Godinama su
centralne banke u svijetu vodile politiku jeftinog novca. Prva i najistaknutija
je Evropska centralna banka (ECB), koja kupuje loše akcije i obveznice kako bi
spasila banke, pokušavajući da podstakne ekonomski rast i države koje su u
dugovima. Međutim, ono što oslobađa državne budžete od stotine milijardi nervira
štediše, jer su kamatne stope blizu nule.
Fiskalna
politika centralnih banaka izaziva nekontrolisanu poplavu novca na globalnom
nivou. Stručnjaci upozoravaju na nove finansijske mjehure. Recimo kod
nekretnina, cijene se ne povećavaju samo u njemačkim gradovima, jer u Londonu jednosoban stan lako može da košta
više od milion evra.
Sve više
novca se odmiče od realne ekonomije i ulazi u polje spekulacije. U svjetskom
kazinu odvijaju se izuzetno složene finansijske opklade – kockanje bez čekova i
bilansa. Pobjednici se znaju od početka – u Nјemačkoj, ali i širom svijeta,
bogati jednostavno postaju bogatiji.
"Ova
poplava novca prouzrokovala je opasnu preraspodjelu. Oni koji imaju, dobivaju
više", kaže profesor Maks Ote, ali sa niskim kamatama, svaki novac na
štednim računima jednostavno se topi.
Oni sa dugovima mogu biti srećni, ali i velike
kompanije koje žele da progutaju manje takođe mogu biti srećne, jer imaju mogućnost
da pozajmlјuju jeftini novac za svoje akvizicije. Zajedno sa liberalizacijom finansijskih
tržišta, poslovi sa novcem su se odvojili od realne ekonomije. Ali, danas nisu
samo banke oni kojima je potreban stalni izvor novog, jeftinog novca, potreban
je i državama, kako bi kontrolisali svoje nagomilane dugove.
Šta se
događa sa našim novcem? Predstoji li nam nova kriza? Sve to možete pogledati u
dokumentarnom filmu ”Poplava novca – kako bogati postaju bogatiji”.
Frontal/D.M.
