Prije nego što odgovorimo na to pitanje, sigurno ćemo se složiti da bi bolje zvučalo „ostvarimo“, „stvorimo“, možda i „proizvedemo“ dohodak. Što se gramatike tiče, većina glagola stranog porijekla s nastavcima -isati, -irati ili -ovati spadaju u dvovidske, što znači da su i svršenog i nesvršenog vida. Primeri: „Doktor operiše“ (obavlja operaciju, nesvršeno), „Doktor namjerava da ga operiše“ (obavi operaciju, svršeno). „Sutra ćemo početi da asfaltiramo“ (da prekrivamo ulicu asfaltom), „Hajde da asfaltiramo i lijevu stranu“ (prekrijemo je asfaltom). „Ti ovdje komanduješ“ (naređuješ), „Vrijeme je da komanduješ napad“ (narediš).
U primjerima kao „Time je garantovan dobitak“, „Izgleda da se drogirao“, „Ona je to komentarisala jednom rečenicom“ glagol je nesumnjivo svršenog vida. Uprkos tome, govornicima kao da se čini da glagol nije svršen ako nema prefiks, pa u navedenim rečenicama često kažu zagarantovan, nadrogirao, prokomentarisala, što je takođe ispravno.
Najviše se u tu svrhu upotrebljava prefiks iz-. Mnogi glagoli na iz- znače neku varku ili svjesno prikrivanje stvarnosti, kao u iskonstruisati, izmanipulisati, izrežirati (incident) naspram režirati (predstavu), žargonsko izdriblovati ’prevariti’ naspram sportskog predriblovati, isfolirati itd. Drugi se, međutim, po značenju ne razlikuju od osnovnog glagola: izlakirati je isto što i lakirati, istestirati što i testirati, a to važi i za izreklamirati, istetovirati, isfenirati, iskompromitovati, iskomplikovati, iskontrolisati itd.
Svi oni su zabilježeni u Matičinom jednotomniku i ne može se poreći da postoje. Nisu baš uzori dobrog stila, ali ih ne možemo proglasiti pogrešnim, jer u jeziku postoji ono što se zove redundancija – istovremena upotreba dvaju ili više sredstava da se izrazi isto značenje. Javljaće se sigurno i novi, kao što nam pokazuje upravo pomenuti „izgenerisati“, a nama jedino ostaje da poželimo da ih ne bude previše.
Izvor: NIN
