Imunokompromitovane osobe i osobe na imunosupresivnim terapijama bi se trebale cijepiti protiv COVID-19, ali, naravno, uz konsultacije s ljekarom koji ih vodi. Različiti tipovi raka, imunodeficijencija i imunokompromitiranost zahtijevaju različite pristupe i ovaj tekst daje samo opšte smjernice.

Svi oni koji imaju ova stanja i bolesti bi trebali razgovarati sa svojim ljekarom-specijalistom koji ih vodi vezano za COVID-19 cijepljenje jer je situacija kod svake osobe drugačija.

O problematici vakcinacije/cijepljenja protiv COVID-19 onkoloških pacijenata za Vakcine.ba odgovara i epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH:

Onkološki pacijenti,  kao i pacijenti koji imaju povijest nekog onkološkog oboljenja, imaju povećan rizik od komplikacija COVID-19 bolesti. Razlog vrlo vjerojatno leži u činjenici da su takvi pacijenti često imunokompromitirani i da njihov imunološki sustav nije u mogućnosti adekvatno odgovoriti na infekciju.

Neka cjepiva sadrže promijenjene verzije živih virusa koji uzrokuju bolesti. Ovi živi virusi ne stvaraju probleme ljudima s normalnim imunološkim sustavom. No oni možda nisu sigurni za ljude s oslabljenim imunološkim sustavom, pa se cjepiva sa živim virusima ne preporučuju onkološkim pacijentima. Međutim, sva trenutno dostupna cjepiva protiv COVID-19 ne sadrže ovu vrstu živih virusa i, prema do sada dostupnim istraživanjima, pokazuju se kao sigurna za upotrebu kod onkoloških pacijenata. Najveću zabrinutost izaziva učinkovitost cjepiva, posebno kod osoba koje su na onkološkoj terapiji poput kemoterapije, zračenja, transplantacije matičnih stanica ili koštane srži ili imunoterapije koje mogu utjecati na imunološki sustav i smanjiti učinkovitost cjepiva.

Koliko dobro vakcina/cjepiva protiv COVID-19 štite onkološke pacijente?

Epidemiologinja Blažević nam odgovara sljedeće:

Da bi cjepivo zaštitilo od bolesti potreban je funkcionalan imunološki sustav koji je u mogućnosti ispravno predstaviti antigen kako bi došlo do aktivacije B i T limfocita i stvaranja protutijela. Zato se cijepljenje preporučuje najmanje 2 tjedna prije planirane imunosupresivne terapije, transplantacije ili splenektomije, iako se cjepiva mogu dati i za vrijeme liječenja (između dva ciklusa terapije) ili nakon liječenja.

Istraživanje objavljeno u JAMA ranije ovog mjeseca, provedeno na 436 primatelja transplantiranih organa koji su bili na imunosupresivnoj terapiji, pokazalo je da je nakon primljene prve doze mRNA cjepiva protiv COVID-19 samo 17% njih razvilo protutijela na virus SARS-CoV-2 (1). Također, prema prvim podacima objavljenim iz studije SOAP koja se provodi u Velikoj Britaniji, cjepivo Pfizer-BioNTech pruža manju zaštitu kod onkoloških pacijenata koji su bili na imunosupresivnom liječenju nakon jedne doze nego kod zdravih osoba, ali druga doza cjepiva nakon tri tjedna značajno poboljšava zaštitu.

Tri tjedna nakon prve doze cjepiva, odgovor protutijela pronađen je kod 39% pacijenata sa solidnim karcinomima i 13% pacijenata s leukemijom. Kod pacijenata sa solidnim karcinomima koji su primili drugu dozu cjepiva tri tjedna nakon prve, odgovor protutijela porastao je na 95% u roku od dva tjedna od docjepljivanja (2). Iako su ovo prve studije rađene na ovu temu i još uvijek ostaje za vidjeti kakav će odgovor biti nakon obje primljene doze cjepiva, te koliko će imunitet trajati, rezultati su za sada ohrabrujući i pokazuju da bi cjepivo ipak moglo stvarati određenu zaštitu protiv bolesti unatoč oslabljenom imunitetu.

Vakcinacija/cijepljenje pacijenata na citotoksičnim hemoterapijama/kemoterapijama

Pacijenti koji primaju intenzivnu citotoksičnu kemoterapiju koja rezultira smanjenjem broja neutrofila, trebali bi pričekati dok se broj neutrofila ne oporavi kako bi primili cjepivo. Važno je planirati cijepljenje tako da se izbjegne aplikacija onkološke terapije u periodu kada se očekuju reakcije na cjepivo (2-3 dana nakon cijepljenja), kao i unutar 2 tjedna prije većih operativnih zahvata. Također se savjetuje da pacijenti koji su podvrgnuti većim operativnim zahvatima pričekaju nekoliko dana prije cijepljenja. Nakon transplantacije hematopoetskih stanica, cjepiva se obično daju nakon 3-6 mjeseci.

Rak i vakcinacija protiv COVID-19 osoba koje primaju hormonalnu terapiju kao dio liječenja raka

Cjepiva protiv COVID-19 mogu se davati osobama koje primaju hormonalnu terapiju kao dio liječenja, na primjer osobe s rakom dojke ili prostate. Kod neki osoba nakon cijepljenja može doći do oticanja limfnih čvorova ispod ruke u koju je dana injekcija kao reakcija na cjepivo. Budući da natečeni limfni čvor ispod ruke može biti i znak širenja raka dojke, preporučuje se primjena cjepiva u ruku na suprotnoj strani. Ukoliko su operirane obje dojke, liječnik će odlučiti o mjestu primjene cjepiva.

Da li se mogu vakcinisati imunokompromitovane osobe i osobe koje su na imunosupresivnim terapijama i kemoterapijama, poput osoba koje su imale transplantaciju ili rak?

Epidemiologinja Dr. Jela Aćimović za Glas Amerike odgovara:

“Osobe koje su imunokompromitovane zbog osnovnog oboljenja ili terapije koju primaju, mogu da prime vakcinu protiv COVID-19, uz prethodnu konsultaciju sa nadležnim specijalistom, s obzirom da sama terapija koju osoba primjenjuje može da utiče na efekat vakcinacije, te je stoga potrebno da ordinirajući doktor medicine procijeni da li je potrebno odložiti imunizaciju.”

Najveće nedoumice po pitanju cijepljenja protiv COVID-19 su kod primjene imunoterapije, s obzirom da ista modulira djelovanje imunološkog sustava. Naime, odgovor na COVID-19 bolest može dovesti do dodatnog i značajnog oštećenja u kombinaciji s imunoterapijom. Studije su relativno oprečne, ali nedavna studija sugerira da cjepivo protiv gripe ne pogoršava toksičnost ove vrste terapije pa se pretpostavlja da bi i cjepiva protiv COVID-19 trebala imati sličan učinak.

Da li osoba koja se vakciniše/cijepi protiv COVID-19 danas već sutra može na kemoterapiju?

Kemoterapija može smanjiti učinak vakcine, jer djeluje imunosupresivno, pa organizam proizvodi manje antitijela i može imati slabiji ćelijski imunitet. Stoga je potrebno da se pacijent individualno posavjetuje s ljekarem koji vas vodi tj. propisuje kemoterapiju. Treba ponoviti da su onkološki pacijenti u većem riziku od komplikacija COVID-19 te smrtnog ishoda pa spadaju u prioritetnu grupu za cijepljenje protiv korona virusa.

Glavna briga oko vakcinacije osoba s rakom nije je su li ove vakcine sigurne za ljude s karcinomom, već koliko će one biti efikasne, posebno kod osoba s oslabljenim imunološkim sistemom. Neki tretmani protiv raka, poput kemoterapije (hemoterapija), zračenja, transplantacije matičnih stanica ili koštane srži ili imunoterapija mogu utjecati na imunološki sistem, što cjepivo COVID-19 može učiniti manje efikasnim.

Mnogi medicinski eksperti sada preporučuju da većina ljudi s karcinomom trebaju primiti cjepivo COVID-19 kada im postane dostupno.

Početne studije koje su testirale vakcine protiv COVID-19 nisu uključivale ljude koji se liječe lijekovima koji potiskuju imunološki sistem (imunosupresivne terapije), poput kemoterapije, niti ljude koji imaju oslabljen imunološki sistem iz drugih razloga. To je zato što su studije trebale prvo utvrditi djeluju li te vakcine /cjepiva na ljudima sa zdravim imunološkim sistemom. Zbog toga još nije jasno koliko vakcine protiv COVID-19 mogu biti efikasna u tim skupinama ljudi.

Budući da je situacija za svaku osobu različita, najbolje je razgovarati s rizicima i koristima primanja nekog COVID-19 cjepiva-vakcine sa ljekarima koji vas vode. Oni vas mogu savjetovati i reći kada biste ih trebali primiti.

Da li osobe koje su izliječile rak mogu primiti vakcine protiv COVID-19?

Osobe koje su prošle sve cikluse kemoterapije, zračenja ili hirurškog odstranjivanja raka, poput mastektomije, mogu primiti vakcine protiv COVID-19 / cjepiva protiv COVID-19.

Da li je svejedno koju vakcinu primaju osobe koje imaju rak ili su ga preboljele?

Niti jedna vakcina protiv COVID-19 ne sadrži živi virus SARS-CoV-2 niti neke toksične supstance. Doze vakcina variraju između 0.3 i 0.5 ml i u toj količini nema ništa štetno. Osobe koje imaju rak ili su ga preboljele mogu primiti bilo koju vakcinu protiv koronavirusa koja im u datom trenutku bude dostupna.

Vakcinacija/cijepljenje protiv COVID-19 osoba koje se brinu o onkološkim pacijentima

“Osobama koje brinu o onkološkim pacijentima, iako se trenutno ne nalaze u prioritetnoj skupini, također se preporuča cijepljenje protiv COVID-19 čim se za to ukaže prilika“, poručuje epidemiologinja Blažević. Važno je znati da i ako primite cjepivo protiv COVID-19, a kasnije ste izloženi virusu, još nije poznato sprječava li cjepivo da zarazite drugu osobu (čak ako se i ne razbolite).

Zbog toga se preporučuje da i nakon primanja cjepiva protiv COVID-19 i dalje nosite masku, održavate preporučen fizički razmak i higijenu ruku, te izbjegavate gužve i mjesta sa slabom cirkulacijom zraka.

Sva trenutno dostupna cjepiva protiv COVID-19 proučavana su na različitim mjestima, u različito vrijeme i još uvijek nema studije koje bi izravno usporedila različite vrste cjepiva. Zbog toga nije poznato je li neko od cjepiva sigurnije ili učinkovitije od drugog.

Ono što znamo sa sigurnošću je da su se sva dostupna cjepiva protiv COVID-19  pokazala djelotvorna u smanjenju rizika od zaraze SARS-CoV-2 virusom, kao i rizika od ozbiljne bolesti ako se zarazite. Mnogi zdravstveni stručnjaci smatraju da je najbolje primiti prvo dostupno cjepivo protiv COVID-19, bez obzira na to koje je u pitanju, nego čekati određenu vrstu cjepiva.

Rak i vakcinacija protiv COVID-19: ako se vakcinišete, to ne znači da možete prestati poštovati mjere!

Važno znati da čak i nakon što ste dobili vakcinu protiv COVID-19, zdravstveni stručnjaci i dalje preporučuju da kad ste vani u javnosti, nastavite nositi masku. Trebate da provodite fizičko distanciranje i imate dobru higijenu ruku te izbjegavate gužve i mjesta s lošom cirkulacijom zraka.

Izvor: vakcine.ba