Od 2002. godine zemlje članice Savske komisije održale se više sastanka na raznim niovoima na kojima su utvrdjeni priroteti, a uz pomoć donatora mnogi projekti su završeni ili su u poodmakloj fazi.
Kao prioriteti postavljeno je usvajanje Plana za upravljanje slivom rijeke Save, osnivanje Geografskog informacionog sistema, hidrološka studija, Studija za mapiranje polova u slivu rijeke, uspostvaljanja koorodinacije i upravljanja u slučaju poplava, donošenje plana za adaptaciju vode i klime, planovi u slučaju nepredviđenog zagađenja, sanacija i razvoj plovnog puta i plovide u slivu Save, razvoj nautičkog turizma te uspostavljanje sistema za sabiranje, tretiranje i odlaganje opasnog otpada i drugog brodskog otpada na rijeci Savi.
Plovna rijeka ali loše iskorišćena
Sava je plovna dijelom od 594 km njenog riječnog toka i ona povezuje ekonomije četiri države. Postojanje lučke infrastrukture na samoj rijeci Savi i povezanost Save sa Dunavom nudi velike prednosti za dalji razvoj riječnog saobraćaja. Uprkos tim prednostima, plovni putevi rijeke Save su bili zanemareni u posljednjih petnaest godina, a njeno trenutno stanje u kojem se nalazi je loše prije svega zbog pada industrijske proizvodnje i ekonomskih poteškoća.
Saobraćaj rijekom Savom, je na niskom nivou i pati od ozbiljnih nedostataka finansijskih sredstava i neodržavanja. O kolikom se potencijalu radi može se ilustrovati činjenicom da je riječni saobraćaj u zemljama Evropske unije porastao za 12% u vremenskom periodu 1970.-1998., dok je riječni saobraćaj u zemljama centralne i istočne Evrope pao za 20% u vremenskom periodu 1990.-1998. godine.
Zemlje okupljene oko Savske komisije dogovorile su da će zajednički rehabilitovati i razvijati infrastrukturu plovnog puta rijeke Save, kao i omogućiti odgovarajući ekonomski i organizacioni okvir za oživljavanje trgovine i plovidbe rijekom Savom. Period implementacije je u toku i da sada su uložena značajna sredstva u ovom dijelu dogovora.
Obnovljen sistem obilježavanja plovnog puta rijeke Save
Savska komisija nedvano je saopštila da je u poptunosti obnovljen sistem obilježavanja plovnog puta rijeke Save. Za to je utrošeno nekoliko miliona evra, a BiH, Srbija, Hrvatska i Slovenija su zajedno s donatorima učestovale u obnovi. Sada je na redu proširenje plovnog puta.
“Izrađena je studijska i projektna dokumentacija za budući plovni put i upravo se ulazi u završnu fazu planiranja, a to je izrada glavnih projekata na osnovi kojih će se uskoro izvoditi građevinski radovi“, rekao je u maju Dejan Komatina, sekretar Savske komosije.
Započelo se i s postavljanjem tzv. riječnih informacionih servisa na Savi. U segmentu unapređenja administrativnog i pravnog okvira izrađena je većina propisa koji se odnose na tehničke standarde, bezbijednost plovidbe i sprečavanje zagadjenja voda zbog plovidbe, koji su u potpunosti usklađeni s propisima koji se primjenjuju na Dunavu, Rajni ili u drugim dijelovima evropske mreže unutrašnjih plovnih puteva.
Na redu čišćenje korita
Čišćenje korita rjeke Save jedan je od osnovinih preduslova za povećanje prometa ljudi i roba. Aktivnosti na ovom planu vode se već nekoliko godina. Plovnost Save npr. od Dunava do Luke Brčko je oko 260 dana godišnje ali je problem to što se ne redi o kontuinuetu plovnosti. Sava je u ovom dijelu plovna od januara do maja. Onda, zbog niskog vodostaja, dolazi do prekida saobraćaja gotovo cijelo ljeto a onda plovni put zavisi od vodostaja u periodu od oktobra do decembra.
Velikim kompanijama poput Fabrike cijevi Derventa ili Arcelor Mittala iz Zenice je vrlo važna konstana isporuka sirovina pa se prevoz rijekom Savom smatra poprilično nepouzdanim. Posljedica svega je da Luka Brčko radi samo sa deset odsato kapaciteta.
Predstvanici Luke Brčko od 2008. godine pregovaraju sa Svjetskom bankom o kreditu koji bi većim dijelom bio namijenjen za čišćenje korita rijeke Save a dijelom za proširenje kapacieta u samoj Luci.
"Ukupna sredstva za realizaciju programa iznose 30 miliona USD, od čega je za čišćenje plovnog korita rijeke Save planirano 20 miliona USD, a 8,5 miliona USD namijenjeno je za infrastrukturna ulaganja u Luci", kaže Jasminka Agić,direktor Luke Brčko.
Preduslov za dobijanje kredita bio je obilježavanje plovnog puta rijeke, ali završetak deminiranja obale. Postupak deminiranja desne obale rijeke Save treba tek da počne, a sredstva za ove aktivnosti odobrena su od IPA fondova, odnosno kao bespovratna sredstva Evropke unije.
EK: Nedovoljan napredak
Uprkos značajnoj finansijskoj pomoći i investicijama koje su izdvojene za sektor transporta od 1996. godine u svom izvještaju o napretku BiH za 2012. godinu, Evropska komisija je konstatovala:
“Postignut je nedovoljan napredak u oblasti saobraćaja. Još uvijek je neophodno izvršiti usklađivanje pravne regulative sa evropskim pravnim tekovinama za sve vidove saobraćaja, naročito željeznički, drumski i pomorski. Potrebno je izraditi strategiju i akcioni plan za oblast transporta. Neophodno je intenziviranje napora na unapređenju saobraćajne infrastrukture. Ukupno gledano, pripreme su u ranoj fazi” .
(Frontal)
