisu u potpunosti ni zbrojene, a kamoli nadoknađene, a obilne kišne padavine prouzrokovale su nove. Kroz nekoć probijene kanale koji su poslužili da voda istekne iz naselja, ovaj put, tri mjeseca nakon, voda se ulila u gradove, te poplavila kuće građana. Mještani dobojskog naselja Matuzići opet su pod vodom. Ogorčeni su na vlasti koje nisu ništa uradile na sanaciji odbrambenog nasipa.
Nove poplave koje su od početka avgusta zahvatile BiH uništile su ili oštetile više od hiljadu domaćinstava samo na području Federacije BiH. Vodena bujica i odroni izazvani velikom kišom ponovo su mnoge ljude istjerali iz kuća, te uništili veliki broj kuća, automobila i druge imovine. Pod vodom se ovaj put našla i tvornica namještaja Jadrina u Gračanici, koja upošljava 300 radnika. Šteta je totalna, kaže vlasnik Ramiz Grapatić:
"Ovo je totalna katastrofa. Ja u ovom momentu ne mogu ni da sagledam posljedice šteta, a ono što je najgore – ne mogu da predvidim kako se oporaviti i kako krenuti. Situacija je više nego alarmantna. Ostali smo bez strojeva, bez repromaterijala – bez išta.“
No to ne brine pretjerano bh. političare. Tek je Vlada Federacije BiH, na telefonski održanoj sjednici u srijedu, donijela odluku da područjima pogođenim elementarnim nepogodama hitno uputi 1,75 miliona evra. Ti novci u poplavama stradalim građanima ne znače mnogo jer vlasti još uvijek nemaju sistem raspodjele sredstava, smatra ekonomski analitičar Duljko Hasić:
"Da se izvući zaključak iz majskih poplava da je zaista velika neusklađenost između entitetskih i nepostojanja odgovarajućih državnih propisa. Prirodne nepogode, poput ovih koje su se desile, ne poznaju administrativne granice i zato bi država morala imati više kompetencija kako bi se barem mogle sanirati posljedice i koordinirati ukupna aktivnost sa jednog mjesta.“
BiH do sada se nije pokazala kao sistem koji je sposoban da se brzo oporavi od bilo kakve krize, pa tako ni od poplava. Potvrđuje to i odnos prema privatnim kompanijama koje su stradale u poplavama, a koje su prepuštene same sebi. Očuvanje radnih mjesta mora biti prioritet ako ove vlasti žele izbjeći potpuni kolaps, ocjenjuje ekonomista Erol Mujanović:
"Brzina oporavka će zavisiti s jedne strane od toga koliko budemo kao država i kao sistem sposobni da prikupimo i da kanališemo pomoć i sredstva na pravi način. Kad kažem na pravi način mislim primarno na privatni sektor, odnosno kompanije, znači koliko efikasno ćemo uspjeti da sačuvamo radna mjesta, koliko efikasno ćemo uspjeti da pomognemo kompanijama da sačuvaju radnu snagu i proizvodnju. U cijeli taj segment naravno da stavljam i obuhvatam i sve one koji se bave poljoprivredom.“
Nakon majskih poplava štete su procijenjene na oko dvije milijarde evra. Novih procjena još uvijek nema. Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović kratko je objasnila kako će majske i avgustovske poplave u Republici Srpskoj biti tretirane na isti način u jedinstvenom registru štete. Valjda je premijerka mislila i na avgustovske vaučere, sa kojima ljudi ni ne znaju šta će. Sve to je zamazivanje očiju, te klasična prevara ljudi, smatra ekonomski stručnjak Aleksa Milojević. Navodi niz mjera koje su vlasti mogle, ali nisu uradile:
"Da smo uveli progresivne poreze na dohotke građana, da smo u PDV-u uveli stopu na luksuzne proizvode od npr. 25 posto, koliko je u Švedskoj, mi smo mogli da saniramo štetu i da poslije toga budemo i ekonomski jači i socijalno zdraviji. Međutim, vlast se okrenula zaduživanju.“
Nove poplave donijele su velike štete. Građani kojima su domovi već drugi put u tri mjeseca pod vodom gube snagu. Gotovo su u bezizlaznoj situaciji. Njihove vapaje ne čuju oni koji će im tražiti glasove u oktobru. A bez pomoći vlasti, oporavak će biti izuzetno težak, smatra Milojević:
"Ja mislim da se država uopšte neće oporaviti, da će ona izraziti potpunu nemoć. Ona neće da promijeni metod vladanja, neće da počne da brine za narod. Ova vlast misli samo na sebe.“
Za pomoć i sanaciju šteta nastalih tokom majskih poplava na donatorskoj konferenciji skupljeno je oko 85 miliona evra. No tri mjeseca nakon tih poplava nije urađeno ništa. S druge strane, a s obzirom da je izborna godina, potpredsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić pribojava se mogućih zloupotreba:
"Sad je otvoreno puno mogućnosti za manipulaciju. Izborno je vrijeme i bojim se da ta sredstva ne budu korištena za kupovinu izbora. Ako vi kažete u jednom selu mi ćemo vam sanirati štetu, dobićete – vi ste uticali na glasače.“
izvor: slobodnaevropa.org
