„Učinili smo neke vrlo značajne korake
u tom smislu i imamo njegovu podršku. Takođe, i dekani svih teoloških fakulteta
potpisali su zahtjev da se vrati zgrada Bogoslovije", rekao je vladika
Grigorije.
On je naveo da treba imati u vidu da
ta zgrada nije predmet restitucije, jer je ona vraćena prije proteklog rata
SPC, ali ta odluka nije provedena.
"Tamo se sada nalazi Ekonomski
fakultet i mi smo, naravno, za dogovor sa svima, ali smo i za to da nam se
vrati naše. Ja svaki dan očekujem da tu nešto napravimo, ali moram priznati da
nezvanično saznajem da je glavna prepreka jedan političar, koji je i ujedno i
profesor na Ekonomskom fakultetu, a on se zove Zlatko Lagumdžija", naveo
je vladika Grigorije.
On je istakao da ne može sa sigurnošću
da tvrdi da je ta informacija tačna, ali da, ukoliko je istina, Lagumdžija
vjerovatno ima svoje razloge, na koje se crkva neće obazirati.
"Mi se na njih nećemo obazirati,
već ćemo se obazirati na pravdu i pravo da bude naše ono što je naše",
poručio je vladika zahumsko-hercegovački i primorski.
On je otkrio i da će u Republici Srpskoj centralna svečanost obilježavanja
17 vijekova od donošenja Milanskog edikta biti održana 9. juna u selu Slato kod
Nevesinja.
Vladika je precizirao da je svečanost
dogovorena kao zajednička aktivnost eparhije zahumsko-hercegovačke i
budimljansko-nikšićke, te Mitropolije dabrobosanske, i da se očekuje prisustvo
od pet do deset hiljada ljudi.
"Slato smo odabrali zbog toga što
je u njemu crkva Svetog Konstantina, ali i kako bi pomogli ovom selu, koje nema
ni puta ni vode", rekao je vladika Grigorije.
On je precizirao da će tokom
svečanosti biti organizovan i donatorski ručak kako bi se pomoglo selu, ali i
da se prikupe sredstva za Fondaciju "Sveti Vukašin", crkvu u
Prebilovcima i za novootvoreni dom za djecu sa smetnjama u razvoju u Nevesinju.
Vladika Grigorije je istakao da je
obilježavanje 17 vijekova od donošenja Milanskog edikta podsjećanje na jedan
veliki jubilej i događaj u istoriji crkve, ali i evropske civilizacije.
"Car Konstantin je napravio jedan
veliki potez, praktično je premjestio prestonicu iz Rima u Carigrad, ali još
veći značaj je bio duhovni – što je dao slobodu hrišćanima, koji su tri vijeka
bili gonjeni. Onda su hrišćani kroz to učinili da civilizacija bude sasvim
drugačija od onoga što je do tada bila – ubijanje i osvajanje.. Jednostavno,
tada je zaživjela filozofija života u kojoj je i drugi važan", napomenuo
je vladika Grigorije.
Upitan šta misli o potpisanom
sporazumu Beograda i Prištine u Briselu, episkop zahumsko-hercegovački i
primorski rekao je da nema šta da doda na već izneseni stav SPC.
"Sve što mislim o tom pitanju već
je saopštio Sveti arhijerejski sinod naše Crkve i ja nemam tome šta da
dodam", naveo je vladika Grigorije.
Zamoljen da prokomentariše nedavnu
izjavu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da su za njega Srbi iz Republike
Srpske Bosanci, vladika Grigorije je rekao da su Srbi iz BiH pokazali da su
najbolji Srbi koji žive na prostorima bivše Jugoslavije u pogledu očuvanja
identiteta – i vjerskog i nacionalnog, ali i u pogledu spremnosti da se bore za
svoje postojanje.
"To su tako očigledne činjenice,
jer vidimo, nažalost, u kakvu situaciju su dovedena naša braća Srbi u Crnoj
Gori, na Kosovu i Metohiji..", napomenuo je vladika, ocijenivši da su Srbi
na tim prostorima u skoro bezizlaznoj situaciji i predstoji im teška, i kako bi
NJegoš rekao, preužasna borba za opstanak.
On je podsjetio da su se, s druge
strane, Srbi u BiH izborili da imaju svoj status, ime i postojanje u skoro
nemogućim okolnostima, plativši to krvlju.
"Ponekad se čini da nekim ljudima
nije milo što smo stameni i što postojimo takvi, kakvi jesmo, pa bi htjeli da
budemo ono što nismo. Mi se ne odričemo ni Bosne ni Hercegovine, ni Semberije
ni Krajine, ni Romanije ni Ozrena, a srpstva i pravoslavlja ni za živu glavu.
Mislim da svi u Srbiji koji nešto znaju – znaju o čemu govorim", ocijenio
je vladika Grigorije u intervjuu Srni.
(Frontal)
