Srbija može da računa na znatne kineske investicije, o čemu svjedoči 13 potpisanih sporazuma i memoranduma, uključujući dogovor o modernizaciji pruge Beograd-Budimpešta i izgradnji novog bloka Termoelektrane "Kostolac".
Da Kina namjerava da razvije infrastrukturu u istočnoj i centralnoj Evropi potvrđuje i odluka Pekinga da izdvoji još tri milijarde dolara u novom investicionom fondu, uz postojeću kreditnu liniju od 10 milijardi dolara.
Rijetke su zemlje u kojima premijer najmnogoljudnije zemlje svijeta boravi četiri dana. Donio je konkretne ponude i projekte na kojima će zajedno raditi srpska i kineska strana.
Dragan Stevanović iz Ministarstva privrede kaže da su za Ministarstvo svi ti sporazumi izuzetno važni, jer će realizacija projekata doprinijeti rastu kao i tome da se naša domaća operativa i industrija stave u funkciju, što je posebno važno u trenutku kada, kako kaže, imamo fiskalnu konsolidaciju.
Dobre vijesti i za firme u stečaju – 24 kineske kompanije zainteresovane su za privatizaciju 12 srpskih preduzeća, među kojima je i "Simpo" iz Vranja. Poseban pečat poseti kineskog premijera dali su donacija Srbiji od četiri i po miliona evra i sporazum o izgradnji pruge Beograd-Budimpešta.
"Moja kompanija je specijalizovana za izgradnju željeznice. Želimo da donesemo nove tehnologije u Srbiju. Od srpske vlade očekujemo da podrži nove direktne investicije iz Kine i da poboljša poslovni ambijent", kaže Šan Kvanšeng, direktor građevinske kompanije iz Kine.
Analitičari su saglasni da bi konkretna korist za Srbiju mogla da bude unaprijeđena infrastruktura i energetski sektor, što otvara vrata ozbiljnom biznisu.
"Za privredu Srbije je jako važno da se obnovi infrastruktura, prije svega ona koja povezuje Egejsko i Jadransko more sa Beogradom i sa Panonskom nizijom. U ovoj saradnji može se desiti da se Srbija sa neke evropske periferije približi glavnim svjetskim trgovinskim tokovima", kaže Nikola Jovanović, programski direktor CIRSD-a.
Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić smatra da je posjeta kineske delegacije vrhunac jedne linije koja traje još od septembra 1977. godine, kada je Tito normalizovao odnose poslije Kulturne revolucije, i kada se Kina pokazala kao jedan od najpouzdanijih spoljnopolitičkih partnera i Jugoslavije i Srbije.
"Mislim da je ovo vrhunac jednog dugog i lijepog prijateljstva", istakao je Simić.
Predsjednik rimskog Instituta za međunarodne organizacije Franko Fratini smatra da je Srbija najveći dobitnik trećeg Samita Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, s obzirom na to da potpisani sporazumi otvaraju put novim investicijama iz Pekinga.
I njemački ambasador Hajnc Vilhelm ocjenjuje da je samit bio veoma dobar za Srbiju, ukazujući na značaj poruke Pekinga da će u sprovođenju projekata biti poštovani propisi Evropske unije.
izvor: Tanjug
