Tema nedelje

Hoće li lokalni izbori biti održani u oktobru 2020. godine?

Bliži se datum kada bi, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, Centralna izborna komisija (CIK) trebala raspisati Lokalne izbore za 4. oktobar 2020. godine.

Međutim, u sjeni borbe protiv novog koronavirusa o javnosti se pojavljuju inicijative i sučeljavaju stavovi po tom pitanju koji ostavljaju prostor za razmišljanje da li će izborni proces ove godine započeti početkom maja kako je to zakonom propisano, te da li će uopšte lokalni izbori biti održani kad je to i predviđeno.

Raspravu i iznošenje stavova po tim pitanjima potakao je Zaključak o pokretanju inicijative za donošenje Zakona o dopunama Izbornog zakona BiH usvojen i dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH od strane CIK-a 09. 04. 2020. godine.

CIK se tako u Zaključku poziva na epidemiološku situaciju u zemlji povezanu sa sprečavanjem širenja epidemije korona virusa COVID-19, te podsjeća da će raspisivanjem izbora već narednog dana početi teći rokovi za provođenje izbornih aktivnosti, kao što je prikupljanje potpisa od strane političkih subjekata.

“Jasno je da u datim okolnostima navedeno nije moguće preduzeti, kako zbog ograničene slobode kretanja tako i zbog sprečavanja širenja epidemije” skreću pažnju u CIK-u, uz napomenu da i niz drugih aktivnosti koje bi bilo nemoguće realizovati, stvara objektivne i neotklonjive smetnje za provođenje slobodnih izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

CIK u Izborni zakon BiH predlaže uvođenje pojma “vanrednih okolnosti koje podrazumjevaju vanrednu situaciju, te stanje prirodne nepogode i druge nesreće, proglašene od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, što podrazumjeva sve nivoe vlasti i utvrđuje da Centralna izborna komisija BiH ima ovlasti da donese odluku o odgađanju raspisivanja i održavanja izbora”, što do sada nije bio slučaj.

Na kraju, prijedlogom izmjena uvelo bi se i “propisivanje obaveze Centralne izborne komisije BiH da donese odluku o raspisivanju i održavanju izbora kad utvrdi da su ispunjeni uslovi za održavanje izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH, a najkasnije u roku do 90 dana od prestanka vanrednih okolnosti”.

Promptno su uslijedile i reakcije političkih partija. Tako je Milorad Dodik izjavio da sa njim, kao liderom SNSD-a i članom Predsjedništva BiH niko nije komunicirao po pitanju predloženih izmjena Izbornog zakona BiH, dodajući između ostalog da ne smatra da treba odgoditi lokalne izbore, tj. da nema razloga da budu odloženi.

Ukoliko dođe do poremećaja i mogućeg usložnjavanja epidemiološke situacije, imamo sasvim dovoljno vremena da početkom septembra opet nadležni nađu i dogovore o eventualnom prolongiranju, izjavio je još tim povodom Dodik, ustvrdivši je “Centralna izborna komisija izabrana mimo zakona BiH i nije ovlaštena da o tome odlučuje” te da nije ovlaštena ni Parlamentarna skupština da o tome odlučuje kao i da se, kako je još dodao, “izbori provode po zakonima entiteta, zakonima RS i FBiH i samo ako tu dođe do promjena, može doći i do promjena izborne dinamike”.

I SNSD-ovi partneri u Vijeću ministara BiH, SBB, HDZ BiH i SDA netom nakon inicijative CIK-a iznijeli su svoje stanovište po pitanju održavanja lokalnih izbora 04. oktobra 2020. godine. Za predsjednika SBB-a, Fahrudina Radončića “u ovoj situaciji nema potrebe donositi brzu odluku” naglasivši i  da “ne bi bilo loše, uz konsenus svih” u budućnosti razmisliti o nekim novim rješenjima kada su termini održavanja izbora u BiH u pitanju.

Hrvatski narodni sabor čiji je predsjednik Dragan Čović izašao je prvobitno sa saopštenjem u kojem naziva nedopustivim da, kako kažu, “jedno nelegalno i nelegitimno tijelo preuzima nadležnosti za koje nema nikakvog zakonskog utemeljenja postupanjem koje nije u mjerodavnosti CIK-a već izvršne i zakonodavne vlasti”.

Nekoliko dana kasnije komentarišući održavanje lokalnih izbora u BiH iz HNS-a su poručili da smatraju “kako će uz ovakve mjere biti nemoguće zakonski organizirati izbore, te ako uslovi ne dopuste u zakonski predviđenom roku raspisivanje izbora, stav HNS-a je da se lokalni izbori odgode". Predsjednik SDA. Bakir Izetbegović bio je po pitanju održavanja lokalnih izbora nedvosmilen poručivši kako smatra da će lokalni izbori biti odgođeni, možda za proljeće, a možda i za jesen iduće godine izjavivši da “u ovim uslovima ne bih rekao da je moguće napraviti valjane izbore”. 

Reagovali su i iz opozicije. Nermin Nikšić, prvi čovjek SDP-a BiH ocijenio je “inicijativu CIK-a preuranjenom dodajući da “oni sigurno nisu ti koji su pozvani i koji mogu dati sud o tome do kada će potrajati stanje prirodne nesreće”, dok su iz PDP-a i SDS-a organizovanje izbora još jedno bitno pitanje za Parlament BiH i razlog da se sastanu, te da je važno ozbiljno razmotriti inicijativu CIK-a BiH za odgađanje izbora, odnosno izmjene izbornog zakonodavstva, uz podjsećanje od strane Mirka Šarovića da nije ni usvojen budžet institucija BiH za tekuću godinu.

Nakon inicijative CIK-a, reakcija i izjava političkih partija ali i neizvjesnosti koliko će još borba sa novim koronavirusom potrajati, te s tim u vezi i ograničenja koja su na snazi i koja bi bez sumnje uticala na mogućnost punog provođenja izbornog procesa, nema sumnje da održavanje Lokalnih izbora u oktobru 2020. godine postaje sve više upitno. 

Datum kada će CIK na osnovu postojećih rješenja unutar Izbornog zakona BiH morati raspisati izbore se bliži. Inicijativa CIK-a upućena je u proceduru ka Parlamentu BiH čija je naredna sjednica Zastupničkog doma zakazana za 28. april. Obzirom na iznesene stavove po pitanju inicijative CIK-a, nije za očekivati da ona dobije podršku u Zastupničkom, a pogotovu ne u Domu naroda Parlamenta BiH gdje SNSD i HDZ BiH imaju u rukama sve mehanizme odlučivanja. 

Sa druge strane, SDA, HDZ BiH, PDP i SDS, sudeći po stavovima do sada iznesenim, puno su bliži opciji odgađanja izbora. 

Kada se svemu doda činjenica da Budžet BiH za 2020. godinu još uvijek nije usvojen, jasno je da ćemo po svemu sudeći početkom maja ući u još jedan izborni proces sa više pitanja nego odgovora. 

Treba podsjetiti da to neće biti prvi put, jer se i u izborni proces 2018. godine također ušlo sa “jednom nepoznatom”-načinom izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, što je izazvalo i zastoj u konstituisanju kako tog zakonodavnog tijela, tako i Doma naroda Parlamenta BiH. Ovoga puta, “nepoznata” je samo održavanje izbora. 

Stavovi su po običaju podijeljeni, vrijeme do prve odluke ističe, a borba sa pandemijom COVID-a 19 je u punom jeku. 

Javnost od nadležnih institucija i ovoga puta očekuje odgovore i pravovremena rješenja ali, barem za sada, nema naznaka da su ona na vidiku- naprotiv, kako vrijeme bude odmicalo za očekivati je sve više “nepoznatih” u jednačini zvanoj održavanje Lokalnih izbora u oktobru 2020. godine.

 

Piše: Denis Čarkadžić

Frontal

 

Blog