autor: Frontal
Došao je i taj 1. juli 2013. godine kada je susjedna Hrvatska zakoračila na velika žuto-plava vrata, a sa njegovim dolaskom bačena je sjenka na našu
privredu. Bilo je upitno šta će to BiH moći izvoziti, kada i na koja vrata.
Naime, ulaskom Hrvatske u EU predviđeno je da na samo dva
granična prelaza bude dozvoljen izvoz robe biljnog i životinjskoh porijekla iz
BiH, koja zahtijeva poseban inspekcijski nadzor.
Na sjeveru BiH je to granični prelaz Gradiška, na jugu
Bijača. Ovi granični prelazi, takozvani BIP-ovi (Border Inspection Post),
morali su biti potpuno spremni do 1. jula, međutim kako to inače bude u BiH,
sve je bilo upitno do zadnjeg trenutka.
Bijača je ekspresno izgrađena do 1. jula, a o modernizaciji
GP Gradiška i izgradnji obilaznice pričalo se gotovo do ulaska Hrvatske u EU.
Tada je i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Peter Sorensen, izjavio da BiH nema
vremena za gubljenje, te da granični prelazi moraju biti uspostavljeni kako bi BiH
nastavila uvoz i izvoz.
Deset mjeseci nakon što smo se našli na samim vratima EU,
prema riječima Ratka Kovačevića iz Odjeljenje za komunikacije Uprave za
indirektno oporezivanje BiH, Gradiška i Bijača funkcionišu potpuno normalno,
bez većih zastoja i čekanja.
Osnovni razlog za manjak gužve je činjenica da BiH ne
raspolaže sa velikim i različitim spektrom robe koja zadovoljava standarde
tržišta EU. Naime, izvoz mlijeka još čeka zeleno svjetlo Kancelarije za hranu i
veterinarstvo EU, a mliječna industrija je i najveći izvozni potencijal Bosne i
Hercegovina.
Početkom prošle godine, zbog straha da će na graničnim
prelazima Gradiška i Bijača biti velika opterećenja, nadležni organi su pričali
o otvaranju trećeg BIP-ovog prelaza, međutim sve je ostala samo priča, jer se
do sada pokazalo da za to nema potrebe.
Iz opštine Gradiška složili su se sa Kovačevićem, dodavši da
je njihova opština u svakom slučaju pokušala izvući najbolje iz ulaska Hrvatske
u EU.
"Sadašnji nivo izvoza je takav da je nakon ulaska
Hrvatske u EU izvoz stagnirao. Mi objektivno vjerujemo da ne postoji potreba za
treći BIP prelaz", objasnio je Mladen Krsmanović, savjetnik
načelnika.
Savremena
oprema na graničnim prelazima
Konkretni uslovi koje je BiH morala ispuniti kako bi GP
Bijača i GP Gradiška dobili mogućnost za prevoz pomenute robe jesu: objekti sa
sadržajima za pregled živih životinja, objekti za preglede proizvoda
životinjskog porijekla i ostalih roba neživotinjskog porijekla , oprema za rad
i informatičko uvezivanje svih graničnih prelaza, oprema za detaljne preglede,
uzimanje i čuvanje uzoraka i ljudski kapaciteti.
Iz Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine rekli su
da su u protekle dvije godine uz pomoć donatorskih sredstava, kao i uz pomoć
državnih organa, izgrađeni objekti koji imaju osnovne sadržaje na više
graničnih prelaza u BiH.
“Prateći iskustva koja se provode na granicama EU po pitanju
izgradnje objekata za pregled roba koje potpadaju pregledu granične
veterinarske inspecije uvidjeli smo da su ti objekti jako veliki, da imaju
velike kapacitete, da su skupi za izgradnju, kao i za održavanje, te da za naše
potrebe možemo ići sa manjim, znatno jeftinijim objektima koji će imati iste
sadržaje, ali u znatno manjem kapacitetu za šta smo dobili podršku i eksperata
iz EU. Ovakav objekat smo izgradili na GP Bijača, a objekti na GP Gradiška i GP
Orašje su izgrađeni i očekujemo i njihovo vrlo brzo otvaranje odnosno njihova
predaja na korištenje graničnim veterinarskim inspektorima”, objasnio je
Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.
On je dodao da su u proteklim godinama sve granične
veterinarske prelaze uvezali u jedan zajednički veterinarski informacioni
sistem, te da svaki prelaz posjeduje opremu za uzimanje, obradu i čuvanje
uzoraka za laboratorijske analize.
Most na
Savi
Krsmanović je objasnio da je most jedini sporan dio na
graničnom prelazu u Gradišci, te da su za izgradnju novog još prošle godine
otklonjene sve prepreke. Međutim, Ministar saobraćaja i veza RS Nedjeljko
Čubrilović je početkom ove godine izjavio da izgradnja mosta na Savi kod
Gradiške neće početi do polovine 2015. godine.
"Hrvatska se, potpomognuta politikom iz Sarajeva,
oglušila na sva naša traženja i molbe za početak izgradnje ovog mosta",
rekao je Čubrilović, napomenuvši da ta zemlja još čeka novac za izgradnju mosta
koji joj je obećala EU.
Krsmanović je napomenuo da je most i dalje problem, ali i da
su svjesni da on neće ući u funkciju još nekoliko godina.
Hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić istakao je da je most u Gradišci veoma važan za Hrvatsku.
"Nama je on ekonomski važan jer izgradnjom mosta planiramo privući jedan dio prometa na hrvatske autoceste što povećava godišnji promet autocestama i daje veći prihod", kazao je Hajdaš Dončić.
Po njegovim riječima, Hrvatskoj je iznimno stalo da se BiH i zemlje regije snažnije integriraju u evropske cestovne i željezničke koridore te se riješe i pitanja poput povezivanja hrvatskoga juga.
Revizija
Ugovora o graničnim prelazima
Kategorizacija graničnih prelaza između BiH i Hrvatske
definisana je Ugovorom o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske, koji je
krajem šestog mjeseca 2013. godine potpisan u Briselu. Kovačević je objasnio da
je tim Ugovorom jasno određeno koji su to granični prelazi gdje je dozvoljen
međunarodni promet roba i putnika, a koji su to prelazi za pogranični promet.
Međutim, prije nešto manje od tri mjeseca počelo je
formiranje mješovite komisije između BiH i Hrvatske koja bi uskoro trebala da
počne sa radom na izmjenama ovog ugovora.
Formiranjem komisije trebalo bi da počne rješavanje problema
kategorizacije granice između Hrvatske i BiH. Naime, od 1. jula 2013. na snazi
je nova kategorizacija graničnih prelaza između BiH i Hrvatske, koja je
definisana ugovorom na na koji mnogi, a najviše pogranične opštine u BiH, imaju
ozbiljne zamjerke, zbog čega se insistira
na izmjeni ugovora.
“Eventualna
izmjena jednog takvog ugovara, ne može biti jednostrana, već bi najviša tijela
u državi (u BiH je to Vijeće ministara BiH), morala formirati posebnu
zajedničku komisiju, koja bi eventualno, a na bazi zajedničkog dogovora
izvršila prekategorizaciju nekog od graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske”,
objasnio je Kovačević.
Zajednička komisija bi svakako trebala doprinijeti osavremenjavanju
graničnih prelaza, te njihovom korigovanju kako bi se zadovoljili zahtjevi
graničnih opština.
