državnog interesa koje će rangirati u tri kategorije. Prema neslužbenim
informacijama iz Vladinih krugova, taj popis više neće sadržavati 69
preduzeća, u kojima radi oko 110.000 radnika, nego bi se lista trebala
skratiti najvjerovatnije na 53 firme.
S nje bi, naime, trebale “odletjeti” sve turističke firme, poput
hotelskih Medena, Maestral, Makarska, Plat, Podgora, Živogošće, Korčula,
Orebić i ZRC Lipik, kojima je Vlada još lani namenila privatizacijsku
sudbinu. U kategoriju preduzeća koja su dosad nosila oznaku firmi od
posebnog državnog interesa, a iz čije se vlasničke strukture država
namjerava povući, ulaze i Borovo i Tiskara Vjesnik, a verovatno i Brijuni
Rivijera.
Najviše novca očekuje se od privatizacije Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.
Vladu na ubrzanje privatizacije prisiljava stanje na terenu. Državi nisu
potrebni vlasnički udjeli u stotinama firmi, od kojih većina ionako
proizvodi gubitke. U njihovu slučaju privatizacija predstavlja možda i
posljednju priliku za spas. S druge strane, Hrvatska se nalazi na pragu
EU, u kojoj državni kapitalizam baš i nije recept s kojim se uspješno
može nastupati na jedinstvenom tržištu, piše Jutarnji list.
(Bizlife.rs/Frontal)
