Zdravlje

Šta znači oznaka SPF na kozmetičkim proizvodima i još nekoliko stvari o sunčačima – recimo, da li se dovoljno mažete?

Postoji bezbroj članaka koji objašnjavaju šta je to SPF i razlike između tipova sredstava za zaštitu od sunca, takozvanih „sunčača”. Pa ipak, potrebno je svake sezone objasniti ponovo. Najbolje bi bilo kada bismo mogli, da se ne izlažemo suncu od 10 do 17h, ali znamo da svi vi želite da se odmorite, iskupate, uživate, a ne da budete zatvoreni u sobama na odmoru.

Ok, šta je SPF i šta znače one oznake 10, 20, 30, 50 i 50+?
SPF, ili Sun Protection Factor, na našem – zaštitni faktor, oznaka je na kozmetičkim proizvodima koja označava nivo zaštite od štetnog ultraljubičastog B (UVB) zračenja koje uzrokuje opekotine od sunca. Broj SPF označava koliko puta duže možete biti na suncu bez opekotina nego što biste mogli bez zaštite. Na primjer, ako vam koža prirodno izgori nakon 10 minuta na suncu, korišćenje proizvoda sa SPF 30 teoretski bi omogućilo da budete na suncu 300 minuta (10 minuta x SPF 30) prije nego što dođe do opekotina.
 
Pod istom pretpostavkom da vam koža izgori za 10 min, korištenje proizvoda sa SPF 50+ teoretski bi omogućilo da budete na suncu najmanje 500 minuta (10 minuta x SPF 50) prije nego što dođe do opekotina. Oznaka „+” pored broja SPF označava da je zaštita veća od navedene vrijednosti, ali ne precizno koliko veća.
 
No zašto kažemo sve ovo teoretski?
 
Ne reaguje svaka koža isto. Neka je osjetljivija. Osobe s crvenom kosom, blijede puti te prirodno plave osobe su osjetljivije na Sunce i lakše izgore. Osobe koje imaju ten, maslinaste puti i tamnije kose malo teže izgore, ali ovo ne znači da ne trebaju nanositi zaštitni faktor.
 
Ljudi ne znaju nanijeti SPF
Također, dosta ljudi ne nanosi pravilno kreme sa zaštitnim faktorom i ne nanosi u dovoljnoj količini ili zaboravlja neka mjesta. Recimo, često ne nanosimo SPF kreme na uši, stopala i ne namažemo dovoljno dobro ramena i leđa. Vrat je također jedna zona koju zaboravimo.
 
Kada se na dobrovoljcima testiraju sredstva za zaštitu od sunca, nanesu ih na neki dio kože koji nije izložen baš često suncu i nanesu u priličnoj količini. Ali u stvarnim uslovima, ljudi nanesu nedovoljno zaštitne kreme. Istraživanje sa King’s College London u Ujedinjenom Kraljevstvu, sada objavljeno u časopisu Acta Dermato-Venereologica, sugeriše da ljudi obično nanose premalo kreme za sunčanje, što smanjuje njenu efikasnost.
 
Prema ovom istraživanju, većina ljudi koristi manje od polovine preporučene količine kreme za sunčanje, što može značajno smanjiti zaštitu od štetnog UV zračenja. Studija je pokazala da čak i ako koristite kreme s visokim faktorom, ako je namažete tanko – nije dobro i nemate dobru zaštitu. Kreme se testiraju tako što se nanose u sloju debljine 2 miligrama po kvadratnom centrimetru.
 
No, kako da znate je li to 2 miligrama ili recimo 0.75? Mjeriti ne možete (čitajte – mrsko nam je svima) i stoga je bolje da lijepo bogato nanesete kremu. Bolje je kupiti i jeftiniju kremu s SPF nekog drogerijskog proizvođača, pa vam je neće biti žao trošiti i kupićete je više, posebno ako se radi o porodici, nego kupiti neki šminkerski, skupi proizvod.
 
Također, na nekim geografskim pozicijama ćete lakše izgoriti. Recimo na planinama, posebno od 1800m, pa naviše, ili na dijelovima planete koji su južnije. Recimo, malo ćete lakše izgoriti na Boševu, nego u Makarskoj, a bliže tropskom pojasu još lakše. Na takvim lokacijama vam možda neće biti dovoljna količina kreme koju obično nanesete i trebaće vam viši faktor.
 
Ne zaboravite – svaki put kada izgorimo na suncu povećavamo rizik dobijanja karcinoma. I ne  – kreme za sunčanje nisu povezane s rizikom raka, nego upravo suprotno, smanjuju ovaj rizik.
 
Koliko dugo traje zaštita?
Iako SPF broj daje ideju o nivou zaštite, on ne ukazuje na trajanje zaštite tokom dana. Sunčani filteri se razgrađuju ili skidaju pod uticajem sunca, znojenja, vode i brisanja ručnikom. Preporučuje se ponovno nanošenje proizvoda svaka dva sata, ili češće ako plivate ili se znojite. To osigurava da zaštita ostane efektivna tokom cijelog dana.

Kako znamo da neki proizvod štiti i od UVA i UVB zračenja?
Na ambalaži proizvoda često se koristi izraz „širok spektar” ili „broad spectrum” koji označava da proizvod štiti i od UVB i od UVA zračenja. Na nekim stoji da štite od UVA i UVB.
 
UVA zračenje prodire dublje u kožu i odgovorno je za starenje kože i oštećenja koja mogu dovesti do raka kože. Zato je važno koristiti proizvode koji pružaju zaštitu od oba tipa zračenja.
 
Koje je od ovih zračenja štetnije?
Oba tipa zračenja, UVA i UVB, su štetna, ali na različite načine. UVB zračenje uzrokuje opekotine i direktno oštećuje DNK u ćelijama kože, što može dovesti do raka kože. S druge strane, UVA zračenje prodire dublje u kožu i doprinosi starenju kože i razvoju melanoma, najopasnijeg oblika raka kože. Zato je zaštita od oba tipa zračenja esencijalna za očuvanje zdravlja kože. Gledajte da vaš proizvod štiti i od jednog i od drugog.
 
Bitno je da nanosimo SPF na lice tokom cijele godine, recimo, ispod pudera ili da koristimo tečni puder sa zaštitnim faktorom. Također, izbjegavanje solarijuma, ako ne želite prijevremene bore i starenje kože, je jedna od najboljih stvari koje možete uraditi za svoju kožu, ako se već sunčate ljeti na moru, izbjegnite bar solarij.

Razlika između mineralnih i hemijskih SPF
Kada birate kremu za sunčanje, naići ćete na dvije glavne vrste: mineralne i hemijske. No ovdje moramo reći kako su zapravo i mineralni hemijski, jer se radi o molekulama, određenim metalnim oksidima, ali ih prosto ovako zovemo da se lakše razlikuju.
 
Mineralni SPF
Mineralni sunčani filteri koriste fizičke blokatore poput cink oksida i titanijum dioksida. Oni djeluju tako što formiraju zaštitni sloj na površini kože koji reflektuje i raspršuje UV zračenje. Ove kreme su obično bijele i gušće, što može ostaviti bijeli trag na koži, a to mnogi ne vole, dok je nekima baš cool. Prednosti mineralnih krema uključuju:
 
Brza zaštita: Djeluju odmah po nanošenju.
Manje iritantne: Obično su bolji izbor za osobe sa osjetljivom kožom ili alergijama.
Širok spektar zaštite: Prirodno štite i od UVA i od UVB zračenja.
Manje štete okolišu.
 
Hemijski SPF
Hemijski sunčani filteri sadrže organska (ugljična) jedinjenja kao što su avobenzon, oksibenzon i oktinoksat. Ovi filteri apsorbuju UV zračenje i pretvaraju ga u toplinu koja se oslobađa iz kože. Hemijski filteri su tanji i lakši za nanošenje bez ostavljanja bijelih tragova. Prednosti hemijskih krema uključuju:
 
Lako nanošenje: Obično se lakše razmazuju i ne ostavljaju vidljive tragove.
Višeslojna zaštita: Često sadrže kombinaciju različitih filtera za širu UV zaštitu.
Nedostaci i prednosti
Mineralni SPF može biti manje estetski privlačan zbog bijelih tragova, ali je stabilniji i manje iritira kožu. Hemijski SPF može biti prijatniji za nošenje, ali može izazvati iritacije ili alergijske reakcije kod nekih ljudi. Takođe, neki hemijski filteri mogu se razgraditi pod sunčevom svjetlošću, što smanjuje njihovu efektivnost, te je ponovna aplikacija ključna.
 
SPF iz kućne radionice – ne!
Na tiktoku i instagramu kruže videi influenserica koje prave svoju kremu sa zaštitnim faktorom. Ove kreme mogu biti hranjive za kožu ali ne znate koliko i da li uopšte štite od UV zraka. Ulja kokosa, argana, kakaoa, maslinovo ulje, kantarion i slični sastojci mogu biti dobri za omekšavanje kože, ali nisu klinički ispitani i nema nikakve garancije da nećete dobiti opekotine. Nemojte praviti sami SPF.
 
Zaključak
Kada birate SPF proizvod, važno je razmotriti svoje individualne potrebe i preferencije. Bez obzira na vrstu SPF-a koju odaberete, ključ je u pravilnoj i redovnoj primjeni kako biste osigurali adekvatnu zaštitu od štetnog UV zračenja. Upotreba širokog spektra zaštite pomaže u zaštiti kože od oba tipa UV zračenja, što je ključno za prevenciju oštećenja kože, prijevremeno starenje i rak kože.
 
Ako vam neko kaže da kreme za zaštitu od sunčanja izazivaju rak, nemojte im vjerovati, jer to ne samo da nije tačno, nego je i opasno za vaš život. O tome više pročitajte u članku Debankeri: Da li kreme za sunčanje izazivaju rak?
 
 
Twitter
Anketa

Da li podržavate ideju da se Dan Republike Srpske umjesto 9. januara slavi 15. februara?

Rezultati ankete
Blog