Peri je bio sekretar za vrijeme krize u BiH i na toj poziciji je ostao do 1997. godine, i smatra da je upravo u to vrijeme i sam, na poziciji koju je tada obavljao, doprinio kvarenju odnosa sa Moskvom.
Prema njegovom mišljenju, upravo je razmještanje NATO snaga u BiH 1995. godine, nakon završetka rata, bio početak kvarenja odnosa s Rusijom. Loš trend je, prema njegovim riječima, nastavljen naredne godine, kada je donesena odluka o širenju NATO-a na istok, čemu se Rusija protivila.
"Bili smo zaista na dobrom putu da stvorimo dobre odnose između američkih trupa i njih, ali onda smo 1996. najavili da ćemo širiti NATO. Kao što sam i ranije govorio, ja nisam protivnik širenja NATO-a, ali to što smo uradili bilo je prerano", rekao je on.
Kako prenosi vašingtonski politički portal "The Hill", Peri je rekao da je u BiH barem postojao sporazum sa Rusijom na način da se misijom komanduje pod istim komandnim lancem. Danas, kaže, tako nešto bilo bi teško izvodljivo u Siriji.
"Odluke koje smo s Rusima donosili te 1996. i 1997. godine danas ne bih mogao da zamislim", rekao je on. Dodao je da ne spori da je Moskva odgovorna za posljednje krize koja se odnosi na Ukrajinu, ali je dodao da su SAD u proteklih 20 godina uradile barem isto toliko pogrešnih stvari koje su kod Rusa izazvale osjećaj da ih ne poštuju.
Najveća zabrinutost kod njega je, kako je istakao, mogućnost da se svijet nalazi na ivici nove trke u nuklearnom naoružanju i da postoji rizik početka nuklearnog rata.
Dodatan problem, po njegovom mišljenju, predstavlja obnavljanje dijela nuklearnog arsenala SAD do 2025. godine, čiji će troškovi iznositi više od 700 milijardi dolara, a koji bi bili nepotrebni ako ne bi bilo rasta konfrontacije sa Rusijom i drugim zemljama.
"Potrošiti taj novac za te namjene mi se ne čini razumnom opcijom, posebno zato što postoje drugi načini kako se može zaštiti zemlja", rekao je on i dodao da je imperativ zaustaviti "glupu trku u naoružanju" s Rusijom.
Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, smatra da se odnosi Rusije i Amerike, i generalno, velikih sila prema našem regionu bitno prelamaju i na situaciju unutar BiH.
"Recimo, vrlo dobro znamo da je pozicija Rusije vrlo otvorena u smislu saradnje i podrške prema RS. I ova, sasvim sigurno ‘jednostrana naklonjenost’ jednom dijelu BiH se prelama na unutrašnje odnose i ima posljedice na politički život cijele zemlje", rekla je Topićeva.
Ona misli da, uprkos tome, građani BiH mogu vrlo malo uticati na stavove velikih sila kako će se one ophoditi prema nama, iako, kako je podsjetila, velike lobističke kuće dobijaju veliki novac pokušavajući promijeniti odnos velikih prema nama.
"Međutim, uprkos svemu tome, mislim da građani nemaju previše mogućnosti da utiču na velike, jer, budimo pošteni, oni ne mogu bitno uticati ni na domaće političke aktere", zaključila je ona.
Izvor: Nezavisne
