Uprkos odsustvu rasta glavnih izvoznih tržišta u prvom polugodištu
ove godine, robni izvoz zabilježio je snažan realni rast veći od 15
odsto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.
Skok viškova u proizvodnji električne energije namijenjenih izvozu
bio je jedan od glavnih faktora ovog rasta, gdje je vrijednost izvoza
električne energije u prvom polugodištu skoro trostruko povećana u
odnosu na isti period prethodne godine.
Ovo je, prije svega, posljedica naglog povećanja proizvodnje u
hidroelektranama usljed izuzetno povoljne hidrološke situacije. Bez toga
bi nominalni rast robnog izvoza umjesto aktuelnih 8,7 odsto u prvom
polugodištu iznosio svega 3,7 odsto, ocjenjuje se u izvještaju.
Nagli pad izvoznih cijena od približno 11 odsto u prvom polugodištu
ove godine ukazuje da bi realni rast ostatka izvoza bez električne
energije mogao biti znatno veći sa stopom od približno 14 odsto.
Ovo je u najvećoj mjeri rezultat realnog rasta izvoza baznih metala,
drveta, gume i plastike, dijelova opreme, dijelova za motorna vozila,
prehrambenih proizvoda, kože i farmaceutskih proizvoda.
U izvještaju se navodi i da je, uprkos prilično evidentnom smanjenju
raspoloživog dohotka građana, te sve slabijoj sklonosti građana na
potrošnju, privatna potrošnja zabilježila neznatan realni rast.
Privatna potrošnja, takođe, nije našla finansijsku podršku ni u
bankarskim kreditima stanovništvu koji bilježe tek neznatan rast u prvom
polugodištu.
U prvom polugodištu ove godine došlo je do povećanja potrošnje
netrajnih potrošačkih dobara, dok je potrošnja trajnih dobara u padu.
Na to prvenstveno ukazuje prilično snažan rast proizvodnje u prvom
polugodištu od 12,3 odsto i uvoza od 4,4 odsto netrajnih dobara široke
potrošnje, dok trajna dobra bilježe neznatan pad.
