autor: Maja Garača
Povodom izložbe ideja, inovacija i stvaralaštva “Inost
mladih 2014”, koja se otvara 23. aprila u Banjaluci, razgovarali smo sa Milanom
Đudurović predsjednikom Skupštine Saveza inovatora RS, o značaju istraživanja i
inovacija za naše društvo.
Savez sa svojim
članovima svake godina dobija brojne nagrade na sajmovima, koji je to proces
koji inovator sa dobrom idejom mora proći kako bi došao do uspješnog proizvoda?
Tačno,
SIRS svake godine sa inovacijama i inovatorima, a naročito mladim inovatorima,
posjećuje mnoge sajmove na kojima se izlažu novine u pojedinim oblastima
inovativnog rada, odnosno u nauci i tehnici. Ti sajmovi imaju takmičarski
karakter. Na njima se inovatori takmiče u kvalitetu i da tako kažem inovitetu
izložene inovacije. One koje budu najbolje, tj. njihovi autori dobiju priznanje.
Na taj način ocjenjujemo one najbolje od inovacija i autora.
Drugi
dio aktivnosti inovatora, ali i SIRS, je rad na reklami i obavještavanju
javnosti o vrijednosti inovacije i njene koristi kako za pojedinca tako i za
društvo. Ni to nije jednostavan posao jer smo mi u tranziciji i nemamo široku
podršku privrede za prihvatanje tih inovacija. Za primjenu inovacija, ako se
dokaže da je kvalitetna i primjenjiva, potrebana su velika materijalna
sredstva, potrebno je znanje i iskustvo u primjeni novih tehnologija sa čim mi
ne raspolažemo u dovoljnoj i potrebnoj mjeri.
Kako patentirati
ideju?
Sljedeći korak je prijava patenta Institutu za
intelektualnu svojinu, odnosno registracija patenta. Ako se utvrdi da tako
nešto ne postoji, odnosno da se razlikuje od svih dosadašnjih metoda i
postupaka rada i da se takav uređaj može napraviti, da se sa njim dobija veća i
bolja količina rada ili proizvoda, onda Institut izdaje rješenje da je to
jedinstven metod i proizvod pa se kao takav može patentirati, a kao paten i
prodati.
Koliko su značajni
projekti EU za inovacije?
Projekti EU veoma su interesantni i značajni za RS i njenu
privredu. Međutim, radi stanja u kojem se nalazi naša privreda i društvo u
cjelini mi ne možemo u potpunosti da odgovorimo na taj izazov nego se od
slučaja do slučaja uključimo u te projekte. Za njih su potrebni dobri
stručnjaci i poznavaoci zakonskih propisa, tehnika i tehnologija čemu nismo
dorasli pa se i ne možemo jednostavno u njih uključiti. Za njih su potrebni i
uvježbani timovi.
Za ekonomski razvoj,
država mora da podstiče inovacije, koliko inovatori zapravo doprinose
ekonomskoj i socijalnoj situaciji u RS?
Mi smo zemlja u razvoju, nedovoljno razvijena i u njoj je
sve na tom nivou. Teško je preći iz stanja industrijske nerazvijenosti u
industrijski razvijeno društvo. To je dug proces i ne može se postići za godinu
dvije. To traje decenijama. Tako je i sa izdvajanjima za inovacije. Dok
razvijene zemlje izdvajaju 2 do 3 pa i više procenata BDP mi izdvajamo 0,3. To
nije dovoljno pa su i naši rezultati skromni. Ministarstvo za nauku i
tehnologiju i Ministarsto za obrazovanje, sa kojima imamo dobru saradnju,
izdvajaju sredstva za naše aktivnosti ali to je nedovoljno jer je sve planirano
na nivou RS.
Položaj domaćih
inovatora u inostranstvu?
Najbolji inovatori i najbolje ideje nađu put do proizvođaća
i do kupaca, ali i to je dugačak i težak put. U Evropi i svijetu zavladala je recesija
pa se svako o sebi zamislio. Nema razumijevanja za druge. Ništa nije vječno.

