Pozivajući arhitekte koji djeluju na svjetskoj arhitektonskoj sceni, premda se fokusiraju na lokalne probleme, prevazilaze lokalni kontekst promišljanja i arhitektonske produkcije, obraćajući se široj arhitektonskoj javnosti.
Tema dana arhitekture Banjaluka 2018. Herit.City – tiče se grada i nasljeđa.
Nasljeđe je postalo dio globalne realnosti, shvaćeno kao kolektivni prostor bez granica (fizičkih i imaginativnih), koji promoviše zajedničke identitete i gradi inkluzivnija društva.
Dr Igor Marić, predsjednik Saveza inžinjera i tehničara Srbije i potpredsjednik Udruženja arhitekata Srbije, održao je uvodno predavasnje na temu Regionalizam u srpskoj modernoj arhitekturi, napravivši presjek kroz srpsku arhitekturu druge polovine dvadesetog te prvih dekada dvadeset i prvog vijeka. Kroz predavanje je podsjetio publiku na veze moderne arhitekture s narodnom arhitekturom i specifične regionalne i nacionalne elemente prevedene na jezik moderne arhitekture.
Nakon predavanja Igora Marića u Velikom salonu Banskog dvora otvorene su 3 velike izložbe:
• Arhitektonično – Ivan Antić, u produkciji Beogradske internacionalne nedelje arhitekture, kuratora Dijane Milašinović Marić i dr Igora Marića;
• Sunčana strana modernizma, kuratora Maroje Mrduljaša i Mire Stanić te
• Europa nostra – sharing heritage, sharing values.
Prisutnima se obratila Doc. dr Malina Čvoro s Arhitektonsko građevinsko geodetskog fakulteta u Banjoj Luci. Izrazila je radost što vidi mnoge okupljene kolege, sadašnje i bivše studente i zahvalila se Istraživačkom centru za prostor što četvrti put organizuje ove susrete.
Igor Kuvač je ispred organizatora Istraživačkog centra za prostor istakao kako se Dani arhitekture u Banjaluci organizuju isključivo na bazi volonterskog rada i entuzijazma svih članova tima, uključujući veliku pomoć grupe studenata.
Marić je predstavio izložbu Arhitektonično – Ivan Antić i lik i djelo jednog od najvećih srpskih arhitekata 20. vijeka.
Antićev obiman i nagrađivan opus sadrži brojna realizovana i projektovana arhitektonska djela, među kojima su Muzej savremene umjetnosti na Ušću, Muzej u Šumaricama (sa Ivankom Raspopović), Sportski centar “25 maj”, sportska hala “Pinki”u Zemunu, olimpijski bazen na Poljudu u Splitu, kompleks Dom pionira, sa zgradom RTB i pozorištem “Duško Radović” u Beogradu, hotela “Breza”u Vrnjačkoj Banji, “Narvik” u Kikindi, hotel “Hajat” u Novom Beogradu, zgrada SUP-a na Guberevcu, Dom “Politike” u Krupnju, i druga.
Ako prihvatimo tezu da djelo najbolje govori o čovjeku, njegovom karakteru, može se zapaziti da je jedina ideja kojoj je Antić cijeloga života služio, i kojoj je u potpunosti bio odan i posvećen, bila arhitektura. Za Antića je arhitektura prizma kroz koju u potpunosti vidi svijet, a arhitektonika kompleksan rukopis kojim je ispisivao stranice prostora.
Slobodan Peulić je upoznao publiku s izložbom Sunčana strana modernizma, koja se bavi periodom 1960-tih, kada na vrhuncu modernizacije i urbanizacije Jugoslavije, jadranska obala polazi kroz temeljni preobražaj bitno pokretanu ekonomijom i socijalnim dinamikama masovnog turizma. Jugoslovenska arhitektonska kultura je tada na svom je vrhuncu, a, neočekivano, upravo komodificirana i visoko normirana tipologija hotela postaje jedan od glavnih poligona arhitektonskih istraživanja.
Saša Zečević je predstavio izložbu Europa Nostra – sharing heritage, sharing values pozvavši prisutna da pogledaju izložbu i kroz iskustva i primjere koje predstavlja upoznaju se načinima prezentacije i finansiranja projekata iz oblasti kulturnog nasljeđa kako bi ih primijenili na afirmaciji našeg bogatog kulturnog nasljeđa.
Dani arhitekture Banjaluka nastavljaju se simpozijumom u petak i subotu koji će se održati u prostorijama Gradskog pozorišta „Jazavac“ . U tri bloka predavanja imaćemo priliku da upoznamo, poslušamo i diskutujemo sa nekoliko međunarodnih i domaćih predavača, dok je u nedjelju planirana stručno vođena posjeta spomenicima socijalističke Jugoslavije: Jasenovac (Kameni cvijet, Bogdan Bogdanović, 1966) i Kozara nacionalni park (Spomenik Revoluciji, Dušan Džamonja, 1972).
Izložbe možete pogledati do 11. juna.
Frontal

